{"id":282653,"date":"2020-01-23T09:33:57","date_gmt":"2020-01-23T08:33:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282653"},"modified":"2020-01-23T09:33:57","modified_gmt":"2020-01-23T08:33:57","slug":"meter-nervoza-i-zabrinutost-zapada-zbog-ruskog-strateskog-odmaka-na-istok","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/23\/meter-nervoza-i-zabrinutost-zapada-zbog-ruskog-strateskog-odmaka-na-istok\/","title":{"rendered":"Meter: Nervoza i zabrinutost Zapada zbog ruskog strate\u0161kog odmaka na Istok"},"content":{"rendered":"<p>Niall Ferguson, stariji nau\u010dni savjetnika Hoover Institution u Stanfordu, sugeri\u0161e, u<a href=\"https:\/\/www.thetimes.co.uk\/article\/donald-trump-must-split-up-putin-and-xi-the-new-odd-couple-7rtgcb2qc\"> \u010dlanku objavljenom u The Times,<\/a>\u00a0 da bi se \u201ckona\u010dni cilj ameri\u010dke strategije 2020-ih godina mora sastojati u tome\u201c, da se razdvoje Rusija i Kina, a Rusiju podstakne da u\u0111e u zapadnu konfiguraciju, \u201ckao jedini na\u010din za spas Rusije od gu\u0161enja razvijaju\u0107e Kine\u201c.<\/p>\n<p>Analiti\u010dar Zoran Meter na internet stranici geopolitikanews ka\u017ee da se iz Fergusonovog \u010dlanka \u201cpuno toga mo\u017ee i\u0161\u010ditati\u201d.<\/p>\n<p>\u201cS jedne strane razvidna je nervoza i zabrinutost Zapada zbog ruskog strate\u0161kog odmaka na Istok, u \u2018zagrljaj\u2019 Kini, ali se izbjegava kazati kako ju je upravo taj isti Zapad tamo i gurnuo svojim nepromi\u0161ljenim potezima, prije svega kroz pokretanje ukrajinske krize, pogre\u0161no ra\u010dunaju\u0107i da \u0107e se Rusija prestra\u0161iti, povu\u0107i i na kraju pristati na klju\u010dne vanjskopoliti\u010dke uvjete i globalne strategije Washingtona. Pritom je i laicima jasno kako se u ovom komentaru Fergusona ne radi ni o kakvoj zabrinutosti za sudbinu Rusije zbog njezinog predstoje\u0107eg \u2018gu\u0161enja\u2019 od strane velike i mo\u0107ne Kine, ve\u0107 o \u010dinjenici da je strate\u0161ko partnerstvo Moskve i Pekinga danas do\u0161lo do one to\u010dke nakon koje povrata na staro vi\u0161e nema, kao \u0161to nema niti mogu\u0107nosti za nasilno (politi\u010dko, financijsko, sankcijsko, carinsko i kakvo sve ne, a da i ne spominjemo ono vojno) osiguranje budu\u0107e globalne dominacije Sjedinjenih Dr\u017eava i njezinih klju\u010dnih saveznika, u prvom redu Velike Britanije. To je vrijeme pro\u0161lo, pri\u010demu Ferguson (ne)namjerno vu\u010de povijesnu anologiju tipa Staljina i td. koja u sada\u0161njim vremenskim okvirima i realnim politi\u010dkim okolnostima nema ama ba\u0161 nikakvo zana\u010denje. Spomenutu Kisingerovu \u201e\u0161ahovsku majstoriju\u201c u igri s Pekingom na ra\u010dun tre\u0107e strane, u konkretnom slu\u010daju Moskve, danas lako razumiju i studenti ni\u017eih godina politolo\u0161kih studija, a kako ne bi politi\u010dki i analiti\u010dki vrh Kine i Rusije. Radi se o klasi\u010dnoj politici iz doba anti\u010dkoga Rima \u2018zavadi pa vladaj\u2019, koja je, u ovom slu\u010daju, definitivno stvar pro\u0161losti jer i Moskva i Peking danas znaju ne\u0161to drugo: va\u017enost geopoliti\u010dke forme \u2018trono\u0161ca\u2019 \u2013 triju globalnih sila, koje, kao i u fizici, predstavljaju naj\u010dvr\u0161\u0107u i najstabilniju mogu\u0107u konstrukciju. Ravnote\u017ea triju to\u010daka, u praksi zna\u010di nedozvoljavanje bilo kojoj od triju velesila dobivanja presudne dominantne nadmo\u0107i nad ostalima, \u0161to je i najbolji temelj osiguranja svjetske stabilnosti, ma koliko ona danas izgledala kaoti\u010dno. A kaoti\u010dno izgleda upravo zato \u0161to se toj ravnote\u017ei jedna od to\u010daka (Washington) i dalje uporno opire\u201d, <a href=\"https:\/\/www.geopolitika.news\/analize\/zoran-meter-o-komentaru-the-timesa-da-sad-moraju-razbiti-saveznistvo-rusije-i-kine\/\">pi\u0161e Meter.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Strate\u0161ko partnerstvo Moskve i Pekinga danas do\u0161lo do one to\u010dke nakon koje povrata na staro vi\u0161e nema.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-282653","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282653"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282653\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282654,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282653\/revisions\/282654"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}