{"id":281803,"date":"2020-01-10T07:47:26","date_gmt":"2020-01-10T06:47:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=281803"},"modified":"2020-01-10T07:48:17","modified_gmt":"2020-01-10T06:48:17","slug":"americko-iranski-rulet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/10\/americko-iranski-rulet\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dko-iranski rulet"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Borivoj Erdeljan<\/strong><\/p>\n<p>\u010cetrdesetogodi\u0161nja ameri\u010dko-iranska igra vatrom \u2013 posle brzopoteznog nare\u0111enja Donalda Trampa da se ubije komandant Jerusalimske brigade Revolucionarne garde Kasem Sulejmani (62) \u2013 nastavlja se otvorenim kartama.<\/p>\n<p>Njujork tajms, naime, pi\u0161e da je predsednik SAD na petnaestak minuta napustio sastanak o izbornoj kampanji da bi u drugoj prostoriji Bele ku\u0107e, po\u0161to se ukazao pogodan trenutak, odobrio \u201celiminaciju\u201d iranskog generala.<\/p>\n<p>Sledi \u201cosveta za osvetu\u201d. Kako \u0107e te\u0107i zavr\u0161nica, svet strepi.<\/p>\n<p>Tramp je omiljenom tviter porukom saop\u0161tio da su na ni\u0161anu ameri\u010dkih raketnih sistema 52 (koliko su diplomata SAD iranski studenti 444 dr\u017eali 1979. kao taoce) cilja \u201cod najvi\u0161eg zna\u010daja za Teheran i iransku kulturu\u201d. Predsednik nije posebno imenovao mete, samo je dodao da \u0107e \u201cudarac biti brz i veoma poguban\u201d.<\/p>\n<p>Hosein Degan, vojni savetnik iranskog vrhovnog vo\u0111e ajatolaha Hamneija i biv\u0161i ministar odbrane, u intervjuu Si-En-En televiziji bio je precizan: \u201cNa\u0161 odgovor za ubistvo Sulejmanija bi\u0107e sasvim sigurno vojni\u010dki, protiv (ameri\u010dkih) vojnih polo\u017eaja koje odredimo.\u201d<\/p>\n<p>Teheran je tako\u0111e saop\u0161tio da se vi\u0161e ne\u0107e pridr\u017eavati nijednog ograni\u010denja, koje mu je nametnuto nuklearnim sporazumom 2015. godine. Donald Tramp je to u\u010dinio 2018, govore\u0107i da \u017eeli da disciplinuje Iran obnovljenim sankcijama.<\/p>\n<p>Degan je za ovu priliku svoju poruku dopunio otrovnim bara\u017eom da Tramp \u201cne poznaje me\u0111unarodne zakone i ne priznaje rezolucije Ujedinjenih nacija, koje osu\u0111uju uni\u0161tenje kulturnog nasle\u0111a\u201d: \u201cU osnovi on je pravi gangster i kockar, politi\u010dar bez mentalne stabilnosti, koji zbog svoje odluke mora da bude izveden pred odgovaraju\u0107i sud.\u201d<\/p>\n<p>Za Sjedinjene Dr\u017eave Kasem Sulejmani je bio isto tako oslikavan, kao ubica i \u201cnajopasniji zlo\u010dinac\u201d, kome su \u2013 istina \u2013 mnogi stru\u010dnjaci, pa i u Americi priznavali \u201cizuzetne vojni\u010dke sposobnosti\u201d. Cenjeni komentator telavivskog Haareca \u010cemi \u0160alev je, bele\u017ee\u0107i \u201centuzijazam Trampovih pristalica u SAD i Izraelu kojim je pozdravljeno ubistvo Sulejmanija\u201d, ukazao i na \u201cpredose\u0107anja lo\u0161eg raspleta i zabrinutost\u201d u ve\u0107ini svetskih prestonica, i u \u201cnajmanje polovini Amerike\u201d, po\u0161to je Tramp bio vo\u0111en \u201cverovatno \u2013 kao i obi\u010dno \u2013 svojim \u201cnezasitim i amoralnim egom\u201d.<\/p>\n<p>Amerika je, uzgred, potpisnik Ha\u0161ke konvencije iz 1954, koja zabranjuje direktne akcije protiv kulturnih dobara, sem ako nisu pretvoreni u legitimne vojne ciljeve. U Iranu se nalaze 24 objekta svetske civilizacijske ba\u0161tine na listi Uneska, me\u0111u kojima je \u2013 pomenimo \u2013 i Persepolis. Ovih dana, me\u0111utim, drevne spomenike istra\u017euju ameri\u010dke ni\u0161anske sprave.<\/p>\n<p>Projektil iz drona, kojim je na izlasku iz aerodroma u Bagdadu uklonjen general Kasem Sulejmani, nagove\u0161tava izmenu jo\u0161 jednog propisa Bele ku\u0107e i administracije u Va\u0161ingtonu sa kraja sedamdesetih godina pro\u0161log veka \u2013 nare\u0111enja ameri\u010dkim snagama da ne ubijaju visoke zvani\u010dnike stranih vlada.<\/p>\n<p>Pravilo je valjda jo\u0161 na snazi, ali ga Tramp ne po\u0161tuje. Prethodni predsednici SAD su ga se dr\u017eali, iako ni\u0161ta druga\u010dije nisu ocenjivali komandanta Jerusalimske brigade Iranske revolucionarne garde. Donald Tramp je u svom mandatu Islamsku revolucionarnu gardu proglasio za \u201cstranu teroristi\u010dku organizaciju\u201d.<\/p>\n<p>Kasema Sulejmanija su dobri poznavaoci \u010dak smatrali za najmo\u0107niju li\u010dnost u Iranu posle ajatolaha Saida Ali Hosnija Hamneija, vrhovnog vo\u0111e i naslednika Homeinija, utemeljitelja islamske republike.<\/p>\n<p>Mnogi su ga videli i kao slede\u0107eg predsednika Islamske republike. Dve decenije je general bio na \u010delu jedi11nice simboli\u010dnog imena, Jerusalimska brigada \u2013 \u010dija je posebna misija i organizovanje \u201cudarne pesnice\u201d borbenog islama i proiranskih grupa \u0161irom Bliskog istoka (Hezbolah u Libanu, Hamas u Gazi, Huti u Jemenu, negovanje zakletih neprijatelja SAD i Izraela u Siriji i Iraku).<\/p>\n<p>Sedokosi general, koji se nije krio, va\u017eio je za \u201cprvo lice osovine otpora pravednika\u201d. NJujork tajms \u2013 recimo \u2013 navodi uverenje jednog ameri\u010dkog zvani\u010dnika: \u201cSulejmani je \u017eeleo da poka\u017ee da mo\u017ee da bude bilo gde, bilo kad, znaju\u0107i da je pra\u0107ena meta, ali je bio opsednut uporno\u0161\u0107u da poka\u017ee da se u svemu vidi njegova ruka.\u201d Nije otud neo\u010dekivano da mnogi komentatori smrt Sulejmanija vide kao \u201czna\u010dajniji pogodak\u201d od uklanjanja vo\u0111e Al Kaide Osame bin Ladena i Abu Bakra al Bagdadija, \u201ckalife\u201d opake islamske dr\u017eave.<\/p>\n<p>Naslednik Kasema Sulejmanija je, javio je AP, njegov dosada\u0161nji zamenik \u2013 \u201cdete rata\u201d, kako je za sebe ranije govorio \u2013 Ismail Gaani (62), kome je povereno da \u201cnadgleda kakva treba da bude osveta za ubistvo njegovog dugogodi\u0161njeg prijatelja\u201d. Jerusalimska brigada je deo mo\u0107ne Revolucionarne garde stvorene pre \u010detrdeset godina da brani islamski sistem Irana i da bude, u isti mah, protivte\u017ea regularnoj vojsci.<\/p>\n<p>Vremenom je garda postala najsna\u017enija vojna, politi\u010dka i ekonomska snaga u Iranu, blisko povezana sa vrhovnim vo\u0111om i najvi\u0161im zvani\u010dnicima. Bi-Bi-Si procenjuje da u sastavu ima do 150.000 pripadnika, raspore\u0111enih u kopnenim jedinicama, mornarici i vazduhoplovstvu, uz punu kontrolu iranskog strate\u0161kog oru\u017eja.<\/p>\n<p>Ima i skoro neprikosnovenu mo\u0107 nad paramilitarnom odbrambenom organizacijom Basid\u017ea (100.000 ljudi), \u201cnarodnim \u0161titom\u201d od doma\u0107ih nezadovoljnika, dobrotvornim dru\u0161tvima i upravlja zna\u010dajnim delom, jednom tre\u0107inom, nacionalne ekonomije.<\/p>\n<p>Na drugoj strani scene je strate\u0161ka \u201crasutost\u201d ameri\u010dke armije na Bliskom istoku i u Zalivu: baza Pete flote je Bahrein, Kuvajt je doma\u0107in 13.000 vojnika i Isturene centralne komande.<\/p>\n<p>U sigurne luke Ujedinjenih Arapskih Emirata redovno svra\u0107a brodovlje mornarice SAD, a pet hiljada ameri\u010dkih armejaca je u Abu Dabiju gde su stacionirani dronovi i avioni F35. I Sultanat Oman stavlja na raspolaganje svoje luke i baze.<\/p>\n<p>Ameri\u010dko-iranski \u201cruski rulet\u201d nije okon\u010dan.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/kolumna\/borivoj-erdeljan\/americko-iranski-rulet\/\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Projektil iz drona, kojim je na izlasku iz aerodroma u Bagdadu uklonjen general Kasem Sulejmani, nagove\u0161tava izmenu jo\u0161 jednog propisa Bele ku\u0107e i administracije u Va\u0161ingtonu sa kraja sedamdesetih godina pro\u0161log veka \u2013 nare\u0111enja ameri\u010dkim snagama da ne ubijaju visoke zvani\u010dnike stranih vlada.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276610,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-281803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=281803"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281804,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281803\/revisions\/281804"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276610"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=281803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=281803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=281803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}