{"id":281048,"date":"2019-12-30T13:21:13","date_gmt":"2019-12-30T12:21:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=281048"},"modified":"2019-12-30T13:48:51","modified_gmt":"2019-12-30T12:48:51","slug":"lideri-i-vlade-postjugoslovenskih-zemalja-napravili-jos-jednu-istorijsku-i-politicku-gresku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/30\/lideri-i-vlade-postjugoslovenskih-zemalja-napravili-jos-jednu-istorijsku-i-politicku-gresku\/","title":{"rendered":"Lideri i vlade postjugoslovenskih zemalja napravili jo\u0161 jednu istorijsku i politi\u010dku gre\u0161ku"},"content":{"rendered":"<p>Na devetom zasijedanju, 15. decembra 2019 godine u Zagrebu, Skup\u0161tina Koalicije za REKOM je donela odluku o restrukturiranju Inicijative za REKOM, kojom je Statut REKOM-a, usagla\u0161en zajedni\u010dkim radom izaslanika predsjednika Hrvatske, Srbije, dva \u010dlana Predsedni\u0161tva BiH, Crne Gore, Kosova i Makedonije i eksperata Koalicije za REKOM 2014. godine, prestao da va\u017ei i simbolizuje politi\u010dku volju lidera postjugoslovenskih zemalja da zajedni\u010dki osnuju Regionalnu komisiju za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i \u017ertvama ratova devedesetih godina na podru\u010dju nekada\u0161nje Jugoslavije (REKOM).<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da u postoje\u0107oj politi\u010dkoj konstelaciji u Hrvatskoj nema podr\u0161ke za osnivanje REKOM-a, da pomirenje i osnivanje REKOM-a vi\u0161e nisu prioriteti politike bo\u0161nja\u010dkog i hrvatskog \u010dlana Predsedni\u0161tva BiH, da Republika Srpska ne prihvata presude Ha\u0161kog tribunala kao osnov za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o \u017ertvama i da Slovenija smatra da u toj zemlji nema ratnih \u017ertava te nema osnova da u\u010destvuje u popisu ratnih \u017ertava, Koalicija za REKOM je spremna da preuzme brigu za izradu poimeni\u010dnog popisa \u017ertava ratova devedesetih na podru\u010dju nekada\u0161nje Jugoslavije.<\/p>\n<p>Koalicija za REKOM je postigla zna\u010dajne rezultate u dokumentovanju ratnih \u017ertava i mjesta zato\u010denja:<\/p>\n<p>Documenta je utvrdila identitet i okolnosti smrti najmanje 7000 \u017ertava u ratu na podru\u010dju Hrvatske;<\/p>\n<p>Fond za humanitarno pravo (FHP) je dodatno utvrdio identitet i uzrok smrti jo\u0161 1100 ratnih \u017ertava na podru\u010dju Hrvatske (dr\u017eavljana Srbije i Crne Gore);<\/p>\n<p>FHP i FHP Kosovo su registrovali iz vi\u0161e izvora 13.500 \u017ertava u vezi sa ratom na Kosovu. Do danas su istra\u017eiva\u010di ove dvije organizacije provjerili identitet i okolnosti smrti najmanje 8.000 \u017ertava, a u toku su dodatno istra\u017eivanje i provjera podataka o okolnostima smrti\/nestanka oko 5500 \u017ertava u periodu od 1. 1. 1999. do 31. 12. 2000. godine;<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dko \u2013 dokumentacioni centar (IDC) je prikupio podatke o 96.000 \u017ertava u ratu na podru\u010dju BiH, koje je, uz podr\u0161ku FHP-a, 2012. godine objavio u \u010detiri toma;<\/p>\n<p>Udru\u017eenje za tranzicijsku pravdu, odgovornost i sje\u0107anje u BiH (TJAR) i Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTJ) su do kraja 2019. godine dokumentovali preko 1000 mjesta zato\u010denja na podru\u010dju BiH, u kojima je u vrijeme rata vi\u0161e od 100.000 civila bilo zato\u010deno i izlo\u017eeno nehumanom postupanju.<\/p>\n<p>I neke druge organizacije civilnog dru\u0161tva, udru\u017eenja Srba iz Hrvatske \u201eVeritas\u201d, Udru\u017eenje porodica zarobljenih i nestalih u op\u0161tini Zvornik, Udru\u017eenje \u201eIzvor\u201d i Udru\u017eenje biv\u0161ih logora\u0161a iz Prijedora, kao i druga udru\u017eenja porodica \u017ertava, zna\u010dajan su izvor podataka o \u017ertvama.<\/p>\n<p>Imamo u vidu da su sudska vije\u0107a Ha\u0161kog tribunala van svake sumnje utvrdila identitet i odgovornu formaciju za smrt najmanje 14.000 \u017ertava ratnih zlo\u010dina, a sudska vije\u0107a u doma\u0107im su\u0111enjima identitet oko 2000 \u017ertava ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n<p>Obaveza za izradu poimeni\u010dnog popisa \u017ertava<\/p>\n<p>Koalicija za REKOM smatra da su odbijanjem da zajedni\u010dki formiraju me\u0111udr\u017eavnu komisiju (REKOM), lideri i vlade postjugoslovenskih zemalja napravili jo\u0161 jednu istorijsku i politi\u010dku gre\u0161ku. Koalicija za REKOM na to odgovara \u2013 od poimeni\u010dnog popisa \u017ertava se ne smije odustati. Ona preuzima brigu i odgovornost da se taj posao zavr\u0161i do kraja. Skup\u0161tina Koalicije za REKOM se obavezala:<\/p>\n<p>1)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 da dokumentovanje ratnih zlo\u010dina i \u017ertava intenzivira pove\u0107anjem timova istra\u017eiva\u010da i analiti\u010dara, uklju\u010divanjem akademskih institucija u istra\u017eiva\u010dki rad, dogradnjom postoje\u0107ih baza podataka i ja\u010danjem javne pa\u017enje za perspektivu \u017ertava;<\/p>\n<p>2)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 da oja\u010da mre\u017eu pomirenja i tranzicijske pravde u periodu 2020\u20132023. godine uklju\u010divanjem u aktivnosti najmanje 100 organizacija u lokalnim zajednicama, i<\/p>\n<p>3)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 da pru\u017ea stru\u010dnu podr\u0161ku organizacijama mladih u suprotstavljanju neta\u010dnom prikazivanju sudskih i istoriografski utvr\u0111enih \u010dinjenica i proizvodnji \u201enacionalnih istina\u201d.<\/p>\n<p>Skup\u0161tina <a href=\"https:\/\/www.recom.link\/sr\/o-rekom-sr\/sta-je-koalicija-za-rekom\/\">Koalicije za REKOM<\/a><\/p>\n<p>Zagreb, 15.12.2019.<\/p>\n<blockquote><p>Napomena PCNEN-a: Vlada Crne Gore je <a href=\"http:\/\/www.gov.me\/vijesti\/186237\/Premijer-Dusko-Markovic-razgovarao-sa-Natasom-Kandic-Crna-Gora-apsolutno-podrzava-Inicijativu-za-REKOM-i-ucinice-sve-da-ona-zazi.html\">otvoreno podr\u017eala inicijativu za osnivanje REKOM-a<\/a>, kao \u0161to je to prethodno u\u010dinio predsjednik dr\u017eave Filip Vujanovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koalicija za REKOM preuzima brigu za izradu regionalnog popisa \u017ertava u vezi sa ratovima devedesetih na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281050,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-281048","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281048","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=281048"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281048\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281054,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281048\/revisions\/281054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=281048"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=281048"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=281048"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}