Nau\u010dnici u Australiji prona\u0161li su najstariji krater na svijetu koji je napravio asteroid navode\u0107i da bi on mogao da objasni kako je planeta iza\u0161la iz ledenog doba.<\/p>\n
Asteroid je pogodio Jarabubu u zapadnoj Australiji prije oko 2,2 milijarde godina – i napravio krater star oko polovine starosti Zemlje, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di, a do zaklju\u010dka su do\u0161li testiraju\u0107i minerale koji se nalaze u stijenama na ovoj lokaciji.<\/p>\n
BBC prenosi da je istra\u017eivanje Kurtin Univerziteta objavljeno danas u nau\u010dnom \u017eurnalu Komunikacija prirode, gdje se navodi da je krater otkriven u suvoj pustari 1979. godine, ali da geolozi nisu do sada ispitivali njegovu starost.<\/p>\n
Zbog milijardi godina erozije krater nije vidljiv okom. Nau\u010dnici su mapirali ureze u magnetskom polju ovog podru\u010dja i odredili njegov pre\u010dnik koji iznosi 70 kilometara.<\/p>\n
“Predio je zapravo veoma ravan jer je toliko star, ali su stijene karakteristi\u010dne”, rekao je istra\u017eiva\u010d profesor Kris Kirkland za BBC.<\/p>\n
Kako bi odredili kada je asteroid pogodio zemlju, tim je ispitivao si\u0107u\u0161ni cirkon i kristale monazita u stijenama. Oni su bili “\u0161okirani” usljed udara, a sada se mogu \u010ditati kao “tri prstena”, rekao je profesor Kirkland.<\/p>\n
Ovi kristali sadr\u017ee male koli\u010dine uranijuma. Zbog toga \u0161to se uranijum vremenom pretvara u olovo istra\u017eiva\u010di su mogli da izra\u010dunaju koliko je vremena pro\u0161lo.<\/p>\n
Stariji je najmanje 200 miliona godina od druge najstarijeg drevnog mjesta udara Vredefort kratera u Ju\u017enoj Africi.<\/p>\n
“Zanimala nas je ova oblast jer je podru\u010dje Zapadne Australije izuzetno staro, ali nismo o\u010dekivali da ovaj krater bude toliko star”, rekao je profesor Kirkland.<\/p>\n
Dodao je da je apsolutno mogu\u0107e da negdje postoji jo\u0161 stariji krater koji \u010deka da bude otkriven, ali da je te\u0161ko prona\u0107i njegovu koru prije nego \u0161to erodira i tako, ka\u017ee, izgubite tu ranu istoriju Zemlje, prenosi Tanjug.<\/p>\n
Vrijeme udara bi moglo da objasni i za\u0161to se svijet u tom periodu zagrijao, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Nau\u010dnici, naime, vjeruju da je planeta prethodno bila u jednom od njenih perioda nazvanom “Zemlja snije\u017ena grudva”, kada je ve\u0107inom bila pokrivena ledom. U jednom trenutku led se istopio i planeta je po\u010dela da se ubrzano zagrijava.<\/p>\n
“Starost kratera vrlo precizno korespondira s krajem globalnog ledenog doba”, rekao je profesor Kirkland i dodao da je zato udar mogao da uti\u010de na zna\u010dajne promjene u na\u0161oj planetarnoj klimi.<\/p>\n
Koriste\u0107i kompjutersko modeliranje, tim je izra\u010dunao da je asteroid pogodio ledenu plo\u010du debljine nekoliko kilometara koja je prekrivala Zemlju. Taj doga\u0111aj bi u atmosferu ispustio ogromne koli\u010dine vodene pare i gasove staklene ba\u0161te.<\/p>\n
To bi moglo da pomogne zagrijavanju planete za vrijeme ere proterozoika kada se kiseonik tek pojavio u atmosferi i kada jo\u0161 nije nastao kompleksni \u017eivi svijet.<\/p>\n
“Naravno, bili smo veoma uzbu\u0111eni zbog same starosti”, rekao je profesor Kirkland.<\/p>\n
“Ali stavljaju\u0107i to u kontekst drugih doga\u0111aja na Zemlji, \u010dini da sve postane zaista vrlo zanimljivo”, dodao je.<\/p>\n
Ina\u010de, ne postoji dovoljno modeliranja iz tog vremena da bi se teorija sveobuhvatno testirala, ali ovo otkri\u0107e svakako predstavlja pri\u010du o ogromnom uticaju na planetu.<\/p>\n
Druga teorija za period zagrijavanja je da su erupcije vulkana mogle da ispuste ugljen-dioksid u atmosferu.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Asteroid je pogodio Jarabubu u zapadnoj Australiji prije oko 2,2 milijarde godina – i napravio krater star oko polovine starosti Zemlje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-282603","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282603"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282604,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282603\/revisions\/282604"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}