renosi RTS.<\/a><\/p>\nOvo je va\u017ean period emancipacije Crne Gore, napominje \u0110ukanovi\u0107, i kako dodaje treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za dalji dr\u017eavni i duhovni razvoj crnogorskog dru\u0161tva, pa i obnovu, kako ka\u017ee, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.<\/p>\n
Na pitanje Tanjuga \u2013 ako nema povla\u010denja zakona, koji je izazvao proteste i veliko nezadovoljstvo vjernika SPC i gra\u0111ana srpske nacionalnosti, koji su taj zakon do\u017eivjeli kao nepo\u0161tovanje njihove volje, a time i prava \u2013 na koju vrstu dijaloga Vlada Crne Gore poziva SPC, \u0110ukanovi\u0107 ka\u017ee: “Na razgovor kako implementirati taj zakon”.<\/p>\n
Isti\u010de da je na sceni mnogo manipulacija, a osnovna je, ka\u017ee, ta da je ovaj Zakon legitimisao namjeru dr\u017eave da otme imovinu SPC u Crnoj Gori.<\/p>\n
“Rije\u010d je o brutalnoj izmi\u0161ljotini i zamjeni teza”, ka\u017ee \u0110ukanovi\u0107 i navodi da je imovina SPC zapravo imovina dr\u017eave Crne Gore, a da je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000. O tome, tvrdi, svjedo\u010de “neupitne istorijske \u010dinjenice”.<\/p>\n
Zakon, dodaje, ne\u0107e ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti \u0107e im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila Srpska pravoslavna crkva.<\/p>\n
Potrudi\u0107e se, ka\u017ee, da sa ciljevima ovakve svoje politike objektivno upoznaju svakog gra\u0111anina Crne Gore. “A oni, naravno, imaju demokratsko pravo da se zala\u017eu za svoja uvjerenja, uklju\u010duju\u0107i proteste i okupljanja u organizaciji crkve\u201d.<\/p>\n
Crnogorski predsjednik navodi da mu je “\u017eao \u0161to je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u su\u0161tini inferiornom politi\u010dkom manipulacijom lidera prosrpskih partija”, nezadovoljnih, kako ka\u017ee, \u0161to su 30 godina kontinuirano do\u017eivljavali izborne i politi\u010dke poraze.<\/p>\n
Oni, ka\u017ee \u00d0ukanovi\u0107, svjesni svoje nekonkurentnosti tra\u017ee “alternativni teren politi\u010dkog djelovanja, izmi\u0161ljaju\u0107i ugro\u017eenost srpskog naroda u Crnoj Gori i name\u0107u\u0107i se kao njegovi tobo\u017enji za\u0161titnici\u201d.<\/p>\n
Na pitanje kako vidi optu\u017ebe jednog dijela crnogorske vlasti na ra\u010dun Beogada, pa i predsjednika Srbije Aleksandra Vu\u010di\u0107a, da stoje iza poku\u0161aja da se uzdrma politi\u010dka scena Crne Gore, \u00d0ukanovi\u0107 ka\u017ee da Beograd nije uzdrmao Crnu Goru.<\/p>\n
“Od strane dr\u017eavnih zvani\u010dnika Crne Gore nije bilo nikakvih uvredljivih tonova, niti neprijateljskih poruka. Dakle, nema nikakvog uznemirenja, niti osje\u0107aja nestabilnosti, mi samo obavljamo svoje dr\u017eavno politi\u010dke odgovornosti”, ocjenjuje \u00d0ukanovi\u0107.<\/p>\n
“Razumijem, naravno, zainteresovanost predsjednika Vu\u010di\u0107a da isprati ostvarivanje prava gra\u0111ana srpske nacionalnosti u CG i u drugim susjednim dr\u017eavama i njegovu zainteresovanost za polo\u017eaj SPC na prostorima drugih dr\u017eava, gdje ona djeluje. Ali, na\u0161e upozorenje uvijek je bilo neskriveno i vrlo direktno – da se ta politika mora voditi veoma suptilno”, isti\u010de \u00d0ukanovi\u0107 i napominje da je jo\u0161 u svje\u017eem sje\u0107anju 1990. godina i tada\u0161nji poku\u0161aj da se ure\u0111uju prava gra\u0111ana sprske nacionalnosti u, kako on tvrdi, drugim dr\u017eavama u regionu.<\/p>\n
“Kako se to zavr\u0161ilo, mogli smo da vidimo”, poru\u010duje uz konstataciju:<\/p>\n
“Neodmjereno, nedovoljno pa\u017eljivo bavljenje tim pitanjima, sa pozivom na brigu o pravima Srba gdje god da oni \u017eive mo\u017ee odvesti u neprimjereni paternalizam i opasno ugro\u017eavanje suvereniteta drugih dr\u017eava u na\u0161em regionu”.<\/p>\n
Upitan na \u010diju adresu je upu\u0107eno to upozorenje, \u00d0ukanovi\u0107 odgovara: “Svima koji tako postupaju”.<\/p>\n
“Bili smo u prilici ovih dana da pro\u010ditamo odre\u0111ene izjave visokih beogradskih zvani\u010dnika, uklju\u010duju\u0107i i predsjednika Vu\u010di\u0107a. On je govorio o svom legitimnom pravu da vodi ra\u010duna o polo\u017eaju gra\u0111ana srpske nacionalnosti, budu\u0107i da ih ima oko 28 odsto u Crnoj Gori. Naravno, razumijem njegovu zainteresovanost za polo\u017eaj srpske manjine u Crnoj Gori. Ali, u elaboraciji takve politike govorio je i o Srbima u Crnoj Gori kao djelu jedinstvenog srpskog nacionalnog korpusa, koji bi trebao slijediti zajedni\u010dki nacionalni interes, koji se, opet logi\u010dno, defini\u0161e u Srbiji. A, odmah nakon toga smo mogli da \u010dujemo i nezadovoljstvo zastupljeno\u0161\u0107u Srba u dr\u017eavnim organima Crne Gore”, primje\u0107uje \u00d0ukanovi\u0107.<\/p>\n
On, me\u0111utim, isti\u010de da gra\u0111ani Crne Gore, bilo koje nacionalnosti da su, treba da slijede i po\u0161tuju, nacionalne interese Crne Gore, a ne drugih dr\u017eava.<\/p>\n
“Jer, nacionalni interesi drugih dr\u017eava, makar i susjednih, mogu biti vrlo suprostavljeni na\u0161im nacionalnim interesima”, isti\u010de \u00d0ukanovi\u0107 i podsje\u0107a na, kako ka\u017ee, “obnovu nezavisnosti Crne Gore, kao nacionalni interes, koji je bio suprotan nacionalnom interesu dr\u017eave Srbije. Tako\u0111e, interes Crne Gore da bude \u010dlanica NATO, bio je suprotan nacionalnom interesu dr\u017eave Srbije”.<\/p>\n
Zato nije realno o\u010dekivati od Crne Gore, jasan je \u00d0ukanovi\u0107 u definisanju prava, da \u0161iri prostor za rad u dr\u017eavnim organima gra\u0111anima koji pristaju da po politi\u010dkom pozivu djeluju suprotno nacionalnim interesima Crne Gore.<\/p>\n
Na direktno pitanje ima li dovoljno Srba u organima Crne Gore, \u00d0ukanovi\u0107 odgovara da vlast nema viziju da “ure\u0111uje Crnu Goru kao konfederaciju nacionalnih zajednica”, i da se pa\u017eljivo vodi ra\u010duna o tome da dr\u017eavni organi budu konstituisani na bazi izborne volje gra\u0111ana i kriterijuma profesionalnosti.<\/p>\n
Na pitanje da li zna da Vu\u010di\u0107 u Srbiji trpi kritike da je preblago reagovao na pona\u0161anje Crne Gore povodom usvajanja zakona, i kad je rije\u010d o polo\u017eaju Srba, te da se \u010duju opaske da on, \u00d0ukanovi\u0107, ratuje sa dijelom srpskog naroda, kao i sa Srbijom, a da za to nije dobio adekvatan odgovor, \u0161to se tuma\u010di i prijateljskim odnosima sa Vu\u010di\u0107em, \u00d0ukanovi\u0107 konstatuje da i sam prolazi kroz takve situacije.<\/p>\n
Te zamjerke, naime, vidi kao reakciju nacionalista i ljudi retrogradnog mi\u0161ljenja “sa ove ili one strane”.<\/p>\n
“A \u0161ta misle velikosrpski nacionalisti i kako bi oni \u017eeleli da ure\u0111uju odnose sa Cnom Gorom, to smo imali priliku da vidimo – pir poku\u0161aja paljenja crnogorske zastave u Beogradu, poziv na lin\u010d crnogorskog ambasadora, kao i poziv ministra spoljnih poslova Srbije na prebrojavanje Crnogoraca u Srbiji koji podr\u017eavaju politiku Mila \u00d0ukanovi\u0107a”, ocijenio je predsjednik Crne Gore.<\/p>\n
On dodaje da je rije\u010d “o retrogradnim politi\u010dkim pojavama koje pripadaju pro\u0161losti”, te da vjeruje da “ljudi koji su dobili legitimitet ve\u0107inske javnosti u Srbji i Crnoj Gori, moraju da se pona\u0161aju odgovorno prema zajedni\u010dkom istorijskom naslije\u0111u i projekciji zajedni\u010dke evorpske budu\u0107nosti”.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o projekciji zajedni\u010dke evropske budu\u0107nosti, \u00d0ukanovi\u0107 negira ocjenu da je sa rezervom pri\u0161ao ideji malog \u0160engena i pokazao nedovoljnu solidarnost, uz argumentaciju da je Crna Gora daleko odmakla u procesu pregovora sa Evropom.<\/p>\n
Isti\u010de da je argumentacija Crne Gore bila da ova inicijativa tretira pitanja slobode protoka ljudi, roba, kapitala i usluga, koja su ve\u0107 od 2011. obuhva\u0107ena raznim drugim regionalnm inicijativama, u kojima u\u010destvuju i Crna Gora i Srbija i Albanija i Sjeverna Makedonija i druge dr\u017eave regiona.<\/p>\n
“Na\u0161e je pitanje bilo – \u010demu sada stvaranje jo\u0161 jedne regionalne inicijative, pra\u0107eno podsje\u0107anjem da je svaka inicijativa za regionalnu saradnju, \u0161to se nas ti\u010de, kucanje na otvorena vrata”, obja\u0161njava \u00d0ukanovi\u0107.<\/p>\n
Na pitanje da ideju malog \u0160engena vidi kao velikosrpsku, \u00d0ukanovi\u0107 ka\u017ee:<\/p>\n
Isti\u010de da odnose izme\u0111u Srbije i Crne Gore treba ure\u0111ivati kao odnose dvije susjedne dr\u017eave, koje respektuju sve \u0161to smo kroz istoriju zajedno pro\u0161li i koje se odgovorno odnose prema zajedni\u010dkoj evropskoj budu\u0107nosti.<\/p>\n
“\u017delimo prijateljske odnose dvije susjedne dr\u017eave, koje imaju puno istorijskih i aktuelnih kulturolo\u0161kih bliskosti, \u017eelimo odnose me\u0111usobnog uva\u017eanja dvije nezavisne i suverene dr\u017eave”, poru\u010duje \u00d0ukanovi\u0107.<\/p>\n
Na pitanje da li namjerava da posjeti Srbiju, s obzirom na to da mu je takav poziv javno uputio Aleksandar Vu\u010di\u0107, odnosno mo\u017ee li predsjednik Srbije o\u010dekivati sli\u010dan poziv, \u00d0ukanovi\u0107 ka\u017ee da je spreman na razgovor.<\/p>\n
“Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i predsjednik Vu\u010di\u0107. Prema mom sje\u0107anju, predsjednik Crne Gore je posljednji bio u zvani\u010doj posjeti Srbiji, \u0161to zna\u010di da bi sada trebalo da predsjednik Srbije posjeti Crnu Goru”, podsje\u0107a \u00d0ukanovi\u0107.<\/p>\n
Dodao je da je u svim razgovorima koje su do sada imali on i Vu\u010di\u0107 potencirao otvorenost tog poziva.<\/p>\n
“Pogleda\u0107u, ako taj poziv nije i formalno upu\u0107en, on \u0107e uslijediti”, poru\u010duje \u00d0ukanovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Da smo smatrali da taj Zakon treba da bude povu\u010den, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo \u010duli protiv tog Zakona, \u010duli smo u prethodne \u010detiri godine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277008,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-282439","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282439"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282439\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282441,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282439\/revisions\/282441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282439"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282439"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}