{"id":282763,"date":"2020-01-25T16:22:26","date_gmt":"2020-01-25T15:22:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282763"},"modified":"2020-01-25T16:22:26","modified_gmt":"2020-01-25T15:22:26","slug":"mcp-grub-pokusaj-manipulacije-premijera-markovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/25\/mcp-grub-pokusaj-manipulacije-premijera-markovica\/","title":{"rendered":"MCP: Grub poku\u0161aj manipulacije premijera Markovi\u0107a"},"content":{"rendered":"

Zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista i predsjednik crnogorske Vlade Du\u0161ko Markovi\u0107 je ju\u010de u\u010dinio grub poku\u0161aj manipulacije<\/a> gra\u0111anima proglasiv\u0161i Mitropolita Amfilohija za \u010delnika nekog politi\u010dkog pokreta, uzev\u0161i kao argument za to svoju tvrdnju da se Mitropolit sastao sa dijelom crnogorske opozicije.<\/p>\n

On nije objasnio da li bi to u isto vrijeme zna\u010dilo da se Mitropolit stavio na \u010delo Vlade Crne Gore, kad se susreo sa njim na dan izglasavanja diskriminatorskog i antiustavnog zakonskog propisa o obra\u010dunu sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom ili se stavio na \u010delo Velike Britanije, kad se ju\u010de sreo sa ambasadorkom te zemlje u Crnoj Gori, ili se sam gospodin Markovi\u0107 stavio na \u010delo Sjedinjenih ameri\u010dkih dr\u017eava, kad je, kao predsjednik Vlade Crne Gore, razgovarao sa predsjednikom te zemlje u, kako je saop\u0161teno iz Vlade, \u201dkra\u0107em i srda\u010dnom razgovoru\u201d u septembru 2018. Godine, pi\u0161e na sajtu Mitropolije.<\/p>\n

Svi gra\u0111ani Crne Gore, bez obzira na etni\u010dko i nacionalno opredjeljenje, imaju svoje mjesto na Litijama koje Crkva organizuje, naro\u010dito oni kojima je na srcu obraz i dostojanstvo Crne Gore. Politi\u010dko opredjeljenje je potpuno neva\u017eno za one koji su u Litijama, a one su samo utoliko politi\u010dke koliko je njihova molitva usmjerena na promjenu zakonskog neprava koje je ustanovila skup\u0161tinska ve\u0107ina (uz hap\u0161enje opozicionih poslanika), uvjerena u svoju mesijansku ulogu i zaogrnuta ideolo\u0161ko-politi\u010dkim interesima.<\/p>\n

Ne mo\u017ee se smatrati ozbiljnom tvrdnja gospodina Markovi\u0107a da u Litiji nema mjesta za Crnogorce. S obzirom na to da je gospodin Markovi\u0107 izuzetno dobro obavje\u0161ten \u010dovjek, a imaju\u0107i u vidu i njegove ranije du\u017enosti, kao i rezultate posljednjeg popisa, on i sam sasvim pouzdano zna da je potpuno nemogu\u0107e da u ovako masovnim okupljanjima ne u\u010destvuje i veliki broj onih koji su se na tom popisu izjasnili kao Crnogorci. Njegovo povjerenje u \u201dgra\u0111ansku i demokratsku\u201d Crnu Goru moralo bi se iskazati i u po\u0161tenom odnosu i po\u0161tovanju ljudskih prava svih onih, Crnogoraca i Srba i onih, koji u\u010destvuju u Litijama od momenta usvajanja zakona, koji je usmjeren protiv njihovih zajedni\u010dkih svetinja. Staranje o duhovnim potrebama pravoslavnih Srba i Crnogoraca bi gospodin Markovi\u0107 trebao da prepusti Pravoslavnoj Crkvi, a svoju ozbiljnost i privr\u017eenost\u00a0 \u201dgra\u0111anskoj i demokratskoj\u201d Crnoj Gori bi Markovi\u0107 najbolje pokazao vode\u0107i ra\u010duna o \u017eivotnom standardu svih gra\u0111ana Crne Gore.<\/p>\n

Molebani i Litije se odr\u017eavaju da bi Crna Gora bila bolja i naprednija, jer \u0161to je vi\u0161e takva i \u0161to je pravednija \u2013 to je ja\u010da njena suverenost. Mjesto gdje je gospodin Markovi\u0107 izrekao svoju manipulativnu tvrdnju o mitropolitu i Litijama \u2013 grad Pljevlja \u2013 je jedno od najslobodnijih i najnezavisnijih mjesta u Crnoj Gori ovih sedmica, jer njegovi gra\u0111ani u velikom broju ne pristaju na politi\u010dki diktat i bezakonje, a takvo nepristajanje je, bez sumnje, najo\u010diglednija odlika slobode pojedinca i dru\u0161tva. Vrhovni dr\u017eavni i nacionalni interesi Crne Gore mogu da se defini\u0161u samo u naj\u0161irem mogu\u0107em konsenzusu gra\u0111ana Crne Gore, a ne prostim preglasavanjem i majorizacijom, kako je to u\u010dinjeno sa ovim nesre\u0107nim zakonom, ali i u slu\u010daju nekih ranijih odluka.<\/p>\n

Nema na Litijama nikakve propagande o tome da \u0107e Crna Gora biti srpska, jer je ona jednako svih nas \u2013 i Srba i Crnogoraca i svih drugih koji u njoj \u017eive. Ne o\u010dekujemo od zamjenika predsjednika jedne gra\u0111anske partije, a pogotovo ne od premijera jedne dr\u017eave koja sebe naziva gra\u0111anskom, da tu stvarnost osporava.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de aluzija na slikanje trobojki po Crnoj Gori, uz ogradu da Mitropolija nije ni organizator ni u\u010desnik tih akcija i podsje\u0107anje da glasno i aktivno obeshrabrujemo no\u0161enje bilo kakvih zastava u Litijama, mo\u017eemo samo da pomognemo gospodinu Markovi\u0107u da se prisjeti da je upravo partija kojoj on pripada na vi\u0161e izbora izlazila sa trobojkama nego bez njih. Trobojka jeste osnova za zastavu Srbije, ali isto tako i Hrvatske, i Slovenije, i Slova\u010dke, i Rusije\u2026 Pokazivati takvu odbojnost prema zastavi pod kojom je progla\u0161ena Kraljevina Crna Gora (a time u\u017eiva i za\u0161titu u skladu sa va\u017ee\u0107im zakonodavstvom Crne Gore), u najmanju ruku je vrlo neobi\u010dno, osobito kad dolazi sa tako visokog mjesta dr\u017eave koja \u017eeli da ba\u0161tini kontinuitet sa tom istom Kraljevinom.<\/p>\n

Ponavljamo stav Episkopskog savjeta: ostajemo otvoreni za po\u010detak pravog, istinskog i transparentnog razgovora sa crnogorskim vlastima o svim otvorenim pitanjima, a prvo i najva\u017enije od njih je diskriminatorski zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je, ovakav kakav je, ve\u0107 proizveo ne\u017eeljene posljedice po na\u0161e dru\u0161tvo. Sve \u010demu smo dosad svjedo\u010dili predstavljalo je samo simulaciju dijaloga, bez ikakve \u017eelje za istinskim dogovorom sa strane vlasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi gra\u0111ani Crne Gore, bez obzira na etni\u010dko i nacionalno opredjeljenje, imaju svoje mjesto na Litijama koje Crkva organizuje, naro\u010dito oni kojima je na srcu obraz i dostojanstvo Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":279333,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-282763","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282763"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282764,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282763\/revisions\/282764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}