{"id":281857,"date":"2020-01-11T06:49:17","date_gmt":"2020-01-11T05:49:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=281857"},"modified":"2020-01-11T07:23:00","modified_gmt":"2020-01-11T06:23:00","slug":"apelacioni-sud-zasnovao-odluku-na-necemu-sto-ne-postoji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/11\/apelacioni-sud-zasnovao-odluku-na-necemu-sto-ne-postoji\/","title":{"rendered":"Apelacioni sud zasnovao odluku na ne\u010demu \u0161to ne postoji"},"content":{"rendered":"<p>U decembarskom izdanju Pravnog zbornika, koji izdaje Udru\u017eenja pravnika Crne Gore, objavljen je \u010dlanak profesora dr \u010caslava Pejovi\u0107a pod naslovom \u201cO jednoj odluci Apelacionog suda \u2013 ru\u0161enje mita o \u2018doma\u0107inskoj pravdi\u2019\u201d*, u kome on izla\u017ee o\u0161troj kritici odluku Apelacionog suda Crne Gore u sporu austrijske kompanije \u2018\u0160trabag\u2019 i crnogorskog javnog preduze\u0107a Regionalni vodovod.<\/p>\n<p>\u2018\u0160trabag\u2019 i Regionalni vodovod su 2008. potpisali ugovor o gradnji cjevovoda vrijednog 17 miliona eura. Regionalni vodovod je naredne godine raskinuo ugovor, a \u2018\u0160trabag\u2019 je pokrenuo atbitra\u017eni postupak, a zatim i su\u0111enje pred crnogorskim sudovima. Pretpro\u0161le godine \u2018\u0160trabag\u2019 je dobio kona\u010dnu presudu u svoju korist i blokirao ra\u010dun Regionalnog vodovoda na iznos od 12 miliona eura.<\/p>\n<p>Dr Pejovi\u0107 je od po\u010detka ocjenjivao da je odluka Apelacionog suda sporna.<\/p>\n<p>Dr Pejovi\u0107 je univerzitetski profesor iz Japana, \u010dlan je Me\u0111unarodne akademije za komparativno pravo i Me\u0111unarodne akademije za trgova\u010dko i potro\u0161a\u010dko pravo.<\/p>\n<p>\u010clanak profesora Pejovi\u0107a bio je povod za <a href=\"https:\/\/www.vijesti.me\/kolumne\/sramota-cg-hometown-justice-a\">komentar ekonomske analiti\u010darke Mile Kasalice u dnevniku Vijesti,<\/a> a portal PCNEN ga je, istim povodom zamolio da odgovori na nekoliko pitanja.<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>PCNEN: Da li je \u0160trabag ispravno pokrenuo postupak pred MTK arbitra\u017eom?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Dr PEJOVI\u0106:<\/strong> Nije. Ugovor jeste predvi\u0111ao da se eventualni sporovi rje\u0161avaju arbitra\u017eom, ali je propustio da imenuje arbitra\u017eu. U tom slu\u010daju, \u0160trabag je trebalo da poku\u0161a da se s Regionalnim vodovodom dogovori oko toga koji arbitra\u017eni tribunal treba da rje\u0161ava spor. \u0160trabag to nije ni poku\u0161ao da uradi.<\/p>\n<p>Druga stvar koju je \u0160trabag mogao uraditi bila je da iskoristi mehanizam Evropske konvencije <em>o me\u0111unarodnoj trgovinskoj<\/em>\u00a0arbitra\u017ei (1961)\u00a0koji se primjenjuje na slu\u010dajeve kad stranke propuste da imenuju arbitra\u017eu. \u0160trabag nije ni to uradio, ve\u0107 je jednostrano pokrenuo spor pred arbitra\u017eom Me\u0111unarodne trgovinske komore (MTK), prave\u0107i na taj na\u010din dvostruki prestup.<\/p>\n<p>No, Apelacioni sud nije tako mislio, ve\u0107 je svojom odlukom pokrio gre\u0161ke koje je napravio \u0160trabag.<\/p>\n<p><strong>Da li je Regionalni vodovod svojim u\u010de\u0161\u0107em u postupku pred MTK arbitra\u017eom \u00a0u Parizu priznao nadle\u017enost te arbitra\u017ee? \u0160ta bi se desilo da nije u\u010destvovao?<\/strong><\/p>\n<p>Samo u\u010de\u0161\u0107e u arbitra\u017enom postupku pred MTK ne zna\u010di prihvatanje nadle\u017enosti te arbitra\u017ee, pod uslovom da se u postupku pred MTK podnese prigovor na nadle\u017enost. Regionalni vodovod je to uradio, \u010dime je sa\u010duvao pravo da kasnije osporava valjanost arbitra\u017enog sporazuma i samu nadle\u017enost MTK arbitra\u017ee. U slu\u010daju da se Regionalni vodovod \u00a0nije pojavio pred MTK arbitra\u017eom, MTK arbitra\u017ea bi sprovela arbitra\u017eni postupak i donijela odluku bez u\u010de\u0161\u0107a Regionalnog vodovoda. Ta odluka bi bila jednako valjana i izvr\u0161iva pred crnogorskim sudom.<\/p>\n<p>Ovo su \u00a0univerzalno prihva\u0107eni principi koji su nesporni u arbitra\u017enom pravu.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to smatrate da nije trebalo priznati odluku MTK arbitra\u017ee<\/strong><strong>?<\/strong><\/p>\n<p>Odluka MTK se ne mo\u017ee priznati i izvr\u0161iti jer je donijela arbitra\u017ea koja nije bila valjano ugovorena. Osnov za nepriznavanje ovakvih arbitra\u017enih odluka se nalazi u \u010dl. V Njujor\u0161ke konvencije o priznavanju i izvr\u0161enju arbitra\u017enih odluka iz 1958. godine. Da bi bio valjan, arbitra\u017eni sporazum mora sadr\u017eati jasnu volju stranaka u pogledu ugovaranja konkretne arbitra\u017ee, a svakako bi morao da navede naziv i sjedi\u0161te arbitra\u017ee.<\/p>\n<p>Klauzula u konkretnom slu\u010daju ne da nije pomenula MTK pravila, ve\u0107 se u klauzuli pominju UNCITRAL pravila, a poznato je da MTK ima svoja pravila i da nikad ne primjenjuje UNCITRAL pravila. Sama \u010dinjenica da se arbitra\u017eni sporazum poziva na UNCITRAL pravila ukazuje na to da namjera stranaka nije bila da ugovore MTK arbitra\u017eu. To zna\u010di da ne samo da nije postojalo ni\u0161ta u klauzuli \u0161to bi ukazivalo na nadle\u017enost MTK arbitra\u017ee, ve\u0107 je postojalo manje nego ni\u0161ta, ako se tako mo\u017ee re\u0107i.<\/p>\n<p><strong>Apelacioni sud se pozvao na princip <\/strong><strong>\u201c<\/strong><strong>korisnog efekta\u201c i liberalno tuma<\/strong><strong>\u010denje arbitra\u017enog sporazuma. Kako to komentari\u0161ete<\/strong><strong>?<\/strong><\/p>\n<p>Princip \u201ckorisnog efekta\u201d polazi od pravila da dvosmislenu odredbu ugovora treba shvatiti u smislu koji joj daje izvjesno dejstvo, a ne u smislu koji joj ne daje nikakvo dejstvo.<\/p>\n<p>Na\u010delo \u201ekorisnog efekta\u201c ne zna\u010di da svaku ugovornu klauzulu, bez obzira na njen sadr\u017eaj, i po svaku cijenu, treba tuma\u010diti tako da joj se prida neki pravni u\u010dinak. Ono zna\u010di samo to da ako je odredba dvosmislena ili postoji vi\u0161e mogu\u0107ih zna\u010denja, prednost treba dati onom po kojem ona ima neki u\u010dinak. U konkretnom slu\u010daju, klauzula je predvi\u0111ala da arbitra\u017ea treba da se <em>\u201esprovede u skladu sa pravilima arbitra\u017ee imenovane institucije, ukoliko ih ista ima, ili u skladu sa UNCITRAL arbitra\u017enim pravilima, po izboru imenovane institucije\u201c.<\/em><\/p>\n<p>Nema dvosmislenosti, jer nema ni\u010deg. Sam Apelacioni sud je naveo u odluci da se valjanost arbitra\u017enog sporazuma mora zasnivati na jasnoj i nedvosmislenoj volji stranaka. Ova klauzula niti je jasna, niti je nedvosmislena. Nije \u010dak ni dvosmislena; li\u0161ena je svakog smisla. \u00a0U ovakvim situacijama, sudovi svuda u svijetu djeluju jedistveno i ne priznaju valjanost takvim klauzulama. Osim jedan sud u jednoj zemlji: Apelacioni sud u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>Apelacioni sud se pozvao\u00a0 na neke \u201csavremene tendencije\u201d u arbitra\u017enom pravu, liberalno tuma\u010denje. Ako se Apelacioni sud ve\u0107 pozvao na neke savremene tendencije, prema kojima se ovakvi arbitra\u017eni sporazumi priznaju, onda je morao da navede barem jedan slu\u010daj iz sudske prakse kako bi ilustrovao te \u201csavremene tendencije\u201d. Jasno je za\u0161to to nije uradio.\u00a0 Zato \u0161to je zasnovao odluku na ne\u010dem \u0161to ne postoji.<\/p>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/h2>\n<h2>Svi argumenti Apelacinog suda, osim jednog, su pogre\u0161ni, pravno neutemeljeni ili, barem, neubjedljivi. Jedino ispravan i nesporan stav Apelacionog suda jeste da volja stranaka \u201emora biti jasna i nedvosmislena kako bi se sa sigurno\u0161\u0107u utvdila namjera stranaka da spor iz odre\u0111enog ugovora izuzmu iz nadle\u017enosti nacionalnog suda i povjere arbitra\u017ei na rje\u0161avanje.\u201c<\/h2>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/h2>\n<p>Evo, pozivam sudije Apelacionog suda koji su donijeli ovu odluku, pa i sve pravnike Crne Gore, da navedu barem jedan arbitra\u017eni sporazum koji ne sadr\u017ei niti naziv arbitra\u017ee, niti sjedi\u0161te, niti naziv arbitra\u017enih pravila, niti se u samom ugovoru to bilo gdje pominje, a da je takav sporazum priznat kao valjan. Odmah \u0107u se javno izviniti sudijama Apelacionog suda. Naravno, ovaj sporazum kojeg je priznao Apelacioni sud se ne ra\u010duna &#8211; on je van konkurencije.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta je konkretno pogre\u0161no u odluci Apelacionog suda?<\/strong><\/p>\n<p>Svi argumenti Apelacinog suda, osim jednog, su pogre\u0161ni, pravno neutemeljeni ili, barem, neubjedljivi. Jedino ispravan i nesporan stav Apelacionog suda jeste da volja stranaka \u201emora biti jasna i nedvosmislena kako bi se sa sigurno\u0161\u0107u utvdila namjera stranaka da spor iz odre\u0111enog ugovora izuzmu iz nadle\u017enosti nacionalnog suda i povjere arbitra\u017ei na rje\u0161avanje.\u201c<\/p>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/h2>\n<h2>Treba naglasiti da su Privredni sud i Apelaconi sud zauzimali suprotne stavove u ovom predmetu. Privredni sud je \u010detiri puta donosio odluku da je arbitra\u017eni sporazum pravno nevaljan, dok je Apelacioni sud \u010detiri puta donosio odluku da je taj isti sporazum valjan. Oboje nije mogu\u0107e &#8211; jedan od ova dva suda je napravio gre\u0161ku.<\/h2>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/h2>\n<p>Problem sa odlukom Apelacionog suda je u tome da se ona bazira na argumentima koji su \u00a0sporni i nijedan od njih na jasan i nedvosmislen na\u010din ne dovodi do zaklju\u010dka na osnovu kojeg bi se sa sigurno\u0161\u0107u mogla utvrditi volja stranaka o arbitra\u017ei koju su namjeravali da ugovore. Neki stavovi Apelacionog suda \u010dak predstavljaju drasti\u010dno pogre\u0161nu primjenu materijalnog prava, kakav je stav o primjeni Evropske konvencije. Apelacioni sud je zasnovao svoju odluku na ne\u010dem \u0161to nigdje ne postoji, tvrde\u0107i da su to nekakve \u201esavremene tendencije\u201c, umjesto da odluku zasnuje na pozitivnim propisima svoje zemlje.<\/p>\n<p><strong>Kako komentari\u0161ete odluku Vrhovnog suda koji je odbio zahtjev Regionalnog vodovoda za reviziju?<\/strong><\/p>\n<p>Nijesam se bavio tom odlukom, osim \u0161to sam je pro\u010ditao, tako da ne mogu ni\u0161ta da decidirano tvrdim. Mogu samo da, uz tu rezervu, ka\u017eem da mislim da je pogre\u0161an stav Vrhovnog suda da revizija nije dozvoljena zbog toga \u0161to je postupak pravosna\u017eno zavr\u0161en odlukom pred MTK u Parizu. Naime, ono \u0161to se osporava pred sudovima u Crnoj Gori jeste da je MTK donio odluku kao institucija \u010dija nadle\u017enost nije bila valjano ugovorena, ne ulaze\u0107i u samu odluku MTK arbitra\u017ee.<\/p>\n<p>Spor u Crnoj Gori se nije \u00a0vodio oko toga \u0161to je MTK arbitra\u017ea odlu\u010dila, nego da li je uop\u0161te mogla da odlu\u010duje u ovom slu\u010daju.<\/p>\n<p>Kao uzgredna, jedna napomena: treba naglasiti da su Privredni sud i Apelaconi sud zauzimali suprotne stavove u ovom predmetu. Privredni sud je \u010detiri puta donosio odluku da je arbitra\u017eni sporazum pravno nevaljan, dok je Apelacioni sud \u010detiri puta donosio odluku da je taj isti sporazum valjan. Oboje nije mogu\u0107e &#8211; jedan od ova dva suda je napravio gre\u0161ku.<\/p>\n<p>Sama \u010dinjenica da postoje potpuno suprotni stavovi izme\u0111u Privrednog suda i Apelacionog suda poziva na pozornost u ovom slu\u010daju. Postoji dobra praksa da kad postoje razlike u stavovima izme\u0111u ni\u017eih sudova, Vrhovni sud preuzima stvari u svoje ruke i donosi uputstvo kako bi trebalo postupati u takvim spornim situacijama, \u010dime se posti\u017ee jedinstvenost sudske prakse. Ovakvim kontradiktornim odlukama dovodi se u pitanje sposobnost crnogorskog pravosu\u0111a da obezbijedi pravnu sigurnost. Bez obzira na ishod konkretnog spora, Vrhovni sud bi trebao da\u00a0 zauzme stav o ovom pitanju. \u00a0Ovako, ispada da crnogorsko pravosu\u0111e djeluje kao ra\u0161timovani orkestar, u taktu \u201eja u klin ti u plo\u010du\u201c.<\/p>\n<p><strong>U \u010dlanku ste navili da se <\/strong><strong>novcem<\/strong><strong> od 12 miliona eura <\/strong><strong>koji<\/strong><strong> je <\/strong><strong>neopravdano<\/strong> <strong>dosu<\/strong><strong>\u0111<\/strong><strong>en<\/strong><strong> \u0160<\/strong><strong>trabagu<\/strong> <strong>mogla<\/strong> <strong>izgraditi<\/strong> <strong>gradska<\/strong> <strong>bolnica<\/strong> <strong>u<\/strong> <strong>Podgorici. Za\u0161to ba\u0161 bolnica<\/strong><strong>?<\/strong><\/p>\n<p>S obzirom na to da je Regionalni vodovod dr\u017eavno preduze\u0107e, u kona\u010dnom ta naknada \u0161tete \u0160trabagu je pala na teret gra\u0111ana Crne Gore. Bolnica mi je pala napamet kao ne\u0161to \u0161to nedostaje Podgorici. Mo\u017eda bi bolje bilo da sam naveo izgradnju nove zgrade suda, jer pro\u010ditah da predsjednica Vrhovnog suda pominje izgradnju nove zgrade za sudove. Da sam na mjestu premijera, ja bih predsjednici odgovorio da je novac za novu zgradu \u00a0\u201epojeo\u201c Apelacioni sud.<\/p>\n<blockquote><p>*<strong>Ako nekoga zanima \u010dlanak dr Pejovi\u0107a, neka se javi uredni\u0161tvu portala PCNEN i dobi\u0107e ga u PDF formatu. Adresa je: pcnen@t-com.me<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dr Pejovi\u0107: Svi argumenti Apelacinog suda, osim jednog, su pogre\u0161ni, pravno neutemeljeni ili, barem, neubjedljivi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281858,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-281857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=281857"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281857\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281887,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281857\/revisions\/281887"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281858"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=281857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=281857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=281857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}