SAD imaju dugu istoriju politi\u010dkih ubistava, ali ubistvo komandanta iranskih snaga Kuds Kasema Sulejmanija je jedinstveno, ne samo u metodi, ve\u0107 i u drskosti egzekucije uz potpuno zanemarivanje pravnih aspekata ili ljudskih humanih posljedica, pi\u0161e britanski Gardijan.<\/p>\n
List navodi da SAD ve\u0107e decenijama primjenjuju razli\u010dite slo\u017eene tehnike ubistava od trovanja prvog premijera Konga Patrisa Lumumbe \u0161ezdesetih godina pro\u0161log vijeka, do poku\u0161aja ubistva lidera Kube Fidela Kastra, tako\u0111e, trovanjem.<\/p>\n
Gardijan pi\u0161e da je ubistvo generala Sulejmanija posebno samo po sebi po drskosti, prenosi RTRS.<\/p>\n
Sama metoda i nije toliko bitna, jer \u0161ta zna\u010di \u017ertvi ako je spaljena kao Sulejmani ili pogubljena nakon pu\u010da koji je izre\u017eirala CIA, kao \u0161to je bio slu\u010daj sa ira\u010dkim liderom Abdulom Karimom Kasemom 1963. godine, navodi list.<\/p>\n
\u010carls Lister sa Instituta za izu\u010davanje Bliskog istoka u Va\u0161ingtonu ka\u017ee da SAD nemaju praksu ubijanja vi\u0161ih dr\u017eavnih zvani\u010dnika na otvorenom, kao \u0161to je slu\u010daj sa Sulejmanijem, koji je bio druga najmo\u0107nija figura u Iranu nakon vrhovnog vo\u0111e.<\/p>\n
Tvitovi u kojima ameri\u010dki predsjednik Donald Trmap likuje nakon ubistva Sulejmanija u kombinaciji sa skoro nikakvim poku\u0161ajem da se opravda ovaj \u010din, bilo u okviru doma\u0107eg ili me\u0111unarodnog prava, rezultirali su time da su SAD optu\u017eene za iste zlo\u010dine za koje krive svoje neprijatelje.<\/p>\n
Politi\u010dki analiti\u010dar Viping Narang rekao je da ovo “ubistvo nije bilo zastra\u0161ivanje, ve\u0107 odsijecanje glave”.<\/p>\n
U proteklih pola vijeka nije bilo manjka ameri\u010dkih intervencija i poku\u0161aja, u nekim slu\u010dajevima uspje\u0161nih, da se uklone strani protivnici putem sumnjivih pravnih ili eti\u010dkih osnova.<\/p>\n
List podsje\u0107a da su SAD same priznale da su \u010dak osam puta poku\u0161ale da ubiju Kastra, iako je stvaran broj vjerovatno mnogo ve\u0107i.<\/p>\n
Vilijem Blum, autor knjige “Ubijanje nade:Intervencije ameri\u010dke vojske i CIA od Drugog svjetskoj rata”, ukazuje na niz ameri\u010dkih grijehova od invazija, bombardovanja, zbacivanja vlada, ubistava, mu\u010denja i odreda smrti.<\/p>\n
To ba\u0161 nije lijepa slika, rekao je autor knjige.<\/p>\n
CIA je bila toliko bijesna \u0161eszdesetih i sedamdesetih godina da je 1975. godine crkveni odbor istra\u017eivao veliki broj poku\u0161aja ubistava stranih lidera uklju\u010duju\u0107i Lumumbu, Rafaela Truhilja iz Dominikanske Republike, Ngoa Dina Dijema iz Vijetnama i Kastra.<\/p>\n
Na kraju je tada\u0161nji predsjednik D\u017eerald Ford zabranio ameri\u010dko u\u010de\u0161\u0107e u politi\u010dkim ubistvama, me\u0111utim, zabrana nije trajala drugo.<\/p>\n
SAD su od 1976. godine anga\u017eovane ili su optu\u017eene za poku\u0161aje uni\u0161tenja stranih lidera, podsje\u0107a list i dodaje da je biv\u0161i predsjednik Ronald Regan pokrenuo bomba\u0161ke udare na libijskog vo\u0111u Moamera Gadafija.<\/p>\n
Sjeverna Koreja nedavno je saop\u0161tila da je CIA poku\u0161ala da ubije njenog lidera Kim D\u017eong Una.<\/p>\n
Me\u0111utim, ve\u0107ina intervencija u novijoj istoriji bile su prikrivene i tajne, a u slu\u010daju da su bile javne obi\u010dno su mete bili akteri koji djeluju u milicijama ili militantnim grupama kao \u0161to je Islamska dr\u017eava.<\/p>\n
Nasuprot tome, sve do Trampa, SAD su izbjegavale otvorene napade na dr\u017eavne aktere koji su povezani sa suverenim re\u017eimima, pa je slu\u010daj Sulejmanija presedan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sve do Trampa, SAD su izbjegavale otvorene napade na dr\u017eavne aktere koji su povezani sa suverenim re\u017eimima, pa je slu\u010daj Sulejmanija presedan<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-281441","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=281441"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281441\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281442,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281441\/revisions\/281442"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=281441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=281441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=281441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}