{"id":281329,"date":"2020-01-03T06:56:35","date_gmt":"2020-01-03T05:56:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=281329"},"modified":"2020-01-03T00:14:46","modified_gmt":"2020-01-02T23:14:46","slug":"komunizam-katastrofe-kao-odgovor-na-klimatsko-beznade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/01\/03\/komunizam-katastrofe-kao-odgovor-na-klimatsko-beznade\/","title":{"rendered":"Komunizam katastrofe kao odgovor na klimatsko bezna\u0111e"},"content":{"rendered":"

Autor: Nathaniel Flakin\u00a0<\/strong><\/p>\n

“Katastrofe ne\u0107e nu\u017eno voditi zaokretu udesno. Mogle bi jednako tako voditi nekom obliku \u201ekomunizma katastrofe\u201c (termin je skovao Ashley Dawson, obr\u0107u\u0107i ideju \u201erazaraju\u0107eg kapitalizma\u201c Naomi Klein), u kojem se radni ljudi rje\u0161avaju kapitalista i po\u010dinju rekonstruirati dru\u0161tvo u duhu suradnje. Dok zagovaratelji Novog zelenog dogovora smatraju da je kapitalisti\u010dke dr\u017eave mogu\u0107e prisiliti da razrije\u0161e klimatsku krizu, ustvari je jedino Planirana zelena ekonomija ono \u0161to mo\u017ee mobilizirati resurse cijelog \u010dovje\u010danstva kako bismo se suo\u010dili s te\u0161kim vremenima koja dolaze.”<\/p>\n

\u201eKlimatsko bezna\u0111e\u201c poga\u0111a ljude diljem svijeta. Vice izvje\u0161tava da ljudi zbog njega odustaju od \u017eivota. Psiholozi odr\u017eavaju konferencije o \u201eizgradnji personalne i psihosocijalne otpornosti\u201c. Nebrojeni pacijenti tra\u017ee pomo\u0107 svojih psihoterapeuta. Nebrojeni terapeuti ula\u017eu napore kako bi pru\u017eili odgovore.<\/p>\n

Klimatske promjene nastupaju daleko br\u017ee od predvi\u0111anja znanstvenika. Srpanj 2019. godine bio je najtopliji mjesec ikad zabilje\u017een. Gotovo je svaka nova godina najgora u ljudskoj povijesti, kako u pogledu porasta temperature, tako i u obliku katastrofa, koje uklju\u010duju poplave, su\u0161e, uragane i po\u017eare. Posljedice se naro\u010dito osjete u nerazvijenim zemljama, uragani divljaju Bahamima, a Indiju poga\u0111aju nesta\u0161ice vode, da navedemo samo dva recentna primjera.<\/p>\n

Ukoliko kapitalizam nastavi u atmosferu upumpavati CO2, sasvim je mogu\u0107e da ljudska civilizacija propadne kroz tek nekoliko desetlje\u0107a. To\u010dke preokreta, poput otapanja ledenih povr\u0161ina i otpu\u0161tanja metana iz permafrosta, mogle bi Zemlju u\u010diniti toliko toplijom da vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i podr\u017eavati kompleksne \u017eivotne oblike.<\/p>\n

Franzenova depresija<\/strong><\/p>\n

I samom mi je poznato to bezna\u0111e. Ponekad gledaju\u0107i pticu, vjevericu ili kornja\u010du u parku, pogodi me pomisao da bi te vrste mogle nestati prije nego u\u0111em u starost. Na\u0161e poimanje vlastite ljudskosti toliko je povezano s naslje\u0111em koje ostavljamo generacijama koje dolaze. Kada pi\u0161em \u010dlanke poput ovog, povremeno stanem i pomislim: koji je smisao svega ovoga ako na kraju ne\u0107e biti nikoga da to pro\u010dita?<\/p>\n

Najnovija ekspresija ovoga dolazi iz pera autora Jonathana Franzena iz The New Yorker. Postavio je pitanje \u201e\u0160to ako se prestanemo pretvarati?\u201c Ukazuje na fundamentalno samozavaravanje UN-a i OCD-a kada govore o \u201eposljednjoj \u0161ansi da se izbjegne katastrofa i spasi planet.\u201c No, katastrofa je ve\u0107 u tijeku. Pitanje je kako najbolje mo\u017eemo ograni\u010diti \u0161tetu i prilagoditi se klimi koja se mijenja.<\/p>\n

Da bi se to postiglo Franzen isti\u010de da bi svaka zemlja na svijetu trebala \u201epotpuno adaptirati vlastitu ekonomiju\u201c. Osobno misli da to nije mogu\u0107e, a smatra da je za to kriva \u201eljudska priroda\u201c:<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Nazovite me pesimistom ili humanistom, no ne vidim da \u0107e se ljudska priroda fundamentalno mijenjati u skorije vrijeme. Mogu testirati tisu\u0107e scenarija u svom modelu, ali ni u jednom od njih ne vidim da se cilj od dva stupnja ostvaruje.<\/strong><\/p>\n

No, \u0161to je to\u010dno \u201eljudska priroda\u201c koja se navodno ne mo\u017ee promijeniti? Homo sapiens je evoluirao prije otprilike 200,000 godina. Civilizacija utemeljena na poljoprivredi postoji barem 10,000 godina. Ipak, ljudi nisu promijenili atmosferu gotovo \u010ditavu na\u0161u povijest.<\/p>\n

Ekonomske sile koje pokre\u0107u klimatske promjene \u2013 bezobzirna kompeticija, neograni\u010deni rast i odsutnost brige za odr\u017eivost \u2013 mo\u017eda se \u010dine \u201eprirodnima\u201c. No, u stvarnosti, sve to je nastalo prije par stotina godina. Franzen govori o prirodi kapitalizam. I u tom je smislu u pravu: o\u010dito je da se kapitalizam ne mo\u017ee promijeniti. Ali \u010ditava ljudska povijest pokazuje da mo\u017eemo \u017eivjeti u vrlo razli\u010ditim oblicima dru\u0161tava i demonstrirati vrlo razli\u010dite prirode.<\/p>\n

Franzen otkriva neuspjeh liberalne imaginacije: on jednostavno ne mo\u017ee zamisliti dru\u0161tvo koje je razli\u010dito od ovog relativno mladog sistema. On ne mo\u017ee zamisliti da bi \u010dovje\u010danstvo moglo sura\u0111ivati u osiguravanju potreba svih nas. Ovo je djelomi\u010dno tako i zbog toga \u0161to desetlje\u0107ima nismo vidjeli revoluciju \u2013 ili barem dubinski revolucionarni proces \u2013 protiv kapitalizam. To otupljuje na\u0161e imaginacije.<\/p>\n

Stoga Franzen podlije\u017ee bezna\u0111u. Individualcima predla\u017ee da rade \u201eeti\u010dke izbore\u201c kako bi \u201esmanjili emisije\u201c. Priznaje da to ne\u0107e ni na koji na\u010din utjecati na katastrofu, ali bi nam trebalo omogu\u0107iti da se barem bolje osje\u0107amo na kraju balade \u2013 poput preslagivanja stolica na palubi Titanika.<\/p>\n

Nije prekasno<\/strong><\/p>\n

Klimatsko bezna\u0111e je kao i svaki drugi oblik depresije: po\u010dinje s realnim problemom, no psihi\u010dka bolest prenapu\u0161e problem i onemogu\u0107uje oboljelog da napravi zna\u010dajne korake u rje\u0161avanju problema.<\/p>\n

Klimatske promjene predstavljaju najve\u0107u prijetnju s kojom se \u010dovje\u010danstvo ikada suo\u010dilo. Za\u0161to se \u010dini kako ne mo\u017eemo ni\u0161ta poduzeti po tom pitanju? Zato \u0161to su proizvodne snage koje smo stvorili potpuno izvan na\u0161e racionalne kontrole.<\/p>\n

\u0160a\u010dica kapitalista kontrolira na\u0161u ekonomiju i njihova je jedina briga maksimiziranje njihova bogatstva. Oni se ustvari spremaju pobje\u0107i sa Zemlje \u2013 grade rakete i planiraju kolonije na Marsu \u2013 umjesto da u\u010dine ne\u0161to kako bi razrije\u0161ili prijetnju katastrofe.<\/p>\n

No, milijarde radnih ljudi diljem planeta mogu preuzeti kontrolu nad ekonomijom i podvrgnuti proizvodne snage demokratskoj kontroli. Kada bismo \u017eivjeli u racionalno organiziranoj ekonomiji (npr. socijalisti\u010dkoj republici), mogli bismo se momentalno po\u010deti boriti s klimatskim promjenama. Mogli bismo ukloniti privatne automobile i zamijeniti ih besplatnim javnim prijevozom. Mogli bismo izgraditi nove gradove za populacije koje su prisiljene napustiti obalna podru\u010dja. Znanstvenici koji su trenutno prisiljeni raditi za korporacije imali bi slobodu da svoj rad upotrijebe u korist \u010ditavog \u010dovje\u010danstva. Umjesto socijalisti\u010dkih dr\u017eava koje se natje\u010du, imali bismo demokratsko i suradljivo samoupravljanje za \u010ditavo \u010dovje\u010danstvo. Klimatske promjene bile bi te\u017eak, ali dosti\u017ean izazov.<\/p>\n

Jedina stvar koja nas spre\u010dava da poduzmemo korake protiv klimatskim promjena jest vladavina kapitala. Danas je socijalisti\u010dka revolucija potrebnija nego ikad.<\/p>\n

Kako posljedice klimatskih promjena postaju drasti\u010dnije, mnogi ljudi pretpostavljaju da \u0107e se dru\u0161tvo pomaknuti udesno. Barem je to bio slu\u010daj zadnjih nekoliko godina. No, postoje i protuprimjeri: ljudi suo\u010deni s prirodnim katastrofama, radilo se o uraganima na Floridi ili potresima u Mexico Cityu, poru\u010duju da u vremenima krize ljudska bi\u0107a imaju obi\u010daj ignorirati pravila klasnog dru\u0161tva te sura\u0111ivati, barem dok kriza ne pro\u0111e.<\/p>\n

U godinama koje dolaze sve \u0107e se pogor\u0161ati, a sve \u0107e vi\u0161e ljudi biti istjerano iz domova zbog vjetrova i plamena. No, to ne\u0107e nu\u017eno dovesti do pove\u0107anja broja ljudi koji podr\u017eavaju desno orijentirane vlade koje postavljaju zidove i uspostavljaju policijske dr\u017eave. Puerto Rico je devastiran zbog prirodne katastrofe pogor\u0161ane klimatskim promjenama. No, nakon katastrofe, radni i mladi ljudi okupili su se u odlu\u010dnom ustanku protiv korumpirane vlade.<\/p>\n

Katastrofe ne\u0107e nu\u017eno voditi zaokretu udesno. Mogle bi jednako tako voditi nekom obliku \u201ekomunizma katastrofe\u201c (termin je skovao Ashley Dawson, obr\u0107u\u0107i ideju \u201ekapitalizma katastrofe\u201c Naomi Klein), u kojem se radni ljudi rje\u0161avaju kapitalista i po\u010dinju rekonstruirati dru\u0161tvo u duhu suradnje. Dok zagovaratelji Novog zelenog dogovora smatraju da je kapitalisti\u010dke dr\u017eave mogu\u0107e prisiliti da razrije\u0161e klimatsku krizu, ustvari je jedino Planirana zelena ekonomija ono \u0161to mo\u017ee mobilizirati resurse cijelog \u010dovje\u010danstva kako bismo se suo\u010dili s te\u0161kim vremenima koja dolaze.<\/p>\n

Kada osje\u0107am klimatsku beznadnost, sjetim se upravo ove perspektive \u201ekomunizma katastrofe\u201c. Udru\u017eivanje s drugim ljudima diljem svijeta kako bismo se borili protiv katastrofe \u2013 to je izvor nade. Mo\u017eda ne\u0107e pro\u0107i uspje\u0161no, ali to je jedina \u0161ansa koju imamo, a \u010dovje\u010danstvo je stvarno prelijepo da bismo od njega odustali bez borbe.<\/p>\n

Godine 1932. revolucionar Lav Trocki pisao je o tome \u0161to je potrebno kako bi se zaustavilo uspon fa\u0161ista u Njema\u010dkoj. Neki su se pitali \u0161to bi se dogodilo ako borba za ujedinjeni antifa\u0161isti\u010dki front do\u017eivi neuspjeh. Trocki je na to odgovorio rije\u010dima koje su primjenjive i na sada\u0161nji trenutak,<\/p>\n

\u201eVe\u010der uo\u010di velikih bitki, revolucionar se ne pita \u0161to \u0107e biti do\u017eivi li neuspjeh, nego kako \u0107e izvesti ono \u0161to zna\u010di uspjeh. To je mogu\u0107e, to je ostvarivo \u2013 dakle, to mora biti u\u010dinjeno.\u201c<\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U godinama koje dolaze sve \u0107e se pogor\u0161ati, a sve \u0107e vi\u0161e ljudi biti istjerano iz domova zbog vjetrova i plamena. No, to ne\u0107e nu\u017eno dovesti do pove\u0107anja broja ljudi koji podr\u017eavaju desno orijentirane vlade<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281330,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-281329","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281329","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=281329"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281333,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281329\/revisions\/281333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=281329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=281329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=281329"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}