{"id":282308,"date":"2020-01-16T23:18:22","date_gmt":"2020-01-16T22:18:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282308"},"modified":"2024-03-22T07:56:59","modified_gmt":"2024-03-22T06:56:59","slug":"kad-je-tekla-kud-se-dela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/16\/kad-je-tekla-kud-se-dela\/","title":{"rendered":"Kad je tekla, kud se \u0111ela?"},"content":{"rendered":"<p>Prilikom nedavne javne rasprave, uprili\u010dene u vezi sa projektom gradnje mini hidroelektrane na rijeci Lje\u0161nici, ispostavilo se da investitori ovakvih elektreoenergetskih objekata dobijaju dozvole bez obzira na to \u0161to u elaboratima ne postoje pokazatelji o njihovom uticaju na podzemne vode i izvore.<\/p>\n<p>Koliko je ovo ozbiljan problem pokazuje ocjena iz dokumenta Vlade Crne Gore koji se zove <strong>Strategija upravljanja vodama Crne Gore<\/strong>. U tom dokumentu se konstatuje da \u201ci <em>pored niza izvedenih bojenja, jo\u0161 uvijek su vododjelnice izme\u0111u pojedinih slivnih cjelina u karstu Crne Gore hipoteti\u010dne\u201d. \u201cTo se posebno odnosi na podzemne vododjelnice, odnosno dijelove terena, gdje su razvo\u0111a predstavljena \u0161irom promjenljivom prostornom zonom, koja se pomjera, zavisno od hidrolo\u0161kog stanja tokom godine.\u201d<\/em><\/p>\n<p><em>(U videu o tome govore Ilija Radovi\u0107, zamjenik direktora Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine, i Vuk Ikovi\u0107 iz Organizacije KOD.)<\/em><\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Podzemne vode na udaru MHE\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/u3nTxkz3sAM?feature=oembed\"  allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Da jo\u0161 uvijek ne znamo kretanja vode u crnogorskom podzemlju i da to tek treba mapirati javnost je saznala sredinom pro\u0161le godine, kada je Ministarstvo poljoprivrede i rurarnog razvoja obznanilo da je, u saradnji sa Hidrometerolo\u0161kim zavodom, zapo\u010delo ispitivanje podzemnih voda rijeke Cijevne, kao i izvori\u0161ta \u201cBolje sestre\u201d na Skadarskom jezeru, iz koga voda ide cijevima regionalnog vodovoda ka Crnogorskom primorju.<\/p>\n<p>U istom saop\u0161tenju je navedeno da \u0107e biti nastavljeno ispitivanje podzemnih voda i na drugim lokalitetima, uz podsje\u0107anje da su sli\u010dna istra\u017eivanja ra\u0111ena prije 40 godina i \u201c<em>nikada nijesu zavr\u0161ena sistemati\u010dno i na na\u010din kako je to sada zapo\u010deto\u201d.<\/em><\/p>\n<p>\u201cPlan je da se mapiraju sve podzemne vode u Crnoj Gori, kako bi se moglo sa sigurno\u0161\u0107u ukazati na veze podzemnih voda i preventivno raditi na njihovoj za\u0161titi, kao najva\u017enijem prirodnom resursu u Crnoj Gori, \u0161to potkrepljuje i \u010dinjenica da 92% stanovni\u0161tva koristi ovaj resurs za vodosnabdijevanje\u201d, \u00a0re\u010deno je u pomenutom saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>U Strategiji upravljanja vodama Crne Gore se ukazuje na to koliko su <em>vododjelnice u karstnim terenima specifi\u010dne i to ilustruju rezultatima \u201cizvedenih bojenja\u201d, koja su pokazala:<\/em><\/p>\n<blockquote><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-270381\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi.jpg\" alt=\"\" width=\"350\" height=\"197\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi-300x169.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi-235x132.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi-202x114.jpg 202w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi-75x42.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi-220x124.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Kutska-rijeka-cijevi-237x132.jpg 237w\" sizes=\"(max-width: 350px) 100vw, 350px\" \/><\/p>\n<blockquote><p><em>\u201cda ponor predstavlja vododjelnicu izme\u0111u hidrogeolo\u0161kih jedinica i reda, odnosno sliva jadranskog i dunavskog sliva. Obilje\u017eavanjem poniru\u0107ih voda u \u010cara\u0111u, utvr\u0111ena je veza nakon 30 dana s izvorom Pive \u2013 Sinjac (Dunavski sliv), a nakon 42 dana s povremenim izvorima Baba i Jama u Fatni\u010dkom polju (sliv Trebi\u0161njice, odnosno Jadranskog mora); <\/em><\/p>\n<p><em>da rije\u010dno korito predstavlja vododjelnicu izme\u0111u manjih slivnih cjelina (obilje\u017eavanjem poniru\u0107ih voda u koritu Cijevne utvr\u0111ena je veza s izvorima Mile\u0161, Krvenica i Vitoja: Skadarsko jezero, odnosno sa Ribni\u010dkim vrelima \u2013 pritoka Mora\u010de); <\/em><\/p>\n<p><em>da je jezero vododjelnica izme\u0111u slivova rijeka (obilje\u017eavanjem voda Crnog jezera utvr\u0111ena je veza s Bijelim vrelima u kanjonu Tare, odnosno Dubrovskim vrelima u kanjonu Komarnice); <\/em><\/p>\n<p><em>da obojene vode cirkuli\u0161u ispod dubokih kanjona rijeka (Tare i Cijevne) i pojavljuju se na izvorima s druge strane vodotoka; <\/em><\/p>\n<p><em>da obojene podzemne vode cirkuli\u0161u ispod vje\u0161ta\u010dkih akumulacija ili ih zaobilaze (obilje\u017eavanjem ponora u Trep\u010dima utvr\u0111ena je veza s vrelima Drenov\u0161tice u Bjelopavli\u0107ima, iako je bilo logi\u010dno da se obojene vode pojave na izvorima po obodu Slanske akumulacije u Nik\u0161i\u0107kom polju); <\/em><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p><em>da obojene vode cirkuli\u0161u duboko ispod ili kroz antiklinalne strukture u \u010dijem jezgru su vodonepropusni sedimenti (obilje\u017eavanjem ponora u Barama Bojovi\u0107a i Liverovi\u0107ima utvr\u0111ena je v<\/em><em>eza s izvorima u Bjelopavli\u0107ima (Glava Zete i dr.); <\/em><\/p>\n<p><em>da se obojene vode istovremeno ili u odre\u0111enim vremenskim razmacima, pojavljuju na vi\u0161e me\u0111usobno udaljenih izvora ili vrulja u Skadarskom jezeru, \u0161to govori o razgranatosti karstnih kanala, odnosno sk<\/em><em>ar\u0161\u0107enosti kre\u010dnja\u010dkih stijenskih masa, <\/em><\/p>\n<p><em>da obojene vode \u010ditavog niza ponora, po obodu karstnih polja, na potezu du\u017eine od preko 14 km, cirkuli\u0161u prema jednom karstnom vrelu (obilje\u017eavanjem brojnih ponora po ju\u017enom obodu Nik\u0161i\u0107kog polja utvr\u0111ena je veza <\/em><em>s jakim karstnim vrelom \u2013 Glava Zete u Bjelopavli\u0107ima).<\/em>\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Vladin strate\u0161ki dokument se bavi i aspektom koji se tako\u0111e zanemaruje kada se odobrava gradnja malih hidroelektrana, a to su klimatske promjene, koje se ispoljavaju kao \u201cs<em>manjenje godi\u0161nje koli\u010dine snijega\u201d.<\/em><\/p>\n<p>\u201cPolaze\u0107i od \u010dinjenice da \u0107e klimatske promjene imati uticaja na vodne resurse, posebno na vodotoke u karstu i karstne izdani (akvifere), resurse koji su veoma osjetljivi odnosno ranjivi na promjene klime, potrebno je u budu\u0107nosti preduzeti niz aktivnosti koje bi pomogle u adaptaciji na o\u010dekivane promjene\u201d, pi\u0161e u Strategiji.<\/p>\n<p>U <strong>Strategija upravljanja vodama Crne Gore<\/strong> se nigdje ne citira poznata crnogorska svatovska pjesma o vodi koja je tekla pa je nestala, jer su je popili \u201cmorni konji i svatovi\u201d, ali je jasno ispoljena briga da bi se tako \u0161to ponegdje moglo desiti. U modernoj verziji pjesme bi se, umjesto mornih konja i svatova, mogli pojaviti lake zarade \u017eeljni investitori i neodgovorna vlast.<\/p>\n<p>Vuk VUJISI\u0106<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako dio rijeke istjeramo iz njenog prirodnog korita i utjeramo u cijevi duge nekoliko kilometara, jesmo li sigurni da ne\u0107emo presu\u0161iti neki izvor u blizini ili daleko odatle?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282309,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-282308","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282308"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":396880,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282308\/revisions\/396880"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}