{"id":281005,"date":"2019-12-30T07:48:39","date_gmt":"2019-12-30T06:48:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=281005"},"modified":"2019-12-30T07:48:39","modified_gmt":"2019-12-30T06:48:39","slug":"govorite-li-engleski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/30\/govorite-li-engleski\/","title":{"rendered":"Govorite li engleski?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorka: Svetlana Slap\u0161ak<\/strong><\/p>\n<p>Mogu\u0107ni odgovor u bliskoj budu\u0107nosti i u Evropi bio bi: \u201eNe, a i za\u0161to bih?\u201c Kada Velika Britanija za nekih mesec dana napusti EU, pitanje \u0107e itekako imati smisla. Koji bi bili razlozi da engleski jezik ostane me\u0111u zvani\u010dnim jezicima EU? Nijedan. Na Malti i na Kipru je to pomo\u0107ni jezik. Nigde drugde nema potrebe za njim. I dosada je znanje engleskog bilo raspore\u0111eno po potrebama koje su istorijske ili slu\u010dajne, uz prinudu tr\u017ei\u0161ta i kolonijalnih hijerarhija. U Portugaliji skoro svi govore engleski, u \u0160paniji veoma retki; u skandinavskim zemljama je engleski drugi jezik, u Nema\u010dkoj tako\u0111e, u Francuskoj i Italiji izvesno nije. Svi ostali u EU i oko nje mo\u0107no su pobolj\u0161ali znanje engleskog zbog zapo\u0161ljavanja, \u0161kolovanja, turizma i globalne prevlade engleskog. Najve\u0107i deo tih potreba otpada sa izlaskom Velike Britanije iz EU. Programi Erasmus bili su klju\u010dni u razmenama studenata, jer su britanski univerziteti te\u0161ko dostupni odnosno skupi. Ho\u0107e li programi Erasmus ostati, veliko je pitanje, verovatno zavisno od dostupnosti evropskih projekata za britanske korisnike. EU je izda\u0161no pla\u0107ala i takve besmislice kao \u0161to je ekolo\u0161ko zemljoradni\u0161tvo princa \u010carlsa, a britanski univerziteti su sa svojim slu\u017ebama za pisanje projekata surovo \u201e\u0161i\u0161ali\u201c evropske i druge, posebno iz malih zemalja. Svako ko je morao da se bavi evropskim projektima se\u0107a se o\u010dajanja odvratno predvidljivih kona\u010dnih rezultata\u2026 Na formalnoj ravni, evropski parlament \u0107e morati da ukine sporazumevanje na engleskom, a \u0161kolski sistem \u0107e morati da se okrene nema\u010dkom, \u0161panskom i francuskom, pa i drugim velikim i malim evropskim jezicima, a globalno kineskom, arapskom i ruskom. Ako ni\u0161ta drugo, multilingvalnost \u0107e ponovo postati ozbiljna stvar, a ne samo oslanjanje na polomljeni engleski. \u0160to se ti\u010de severnoameri\u010dkog slu\u010daja, mo\u017ee se desiti da za dugo vreme postane nezanimljiv ili opasan po Evropu, i da ameri\u010dki engleski slu\u017ei pre svega va\u0161ingtonolozima, kao nekada ruski kremljolozima. Moj te\u0161ko prihvatljivi predlog bio bi da se u evropskom parlamentu govori gr\u010dki, jezik koji i danas stvara termine za sve novo u svim naukama\u2026 mogu jo\u0161 da dodam, u prilog tome predlogu, da sam se jedne zime na\u0161la u hotelu u banji Vru\u0107ici (Tesli\u0107), i da je krajnje ekscentri\u010dna ponuda TV kanala imala i gr\u010dki parlamentarni kanal: sem sre\u0107e globalnosti i pobede istorijske svesti, uverila sam se da glupost poslanika mo\u017ee savr\u0161eno zvu\u010dati \u2013 mnogo bolje nego britanski Donji dom.<\/p>\n<p>\u0160alu na stranu, engleski ne\u0107e biti jezik budu\u0107nosti, a da li \u0107e biti budu\u0107nosti, drugo je pitanje. Omladini ostaje da \u0161to pre nau\u010di da psuje na mandarinskom, koji \u0107e uostalom biti i jedini jezik na svim ekranima nove generacije. Globalni polo\u017eaj kolonijalnog engleskog tako\u0111e \u0107e morati da se menja, odnosno smanjuje, recimo na Australiju i Novi Zeland. Za utehu, ostaje Indija.<\/p>\n<p>Sve to naravno ne mo\u017ee da smanji u\u017eivanje u knji\u017eevnosti na engleskom, za veoma mali broj tako orijentisanih korisnika. Politi\u010dke promene \u0107e izvesno zasen\u010diti smanjivanje prisutnosti i uticaja engleskog. Dovoljno je zamisliti socijalno propadanje, britanske izbeglice koje na kontinentu tra\u017ee uto\u010di\u0161te, i vi\u0161e ne mogu da se utope u stereotip komotnog britanskog putnika. Odlazak \u0160kotske, odnosno njeno ostajanje u EU mo\u017eda \u0107e protresti i neke tvrde evropske glave u vezi sa Katalonijom, a \u0161to se ti\u010de izdvajanja Severne Irske, samo molitve jo\u0161 mogu da pomognu da ne bude krvi. Raspad Ujedinjenog Kraljevstva suvi\u0161e podse\u0107a na raspad Jugoslavije, da bi se li\u0161ili bar malo gorkog seirenja. Akteri su u oba slu\u010daja skandalozno luda\u010dki, prosta\u010dki, zlo\u010dina\u010dki, prevarantski, la\u017eljivi i kradljivi, jednako balkanski i britanski, bez ikakve razlike u stilu. Kraljici mo\u017eemo samo po\u017eeleti da do\u017eivi raspad Ujedinjenog Kraljevstva bez rata.<\/p>\n<p>Da sam sada mlada i bez jezika sem maternjeg, u odlu\u010divanju izme\u0111u jezika (sem svih balkanskih) izbrala bih latvijski i ma\u0111arski umesto engleskog, a ako bih se odlu\u010dila da objavljujem nau\u010dne priloge, skoro da ne bih imala drugog izbora sem francuskog i nema\u010dkog. Kada ne bi bilo politi\u010dkog u\u017easa koji joj preti, Evropa bi mogla, posle britanskog odlaska, da istra\u017euje sasvim nove jezi\u010dke horizonte, unutarnje i susedsko-kontinentalne.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/govorite-li-engleski\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Engleski ne\u0107e biti jezik budu\u0107nosti, a da li \u0107e biti budu\u0107nosti, drugo je pitanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281006,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-281005","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=281005"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281005\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281007,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/281005\/revisions\/281007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281006"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=281005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=281005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=281005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}