{"id":282174,"date":"2020-01-14T20:57:57","date_gmt":"2020-01-14T19:57:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282174"},"modified":"2020-01-14T20:57:57","modified_gmt":"2020-01-14T19:57:57","slug":"kurdistan-irak-amna-suraka-crveni-zatvor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/14\/kurdistan-irak-amna-suraka-crveni-zatvor\/","title":{"rendered":"Kurdistan Irak – Amna Suraka ( Crveni zatvor)"},"content":{"rendered":"

Evo pre\u017eivjesmo…<\/p>\n

Skoro sam \u010dula jednu lijepu izreku: Kada se slonovi igraju, nastrada\u0107e trava; Kada se slonovi biju, opet \u0107e nastradati trava… E imala sam osje\u0107aj da \u0107e i dva slona, \u010dika slon USA i \u010dika slon Iran, da se zaigraju i da uniste ovo malo trave \u0161to je jo\u0161 ostalo.<\/p>\n

Sre\u0107om, izgleda \u00a0da se neka Slonica pojavila i da im je odvukla pa\u017enu.<\/p>\n

Naravno, govorim o raketama iz Irana na Irak i o ubistvu Solimanija. Li\u010dno nisam do\u017eivjela i imala neki ve\u0107i strah. Bi\u0107e, mi smo navikli sa Balkana, da imamo malo akcije.<\/p>\n

Iz sigurnosnih razloga sam istoga dana kada su rakete pogodile USA baze, napustila Erbil, i dobila mogu\u0107nost da vidim i drugi dio zemlje, put od Erbila do Silemani i sami grad, pa evo pri\u010de.<\/p>\n

Ovaj tekst ne\u0107e ba\u0161 biti prijatan za o\u010di, ali ni novija istorija ovih krajeva, negdje od \u201980-tih, nije ba\u0161 bila za po\u017eeljet.<\/p>\n

Kurdistan ili Veliki Kurdistan smatra se teritorija gdje su ve\u0107insko stanovni\u0161tvo Kurdi. To je jugoistocni dio Turske, poznat kao Sjeverni Kurdsitan; sjeverni dio Sirije, poznat kao Zapadni Kurdistan; sjever Iraka, poznat kao Ju\u017eni Kurdistan i sjeverozapad Irana, poznat kao Isto\u010dni Kurdistan.<\/p>\n

Ira\u010dki Kurdistan je prvo dobio autnomiju 1970. godine i taj status je, da ka\u017eem, zadr\u017ean i potvrdjen 2005. Medjutim, iako su imali autonomiju, Kurdi ba\u0161 i nisu mirno \u017eivjeli: \u00a0bili su mu\u010deni, ugnjetavani od strane re\u017eima Sadama Huseina.<\/p>\n

Mjesto u kojem su dr\u017eani i mu\u010deni politi\u010dki zatvorenici se zvalo Amna Suraka (Crveni zatvor \/Red Prison ) u Sulaymaniyah<\/strong> ili na kurdskom \u0633\u0644\u06ce\u0645\u0627\u0646\u06cc ,Sil\u00eaman\u00ee.<\/p>\n

Amna Sumaka je slu\u017eio kao centar Ira\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe, Mukhabarat, na sjeveru zemlje. Bio je u funkciji od 1979. do 1991, kada je napadnut od strane Kurdish Peshmerga (naoru\u017eanih kurdskih boraca ) i oslobodjen od vlasti Ba'ath partije Sadama Husenia. Ira\u010dka obavje\u0161tajna slu\u017eba, Mukhabarat, je koristila \u00a0Amna Surak za mu\u010denje i ubijanje politi\u010dkih zatvorenika iz redova kurdskog naroda.<\/p>\n

Prije nego \u0161to sam oti\u0161la da posjetim zatvor, pro\u010ditala sam par blogova i ve\u0107 tada me po\u010dela fatati jeza.<\/p>\n

Pribli\u017eavam se zgradi. Stara zgrada od crvenih cigli je upe\u010datljiva. Nisu je renovirali spolja. U dvori\u0161tu izlo\u017eeni stari tenkovi, minobaca\u010di, te\u0161ka artiljerija. U novijem dijelu muzeja, sale ispunjene fotografijama i imenima \u017ertava. Nema slobodnog mjesta ni na plafonu. Mnogi su nestali.<\/p>\n

U startom dijelu zatvora\u2026 Uh… \u0160ta da ka\u017eem? U\u017eas.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prvo \u0161to sam ugledala je mala \u0107elija u kojoj bi moglo stati par osoba, a bilo ih je nagurano na desetine. Zidovi ispisani zadnjih rje\u010dima zatvorenika. Fotografisala sam jedan dio gdje dje\u010dak ostavlja trag na zidu za svoju familju. Ka\u017ee: “Prepravili su moju godinu rodjenja da bih imao 18 godina i bi\u0107u pogubljen.”<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u0106elije u kojima su bile smje\u0161tene \u017eene… Bile su konstantno silovane. Neke su se u zatvoru i \u00a0porodile\u2026 Zatvorenici su stalno bili prisluskivani\u2026<\/p>\n

Hodam tim tamnim hodnicima, gledam te uske celije, sobe za mu\u010denje. Bo\u017ee, da l’ \u0107e se ikada \u010dovje\u010danstvo nau\u010diti, da l’ \u0107e ikada nestati bolesni umovi?<\/p>\n

Ja \u010desto znam da ka\u017eem da bi svako iz Evrope trebao po\u0107i do Afrike, ali one prave crne, da vidi \u017eivot tamo, kako bi se bolje pona\u0161ao ovamo\u2026 E, pa, i ovakva mjesta se trebaju posjetiti da bi se nau\u010dilo, znalo i bolji bio!<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Jedan \u010ditavi paviljon posve\u0107en je \u017ertvama genocida, poznatog kao al-Anfal kampanje nad Kurdima. Dogadjaj se zbio izmedju 1986. i 1989. Prema izvje\u0161tajima Human Rights Watch, sistemski i namjerno je ubijeno najmanje 50.000, a moguce i oko 100.000 Kurda.<\/p>\n

Za vrijeme Zalivskog rata (Gulf War) 1991, kurdska gerilska vojska, zvana Peshmerga, je podigla ustanak na sjeveru Iraka, sa namjerom da oslobodi zemlju od Huseinove kontrole, i tada je zatvor oslobodjen. I tako je ova zgrada horora postala muzej, da se ne zaboravi i da se ne ponovi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Afrika<\/p>\n","protected":false},"author":1455,"featured_media":282175,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-282174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1455"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282174"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282174\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282181,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282174\/revisions\/282181"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}