{"id":282251,"date":"2020-01-16T06:14:13","date_gmt":"2020-01-16T05:14:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282251"},"modified":"2020-01-16T10:41:23","modified_gmt":"2020-01-16T09:41:23","slug":"eu-na-raskrizju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/16\/eu-na-raskrizju\/","title":{"rendered":"EU na raskri\u017eju"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Nova Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, sukcesivno medijima servira temeljne odrednice nove europske politike. Ona se, po iznesenome i prema stavovima vode\u0107ih europskih think- tankova, europskih politi\u010dara i du\u017enosnika, nalazi na raskri\u017eju \u2013 ili \u0107e se njena integrativna snaga s vremenom slabiti, ili \u0107e, poku\u0161avaju\u0107i ostvariti utjecaj na svjetskoj razini, krenuti prema unutarnjoj centralizaciji, a to zna\u010di i stvaranju dominiraju\u0107eg polo\u017eaja najmo\u0107nijih europskih dr\u017eava predvo\u0111enih Njema\u010dkom i Francuskom na ra\u010dun novoprimljenih i ekonomski slabijih. U na\u010delu, formalizirano ili ne, takvo stanje je zapravo realnost europske politike. \u010cak \u0161tovi\u0161e, jo\u0161 uvijek vrh politi\u010dkog odlu\u010divanja unutar europske integracije nije odbacio strategiju razvoja Europske unije u \u201evi\u0161e brzina\u201c i ona, zapravo, predstavlja temeljnu razdjelnicu interesa dr\u017eava \u010dlanica Europske unije i crtu njihova su\u010deljavanja.<\/p>\n

Doktrina razvoja Europske unije u vi\u0161e brzina, posebno podr\u017eana od strane francuske politike, zapravo je centralizacijska strategija Europske unije koja indikativno nije izri\u010dito i formalno odba\u010dena niti od njema\u010dke politike, iako se s te strane povremeno dovodi u pitanje. Kako bi, prema procjeni vode\u0107e europske politike Europska unija kao cjelina postala \u010dimbenik svjetske politike i ekonomije, nju je potrebno na odgovaraju\u0107i na\u010din dublje integrirati i centralizirati. Procjenjuje se da \u0107e, ukoliko se nastavi\u00a0 prema dosada\u0161njim odrednicama bez ubrzane cenztalizacije do\u0107i do njene fragmentacije i na kraju do disolucije i potpunog raspada. Takve teze javno uporno iznosi francuski predsjednik Emmanuel Macron. Njema\u010dka politika, mo\u017eda i zbog nedostatka efektivnog lidera u trenucima povla\u0107enja Angele Merkel, sa pre\u0161utnim odobravanjem reagira na takve teze.<\/p>\n

\n

Dublja integracija Europske unije, pojednostavljeno re\u010deno, zna\u010di njenu centralizaciju i postupno pretvaranje u nadnacionalnu paradr\u017eavnu tvorevinu.<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Dublja integracija Europske unije, pojednostavljeno re\u010deno, zna\u010di njenu centralizaciju i postupno pretvaranje u nadnacionalnu paradr\u017eavnu tvorevinu. Ona bi, zbog razli\u010ditih stadija politi\u010dke i gosdpodarske razvijenosti \u010dlanica, bila izgra\u0111ena\u00a0 u obliku koncentri\u010dnih krugova politi\u010dke, gospodarske i vojne integracije, u kojima bi se bli\u017ee centru, Berlinu, Bruxsellesu i Parizu, u prvoj razvojnoj i integracijskoj brzini nalazile najmo\u0107nije dr\u017eave. U drugom krugu bile bi novoprimljene i ekonomski slabije dr\u017eave.<\/p>\n

Krugovi utjecaja prelazili bi okvire Europske unije i u tre\u0107em krugu oko centra mo\u0107i nalazile bi se europske dr\u017eave s jugoistoka kontinenta koje su do sada ostale izvan europskih integracija i koje, manje ili vi\u0161e, pokazuju interes za pristup Uniji. U posljednjem krugu projekcije centralinih interesa bile bi dr\u017eave Sjeverne Afrike i Bliskog istoka te subsaharske Afrike koje se nalaze pod efektivnom kontrolom Pariza u okviru francuske, nikada napu\u0161tene politike \u201cfran\u00e7afrique\u201d, odr\u017eanja afri\u010dkih dr\u017eava u polukonolijalnom statusu prema Parizu radi osiguranja izvora energenata i strate\u0161kih sirovina kao \u0161to su uran i litij \u2013 potrebni za odr\u017eanje francuskih nuklearnih kapaciteta i sofisticiranih dijelova industrijskog kompleksa, uklju\u010duju\u0107i vojnu industriju.<\/p>\n

Svaki krug imao bi svoju svrhu za Europsku uniju, a integracija Bliskog istoka i Afrike osigurala bi izvor energenata, strate\u0161kih sirovina i jeftine radne snage kroz kontrolirane procese imigracije. Nije, stoga,\u00a0 nimalo slu\u010dajno da se skra\u010denica\u00a0 EMEA (Europa, Middle East, Afica) kori\u0161ena do sada uglavnom u stru\u010dnim trgova\u010dkim i financijskim krugovima,\u00a0 sve \u010de\u0161\u010de korisati u \u0161irokoj uporabi kroz vode\u0107e medije kao oznaka jedinstvene geoekonomske i geopoliti\u010dke cjeline, sa\u010dinjene od me\u0111usobno povezanih i zavisnih dijelova. Europa i njena Europska unija samo je jedan od dijelova te budu\u0107e integracije \u2013 za sada najmo\u0107niji i vode\u0107i.\u00a0\u00a0 Sve \u0161to europska politika u ovim trenucima prezentira javnosti o imigraciji s tih prostora \u010dista je obmana jer bez volje europskog kapitala, kojemu je potrebna nova svje\u017ea radna snaga, i politike koja to provodi, nikakve navale imigranata na europske prostore ne bi bilo. Politika najmo\u0107nijih europskih dr\u017eava, povijest je vi\u0161e puta pokazala, vi\u0161e je nego sposobna okrutno se izboriti za svoje ciljeve i interese pa bi imigrantska masa odavno bila zaustavljena, pa ako je potrebno i\u00a0 zatu\u010dena inseniranjem me\u0111usobnih lokalnih ratova ili potopljena prije nego \u0161to bi se pribli\u017eila obalama Malte, Italije ili Gr\u010dke.<\/p>\n

\n

Sve \u0161to europska politika u ovim trenucima prezentira javnosti o imigraciji s tih prostora \u010dista je obmana jer bez volje europskog kapitala, kojemu je potrebna nova svje\u017ea radna snaga, i politike koja to provodi, nikakve navale imigranata na europske prostore ne bi bilo<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Da ne bude zabune, odluke o tome tko \u0107e biti u kojem krugu ne\u0107e biti ostavljene na dispoziciji pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama nego \u0107e raspored i poziciju odre\u0111ivati centar oko kojeg se sve to vrti \u2013 najmo\u0107nije \u010dlanice EU.<\/p>\n

Za izgradnju nikada odba\u010dene agende izgradnje centralizirane i federalne Europske unije i njenog strukturianja u obliku koncentri\u010dnih krugova integracije s razvojnim procesima u \u201cvi\u0161e brzina\u201d, a zapravo krugova \u0161irenja mo\u0107i i interesa, potrebno je potisnuti, i s europske politi\u010dke scene po mogu\u0107nosti ukloniti tzv. desni populizam, kako u labirintima bruxselleske administracije i europske politike nazivaju politi\u010dke snage nacionalnih suverenosti dr\u017eava \u010dlanica. Nova politi\u010dka strategija vode\u0107e europske politike o\u010dito u tome uspjeva. Nakon ispuhivanja tzv. lijevog populizma i njegovog kona\u010dnog potiskivanja grubom ekonomskom prisilom, sada se na tzv. desni populizam, \u010dini se, vrlo uspje\u0161no, primjenjuje \u201cmeki pristup\u201d, koji se ogleda u kombinaciji populisti\u010dkih obe\u0107anja o napu\u0161tanju agende socijalnog i gospodarskog liberalizma i povratka na dr\u017eavu blagostanja i javne kompromitacije vode\u0107ih politi\u010dkih osobnosti snaga nacionalnih suverenosti koje se kroz kontrolirane korporacijske medije prikazuju kao izbezumljeni nacionalisti i nepopravljivi fa\u0161isti. Aktualna zelena politika i njeno populaziranje te posljedi\u010dno ja\u010danje izbornih rezultata zelenih stranaka u dr\u017eavama \u010dlanicama EU zapadne Europe, tako\u0111er se koristi kao direktna brana tzv. populisti\u010dkim snagama.<\/p>\n

Sa\u017eeto re\u010deno, nova europska politi\u010dka strategija, dugo planirana ali kona\u010dno stavljena u primjenu nakon pobjede Trumpa u SAD-u, koja je promjenila politi\u010dku paradigmu na europskim prostorima, strukturirana je u vi\u0161e faza i usmjerena u vi\u0161e pravaca.<\/p>\n

Prvi cilj je stabilizacija liberalnog poretka i stvaranje unutarnje kohezije Europske unije. Obavlja se, stoga, ubrzana centralizacija funkcija i preno\u0161enje suvereniteta s nacionalnih dr\u017eava na tijela Europske unije. Kako bi se ta tranzicija olak\u0161ala dr\u017eave \u010dlanice se poku\u0161avaju podjeliti u vi\u0161e integracijskih brzina. Na vanjskopoliti\u010dkom planu uspostavljaju se integracijske osnovice prema regiji Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i preko Pariza subsaharske Afrike kako bi se vanjska politika pokrenula iz letargije i defenzive u ofanzivni hod i osigurale mogu\u0107nosti projekcije geopoliti\u010dkih i geoekonomskih interesa Europske unije prema tamo\u0161njim energetskim izvori\u0161tima i tr\u017ei\u0161tima. Aktivna vanjska politika, u koju se ula\u017ee sve vi\u0161e financijskog i politi\u010dkog kapitala, opravdava se otporom prema\u00a0 novom angloameri\u010dkom\u00a0 bloku koji \u0107e se predvidivo stvoriti nakon Brexita i koji\u00a0 EU tretira kao novu centralnu europsku kontinetalnu silu koju je potrebno opkoliti, izolirati i isklju\u010diti iz razine globalnog utjecaja. Bitni \u010dimbenik stvaranja unutarnje kohezije postaje i jedinstvena obrambena politika,\u00a0 poja\u010dana ulaganja u europsku sastavnicu NATO-a kao zamjenu za ideju europske vojske, i na kraju, uz pomo\u0107 Francuske izgradnja nuklearnog potencijala Europske unije. Sve to bi omogu\u0107ilo krajnji cilj, prelazak Europske unije iz defenzive u aktivnu i ofanzivnu vanjsku politiku koja bi rezultirala dosezanjem razine svjetskog utjecaja.<\/p>\n

Sve se to posljednjih tjedana jasno vidi iz ra\u0161\u010dlamba europskih think -tankova, izjava utjecajnih europskih politi\u010dara i komentara drugog e\u0161alona europske politike, biv\u0161ih du\u017enosnika Europske unije i njenih \u010dlanica.<\/p>\n

Takav suludi hibridni koncept \u201eEuropa u vi\u0161e brzina\u201c, po kojem bi u uniji bile vi\u0161e vrste dr\u017eava \u010dlanica, jednostavno je iracionalan i politi\u010dki neodr\u017eiv. Anne-Marie Slaughter, predsjednicu Washingtonskog think-tanka \u201eNew America Foundation\u201c, profesoricu s Princetona i nekada\u0161nju direktoricu politi\u010dkog planiranja ameri\u010dkog State Departmenta za vrijeme dr\u017eavne tajnice Hillary Clinton, sve to podsje\u0107a na situaciju u SAD pred izbijanje gra\u0111anskog rata, dok se tamo vozilo u dvije brzine \u2013 industrijskog sjevera i poljoprivrednog juga s nekompatibilnim politi\u010dkim i pravnim sustavima. Slaughter navodi: \u201eZa SAD su se ta pitanja\u00a0 pojavila polovicom 19. stolje\u0107a kada je ameri\u010dka unija osigurala nezavisnost, a sje\u0107anja na zajedni\u010dku borbu izblijedila pred ekonomskim razlikama i sukobima izme\u0111u sjevera i juga, koji su razrije\u0161eni u\u017easnim\u00a0 ratom u kojem je SAD porazio secesionisti\u010dku\u00a0 ju\u017enja\u010dku konfederaciju i nametnuo svoju politi\u010dku viziju zajedni\u010dke dr\u017eave. EU se sada suo\u010dava sa svojim gra\u0111anskim ratom, koji je, na sre\u0107u, bez fizi\u010dkog nasilja. Unija ne mo\u017ee opstati samo na na\u010delima ekonomske stege i po\u0161tivanja ekonomskih zakonitosti. Nametanja fiskalne stege i tkzv. strukturnih reformi ni\u0161ta ne zna\u010di. Potrebni su istinski dr\u017eavnici i vo\u0111e, koji su stanju artikulirati i ostvariti op\u0107eprihva\u0107enu viziju zajedni\u010dke budu\u0107nosti EU\u201c.<\/p>\n

\n

\u010cinjenica je da bez Europske unije Njema\u010dka pri sada\u0161njem rasporedu snaga mo\u0107i na svjetskoj razini ne mo\u017ee dose\u0107i utjecaj globalne sile. To joj je pak potrebno za nastavak i odra\u017eanje gospodarskog razvoja.<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Neodr\u017eivosti takve EU s dvije ili vi\u0161e brzina vjerojatno je svjesna i europska politi\u010dka elita, ali njen pravi cilj je ono \u0161to je bio i ameri\u010dkom sjeveru u gra\u0111anskom ratu.<\/p>\n

A to je, pojednostavljeno re\u010deno, nametanje politi\u010dke volje svim \u010dlanicama i stvaranje mo\u0107ne, centralizirane EU sa svim karakteristikama federalne dr\u017eave u kojoj bi suvereniteti nacionalnih dr\u017eava, poglavito onih izvan elitnog kluba, bili svedeni gotovo na razinu ameri\u010dkih saveznih dr\u017eava.<\/p>\n

Kako eurooligarhija trenuta\u010dno nema karizmati\u010dnog politi\u010dara koji bi raspolagao istinskim dr\u017eavni\u010dkim\u00a0 kapacitetima i mogao progurati ideju stvaranja Sjedinenih Europskih Dr\u017eava, ostala joj je samo jedna opcija.<\/p>\n

Sve dr\u017eave \u010dlanice EU izvan eurozone,\u00a0 koje \u0107e nakon\u00a0 planiranih integracija postati drugorazredne \u010dlanice, refleksno \u0107e te\u017eiti ulasku u eurozonu i pri tome prihava\u0107ati sve uvjete elitnih dr\u017eava kako su, uostalom, i ve\u0107 \u010dinile prilikom ulaska u samu EU.<\/p>\n

Postupno, usisavanjem svih dr\u017eava \u010dlanica u eurozonu i njen planirani dr\u017eavni entitet, ostvarit \u0107e se i velika ujedinjena federalna Europa sa svim dr\u017eavnopravnim atributima usisanim iz nacionalnih suvereniteta \u010dlanica federacije. U tom kontekstu je i sve \u010de\u0161\u0107e spominjanje u javnosti ideje o stvaranju zajedni\u010dke europske vojske, koja, trenutno, uz postojanje NATO-a nema nikakvog smisla, ali u kontekstu budu\u0107e europske federalne dr\u017eave predstavljala bi\u00a0 jedan od bitnih faktora njene mo\u0107i. No istovremeno nastaje problem tko \u0107e to sve platiti. Po svemu sude\u0107i cijeli tro\u0161ak stabilizacije Europske unije na financijskom, gospodarskom i politi\u010dkom planu, koji bi uklju\u010divao i izvjesni pomak k ujedna\u010davanju ekonomske snage dr\u017eava \u010dlanica, trebala bi platiti i jedina istinski gospodarska sila Euope \u2013 Njema\u010dka. A to ve\u0107 podsje\u0107a na povijesno prega\u017eene poku\u0161aje stvaranja federalnih nadnacionalnih tvorevina koje zbog svog prisilnog i neprirodnog karaktera nisu mogle opstati. Njema\u010dka ne iskazuje volju za pla\u0107anjem tako velike cijene i ulaska u tako veliki rizik, no s druge strane problem je \u0161to ona bez Europske unije ne mo\u017ee nastaviti multiplicirati svoju politi\u010dku mo\u0107 i gospodarsku snagu pretvarati u geopoliti\u010dku silu. \u010cinjenica je da bez Europske unije Njema\u010dka pri sada\u0161njem rasporedu snaga mo\u0107i na svjetskoj razini ne mo\u017ee dose\u0107i utjecaj globalne sile. To joj je pak potrebno za nastavak i odra\u017eanje gospodarskog razvoja. U trenucima masivnog gospodarskog rasta kakvog ima Njema\u010dka i mali pad predstavlja veliki problem. Njema\u010dko gospodarstvo mora nastaviti postoje\u0107i rast, a za to mu je potreban njema\u010dki utjecaj na zbivanja ne samo u Europi nego i u Africi, Ju\u017enoj Americi i Aziji. Tamo su njegova tr\u017ei\u0161ta koja se moraju politi\u010dki osigurati.<\/p>\n

Europa je, \u010dini se, na rakri\u017eju izme\u0111u izvorne vizije idejnih tvoraca Europske unije i vizije sada prevladavaju\u0107ih politi\u010dkih zastupnika globalnih financijskih sredi\u0161ta mo\u0107i. Odluka o smijeru odrediti \u0107e, ho\u0107e li budu\u0107a Europska unija biti podru\u010dje istinskog gospodarskog prosperiteta od kojega \u0107e koristi imati europski gra\u0111ani i njihove nacionalne dr\u017eave, mira i socijalne stabilnosti,\u00a0 ili bankarski raj casino-ekonomije, militarizacije i kolonijalne ekspanzije.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ho\u0107e li budu\u0107a Europska unija biti podru\u010dje istinskog gospodarskog prosperiteta od kojega \u0107e koristi imati europski gra\u0111ani i njihove nacionalne dr\u017eave, mira i socijalne stabilnosti,\u00a0 ili bankarski raj casino-ekonomije, militarizacije i kolonijalne ekspanzije?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276731,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-282251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282251"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282252,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282251\/revisions\/282252"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}