{"id":282131,"date":"2020-01-14T07:35:19","date_gmt":"2020-01-14T06:35:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=282131"},"modified":"2020-01-14T07:35:47","modified_gmt":"2020-01-14T06:35:47","slug":"kapitalisticki-cvor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/14\/kapitalisticki-cvor\/","title":{"rendered":"Kapitalisti\u010dki \u010dvor"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Milan Gavrovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Rezultati jednog od najva\u017enijih svjetskih ekonomskih istra\u017eivanja u javnosti su do\u017eivljeni samo kao kuriozitet. \u0160tovi\u0161e, i samo istra\u017eivanje kao da je spadalo u rubriku zanimljivosti. Evo \u010dime se sve ljudi bave. Ili besposlen pop i jari\u0107e krsti. Rije\u010d je o tome da je vi\u0161e od deset tisu\u0107a najsiroma\u0161nijih obitelji u zapadnoj Keniji dobilo po tisu\u0107u dolara i to bez ikakvih uvjeta, osim da se poslije godinu i pol dana usporedi njihovo ekonomsko stanje s onim od prije donacije. Pokazalo se da je tih tisu\u0107u dolara, \u0161to je u Keniji isto kao 75.000 kuna u Hrvatskoj, bilo dovoljno da se obitelji izvuku iz najte\u017eeg siroma\u0161tva, da se po\u010dnu bolje hraniti, da promijene slamnate krovove na svojim ku\u0107ama (po kojima se ocjenjivalo siroma\u0161tvo) i pobolj\u0161aju ukupne uvjete \u017eivota. Standard je porastao i okolnim obiteljima koje nisu izravno dobile novac, procvjetali su obrti i o\u017eivjela je ekonomija.<\/p>\n

Eksperiment su provela poznata ameri\u010dka sveu\u010dili\u0161ta Berkeley i Princeton, a njegova svrha je lako razumljiva i vrlo aktualna. \u017divimo naime u svijetu u kojem je golemo bogatstvo koncentrirano u rukama malog broja ljudi. Podaci, objavljeni tako\u0111er kao zanimljivost povodom pro\u0161logodi\u0161njeg savjetovanja u Davosu, ka\u017eu da samo jedan posto \u010dovje\u010danstva posjeduje koliko preostalih 99 posto, a da 62 milijardera posjeduje koliko i 3,7 milijardi ljudi, \u0161to je polovica \u010dovje\u010danstva. Istra\u017eivanje ameri\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta u Keniji pokazalo je sada da to nije samo pitanje socijalne pravde i elementarne ljudske solidarnosti, ve\u0107 istovremeno i ekonomski problem. Raspodjela novostvorenog bogatstva kakvu je uspostavio suvremeni kapitalizam zako\u010dila je ekonomsku aktivnost. Kapitalizam je po\u010deo jesti sam sebe i to po vlastitim sakrosanktnim pravilima.<\/p>\n

Nalazi ameri\u010dkih ekonomista, ina\u010de, spadaju u jedno od najstarijih ljudskih iskustava na koje vrijedi podsjetiti, pogotovo u vremenu u kojem svatko dovoljno bogat i mo\u0107an vjeruje da povijest po\u010dinje od njega. Prije 2,3 milenija Aleksandar Makedonski je sa svojom vojskom prodirao kroz dana\u0161nji Iran, ru\u0161e\u0107i niz dotad samostalnih satrapija. Svaka od njih imala je glavni grad i u njemu dvorac u kojem je stolovao satrap. Strogo \u010duvana, u dvorcu se nalazila riznica, a u njoj, naravno, satrapovo blago. Povremeno, satrapi su me\u0111usobno ratovali, a pobjednik bi postupao po istom ritualu. \u010cim bi osvojio protivnikov dvorac, provaljivao bi u njegovu riznicu i sve \u0161to je u njoj na\u0161ao prenosio u svoj dvorac i svoj trezor. Zlato i srebro selili su se iz jednog mraka u drugi. Sve do Aleksandra Makedonskog. I on je otvarao riznice, ali je njihov sadr\u017eaj ostavljao na svjetlu dana. Kovao je novac i dijelio ga svojim vojnicima. Poslije je sve teklo kao sada u Keniji. Oni su se \u017eenili, zasnivali obitelji, gradili ku\u0107e, kupovali i tro\u0161ili, pa se njihovo novo bogatstvo ubrzano prenosilo na okolno stanovni\u0161tvo. I tu su procvjetali obrti i trgovina i o\u017eivjela ekonomija golemih podru\u010dja. Uz ostalo, i zbog toga je Aleksandar stekao naziv Veliki. Umjesto sustava satrapija uspostavljao je oblik helenske demokracije, a ekonomski rast bio je njen temelj.<\/p>\n

Skoro dva milenija poslije na sli\u010dan na\u010din stvoreni su uvjeti i za industrijsku revoluciju u Europi, sa \u017eari\u0161tem u Engleskoj. \u0160panjolski konkvistadori otvorili su vladarske riznice u Americi i prenosili njihov sadr\u017eaj u trezore svojih vladara. Njihove brodove presretali su i plja\u010dkali engleski gusari koji su u svojoj domovini bili vitezovi, rado vi\u0111eni na dvoru Elizabete I., s kojom su dijelili plijen (Sir Francis Drake, Sir Walter Raleigh i drugi junaci holivudskih filmova). Od tog gusarskog plijena (prete\u017eno srebra, a ne zlata i dragulja koji dominiraju pu\u010dkom predajom) kovao se novac, \u0161to je o\u017eivjelo englesku ekonomiju i tako omogu\u0107ilo ulaganja u industrijsku revoluciju. Bilo je novca za parne strojeve i mehani\u010dke tkala\u010dke stanove. Ameri\u010dko srebro izazvalo je i odre\u0111enu inflaciju u Europi i tako dovelo do poreme\u0107aja u ekonomiji, ali koristi su bile neusporedive ve\u0107e.<\/p>\n

Kako je Aleksandar Makedonski ru\u0161io stari, neefikasni sistem, zabilje\u017eeno je u (apokrifnoj?) pri\u010di o gordijskom \u010dvoru. Treba li uop\u0107e re\u0107i da ga nije rasplitao, ve\u0107 prerezao ma\u010dem? Od tada su se svi takvi problemi, bez iznimke, rje\u0161avali na isti na\u010din. Zadnja dva premijera Luja XVI. uo\u010di Francuske revolucije, svjesni stanja u zemlji, nudili su opse\u017ene reforme, ali povla\u0161teni stale\u017ei su ih rezolutno odbili i ostali nepokolebljivi sve dok nije pala Bastilja, a onda po\u010delo padati i sje\u010divo giljotine. Svojevrsna je ironija povijesti da je sam Luj XVI. pomogao dr. Joseph-Ignaceu Guillotinu da dizajnira sje\u010divo svog morbidnog izuma.<\/p>\n

Poslije revolucije Pariz je imao oko pola milijuna stanovnika. Iako je ona vo\u0111ena pod zastavom jednakosti, odmah je uveden imovinski cenzus pa je pravo glasa dobilo samo 15.000 ljudi. Mladoj bur\u017eoaziji je trebala nacija i jaka dr\u017eava koja \u0107e \u0161tititi njene interese i sprije\u010diti povratak na staro. Ali to ne zna\u010di da sirotinja, raja i fukara smije odlu\u010divati tko \u0107e voditi dr\u017eavu. Oni su svoje odigrali na barikadama. Da bi i \u017eene glasale, nije, naravno, nikome bilo ni na kraj pameti, iako su u revoluciji, na pari\u0161kim ulicama, imale vidnu ulogu. Tek pri kraju devetnaestog stolje\u0107a, koje je ostalo zabilje\u017eeno kao stolje\u0107e revolucija, kad je postalo jasno da ruku bira\u010da ne vode samo njegovi interesi ve\u0107 mnogo vi\u0161e stare vrijednosti kao \u0161to su otac, nacija ili domovina, pravo glasa se po\u010delo \u0161iriti. (Ali ne u cijeloj Europi. Za zastupnike Hrvatskog sabora, koji je postojao sve do godine 1918. i u kojem je ban Khuen Hedervary dobio \u010duveni vritnjak, imalo je pravo glasati manje od dva posto pu\u010danstva.) To je i jednog Friedricha Engelsa (Marx je ve\u0107 bio na londonskom groblju) navelo na misao da revolucije vi\u0161e ne\u0107e biti potrebne.<\/p>\n

S istim pitanjem danas se suo\u010davaju mnogi ekonomisti i filozofi u svijetu. Mogu li se goleme socijalne razlike, koje ko\u010de i ekonomski razvoj, smanjiti bez nasilja? Reformom, a ne revolucijom. O\u010dajni\u010dki (rije\u010d nije prete\u0161ka) se tra\u017ei potvrdan odgovor. Najradikalnije rje\u0161enje koje se nudi (Piketty) je uvo\u0111enje progresivnog oporezivanja. Dakle, grubo re\u010deno, da dr\u017eava po\u010dne mnogo vi\u0161e uzimati bogatima i davati siroma\u0161nima. Sve, me\u0111utim, djeluje protiv toga. Kapital bje\u017ei iz dr\u017eave u dr\u017eavu i tako izbjegava poreze i izaziva dodatne lokalne poreme\u0107aje. Porezne oaze se mno\u017ee, umjesto da se ukidaju. (Govori se da bi se nakon Brexita i Velika Britanija mogla svrstati u tu kategoriju.) Ni Europska unija ne mo\u017ee uvesti zajedni\u010dki porezni sustav za svoje \u010dlanice, a u politici su mnogo utjecajniji oni koji tvrde da pravi put vodi u suprotnom pravcu. Da se samo smanjivanjem poreza mo\u017ee pota\u0107i ekonomski rast. Koncentracija bogatstva i raslojavanje dru\u0161tva za njih nisu problem.<\/p>\n

Neki su se dosjetili da se time davno bavio i u\u010ditelj Aleksandra Makedonskog, Aristotel. Po njemu, od tada\u0161njih gradova-dr\u017eava najstabilnije su bile one s najbrojnijim srednjim slojem. Dakle, one u kojima su socijalne razlike najmanje. Ali kako to posti\u0107i? Odgovor na to on je prepustio svom u\u010deniku.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aleksandar Makedonski kovao je novac i dijelio ga svojim vojnicima. Poslije je sve teklo kao sada u Keniji, gdje su obitelji s dobivenih tisu\u0107u dolara uspjele o\u017eivjeti ekonomiju. Dakle, goleme socijalne razlike u suvremenom kapitalizmu nisu samo pitanje socijalne pravde, ve\u0107 i ekonomski problem. Kapitalizam je po\u010deo jesti sam sebe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282132,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-282131","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282131","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=282131"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282131\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":282134,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/282131\/revisions\/282134"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282132"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=282131"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=282131"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=282131"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}