{"id":280934,"date":"2019-12-29T06:49:25","date_gmt":"2019-12-29T05:49:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280934"},"modified":"2019-12-28T20:53:39","modified_gmt":"2019-12-28T19:53:39","slug":"europa-kako-izgraditi-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/29\/europa-kako-izgraditi-buducnost\/","title":{"rendered":"Europa \u2013 kako izgraditi budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p>\n

Nova Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, suo\u010dena sa stvarno\u0161\u0107u Europe u previranju, Europe koja se gu\u0161i u problemima stvorenim tkzv. imigracijskom krizom, a zapravo organiziranim i upravljanim procesom naseljavanja Europe stanovni\u0161tvom s bliskoisto\u010dnih prostora u re\u017eiji najmo\u0107nijih \u010dlanica EU, Europe preplavljene socijalnim nezadovoljstvom pra\u0107enim beskrajnim prosvjedima i sve o\u010ditijim poku\u0161ajima perfidnog i postupnog ograni\u010davanja utjecaja nacionalnih dr\u017eava \u2013 obznanila je kolosalni projekt rje\u0161avanja nagomilanih problema i definiranja budu\u0107eg razvoja.<\/p>\n

Ni manje ni vi\u0161e Europska komisija u cilju rje\u0161avanja problema najavljuje politi\u010dko remek djelo \u2013 dvogodi\u0161nju Konferenciju o budu\u0107nosti Europe,\u00a0 tijekom koje bi se, kako se planira, trebali spoznati svi problemi dana\u0161nje Europe i njezine Europske unije i odrediti smjernice razvoja za budu\u0107nost. Potrebne su, dakle, prema novoj europskoj administraciji, dvogodi\u0161nje rasprave da bi se uo\u010dile su\u0161tinske proturje\u010dnosti europske integracije i problemi koji su postali toliko o\u010diti da ih vidi svatko tko ih uistinu \u017eeli vidjeti.<\/p>\n

Bez velikih i dubioznih konferencijskih rasprava, u stilu jednogodi\u0161nje mirovne konferencije u Parizu nakon 1. svjetkog rata, gdje se, tako\u0111er, nadaleko i na\u0161iroko raspravljalo o budu\u0107nosti Europe i za \u010dije se u\u010dinke u obliku zlosretnog Versailleskog poretka te\u0161ko mogu na\u0107i rije\u010di hvale \u2013 temeljni problemi Europe mogu se krajnje jednostavno iskazati.<\/p>\n

Nesumnjivo, jedan od\u00a0 od klju\u010dnih izvora svih problema je zmija\u00a0 othranjena u njedrima Europske unije koja svakim danom pro\u017edire socijalnu strukturu, moralni integritet, kulturni i vjerski identitet europskih naroda. Nametnuta radikalna dru\u0161tvena i gospodarska liberalizacija, odjevena u ruho globalizacije, zahva\u0107a\u00a0 sve dr\u017eave \u010dlanice, razara njihovu dru\u0161tvenu strukturu, sustave socijalne sigurnosti, eti\u010dke i kulturne vrijednosti, unosi nesigurnost, strah i bezna\u0111e, a potom posljedi\u010dno uni\u0161tava i same nacionalne identitete dr\u017eava. Pritom se dr\u017eave \u010dlanice\u00a0 EU, u skladu s doktrinom tzv. razvoja unije u vi\u0161e brzina, preslaguju u hranidbeni lanac na \u010dijem vrhu su najrazvijenije, a na dnu novoprimljene i zadu\u017eene dr\u017eave kojim se pod nadzorom bruxelleskih labirinata mo\u0107i i ECB-a osigurava transfer kapitala od slabijih prema ja\u010dima. U europskim vladaju\u0107im krugovima omrznuta Marine Le Pen, \u010delnica francuskog FN-a, dugo i uporno\u00a0 upozorava: \u201eGlobalizacija je povratak u barbarstvo. Vladanje cijelim svijetom od strane mo\u0107nih multinacionalnih korporacija i krupnog financijskog kapitala vodi narode i njihove\u00a0 nacionalne dr\u017eave u propast, pa stoga dr\u017eave moraju svojom regulativom postaviti limite.\u201c Le Pen upozorava da\u00a0 mjere rezanja\u00a0 javnih rashoda u cilju konsolidacije dr\u017eavnih financija po kriterijima\u00a0 koje je odredio Berlin i Bruxelles, a koje idu na \u0161tetu najsiroma\u0161nijih slojeva stanovni\u0161tva, dovode do socijalne razgradnje dru\u0161tva i nacije, uz istovremeno uni\u0161tavanje i samog pojma nacionalne dr\u017eave. Upravo taj povratak u ustroj dru\u0161tva prije formiranja nacionalnih dr\u017eava je povratak u barbarstvo, \u0161to je, po mnogima,\u00a0 uostalom, i cilj globalizacije -uskratiti pojedincima i narodima za\u0161titu vlastite dr\u017eave.<\/p>\n

Globalizacijski procesi i matrica uni\u0161tavanja nacionalnih dr\u017eava ovladali su svim\u00a0 aspektima politike, gospodarstava i financija Europske unije. Takva\u00a0 Europska unija, stoga, nema \u0161anse biti temeljem novog europskog geopoliti\u010dkog sustava, jer\u00a0 je u velikoj mjeri preuzela\u00a0 nacionalne suvrenitete dr\u017eava \u010dlanica i prijevarno ih predala u ruke nedoku\u010divim sredi\u0161tima\u00a0 europske i globalne nadnacionalne financijske\u00a0 i\u00a0 gospodarske mo\u0107i koji upravljaju procesima globalizacije na europskim prostorima.<\/p>\n

Stoga\u00a0 europski gra\u0111ani sve\u00a0 manje\u00a0 kao jamca svoje egzistencije\u00a0 vide\u00a0 stvarno ili la\u017eno nemo\u0107ne institucije\u00a0 Europske unije i sve vi\u0161e se ponovo okre\u0107u\u00a0 svojim nacionalnim\u00a0 dr\u017eavama.<\/p>\n

Za\u00a0 njih su\u00a0 njihovi djedovi i o\u010devi sanjali i ratovali, one su o\u010duvale njihove nacionalne, kulturne i vjerske identitete. One su zaslu\u017ene \u0161to Europa danas izgleda tako rasko\u0161no bogata raznoliko\u0161\u0107u, me\u0111usobno dopunjuju\u0107ih nacionalnih i sociolo\u0161kih struktura. Plemenite nakane utemeljitelja Europske unije k stvaranju mehanizma\u00a0 suradnje i povjerenja ravnopravnih\u00a0 dr\u017eava, koji bi sprije\u010dio me\u0111usobna ratovanja i od Europe stvorio zonu mira, gospodarskog napretka i socijalne sigurnosti sada\u0161nja\u00a0 generacija europskih politi\u010dara izrugala je postupnom politi\u010dkom, gospodarskom i monetarnom centralizacijom i postupnim pretvaranjem EU u federalni dr\u017eavni entitet neravnopravnih dr\u017eavnih subjekata ograni\u010denog suvereniteta, pod dominacijom korporativnih i bankarskih klanova.<\/p>\n

Europsku uniju\u00a0 su pretvorili u veliku me\u0161etarsku financijsku tvrtku, a njene dr\u017eave \u010dlanice s dna hranidbenog\u00a0 lanca u\u00a0 poligon i\u017eivljavanja spekulativnog\u00a0 bankarskog kapitala i casino kapitalizma, izruguju\u0107i se, tako, vizijama njezinih tvoraca. Europska unija za njih je ipak bila ne\u0161to vi\u0161e od financijske institucije\u00a0 i uredne naplate dospijelih obveza. Zamislili su je kao \u017eivi politi\u010dki, kulturni\u00a0 i gospodarski organizam europskih dr\u017eava kr\u0161\u0107anskih korijena,\u00a0 s postoje\u0107im, na europskim prostorima uobi\u010dajenim instrumentima socijalne sigurnosti i stabilnosti, u kojoj bi se \u010disti me\u0111usobni ra\u010duni predmnijevali i stoga \u0161to ne bi postojao taj hranidbeni\u00a0 lanac, koji, jo\u0161 od pogre\u0161nog i preuranjenog starta jedinstvene europske valute, generira du\u017eni\u010dke krize, nejednakosti i sukobe. Takav neoliberalni financijski i gospodarski sustav mo\u017ee funkcionirati na kontinentalnim prostranstvima SAD-a, s nepreglednom masom\u00a0 radne snage i radnih mjesta, ali o\u010dito ne na sku\u010denom prostoru 28 suverenih europskih dr\u017eava gdje proizvodi sukobe i podjele me\u0111u njima. I upravo zato elita najmo\u0107nijih europski dr\u017eava\u00a0 i bruxelleska administracija ve\u0107 po inerciji uporno gura daljnju federalizaciju Europske unije i oduzimanje suvereniteta nacionalnim dr\u017eavama \u010dlanicama. Sve kako bi ih u\u010dinila podobnim za daljnje globalizacijske procese. Neoloberalna agenda politike najmo\u0107nijih europskih dr\u017eava direktno je odgovorna i za organiziranu migraciju s bliskoisto\u010dnih na europske prostore u cilju pribavljanja potrebne radne snage i postupnog prilago\u0111avanje europskog stanovni\u0161tva planiranim geoekonomskih i geopoliti\u010dkim integracijama sa zemljama MENA-e (Bliski istok i Sjeverna Afrika).<\/p>\n

Jo\u0161 u velja\u010di 2015. Caritas Europe u svome izvje\u0161\u0107u upozorio je na ono \u0161to se stvarno zbiva i razara europska dru\u0161tva i njihovu budu\u0107nost. Nije mu trebala nikakva konferencija ili komisija o europskoj budu\u0107nosti nego samo empatija i gole \u010dinjenice. Dakako, europski kontrolirani vode\u0107i\u00a0 mediji nisu se ni osvrnuli na to izvje\u0161\u0107e. Jednostavno su ga pre\u0161utili.<\/p>\n

Pod tepih gurnuto i medijski ignorirano izvje\u0161\u0107e Caritasa Europa pokazalo je tada svu tragiku europske politike. U izvje\u0161\u0107u, objavljenom sredinom velja\u010de 2015. godine, otvoreno se, bez ubla\u017eavanja i kalkuliranja navodi: \u201eEU i njene dr\u017eave \u010dlanice gospodarskom krizom se bave\u00a0 fokusiraju\u0107i se uglavnom na tro\u0161kove socijalne politike. Kao rezultat toga nastaje razaraju\u0107i utjecaj na gra\u0111ane Europe. Neuspjeh EU i njenih \u010dlanica da definiraju politiku koja bi stvarala radna mjesta, za\u0161titila osnovne javne usluge i\u00a0 pomogla onima u te\u0161ko\u0107ama vjerojatno \u0107e krizu produ\u017eiti\u201c. Opisuje se, nadalje, nepravedna Europa, nastala na politici \u0161tednje, gdje su socijalni rizici u porastu, socijalni sustavi se smanjuju i pojedinci i obitelji padaju u sve dublje siroma\u0161tvo, a socijalna kohezija blijedi i povjerenje ljudi u politi\u010dke institucije sve vi\u0161e slabi. To razara dru\u0161tveno tkivo Europe i ra\u0111a rasizam, ksenofobiju i \u0161irenje mr\u017enje. Prema izvje\u0161\u0107u socijalni nemiri u Europi u razdoblju 2010.-2015. godine porasli su za 12 posto, vi\u0161e nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta. Caritas Europa sna\u017eno osporava slu\u017ebeni diskurs koji sugerira da je najgori dio gospodarske krize pro\u0161ao. Kriza nije gotova nego se je samo prevalila na slabije dru\u0161tvene grupe, a zbog osporavanja socijalnih prava sve vi\u0161e poprima obilje\u017eja dru\u0161tvene i politi\u010dke krize.<\/p>\n

Caritas Europa zaklju\u010duje: \u201cSiroma\u0161tvo i nejednakost su u porastu u Europi. Gotovo 123 milijuna gra\u0111ana \u017eivi u siroma\u0161tvu,vi\u0161e od tre\u0107ine populacije u pet zemalja EU su u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, vi\u0161e od tre\u0107ine djece u 14 od 28 zemalja EU \u017eivi u siroma\u0161tvu. Postoje ozbiljni nedostaci u sustavima socijalne skrbi u mnogim \u010dlanicama EU. Politika \u0161tednje ne koristi Europi, pa predla\u017eemo usvojiti druga alternativna rje\u0161enja\u201c.<\/p>\n

Tada\u0161nji Glavni tajnik Caritasa Europa Jorge Nuno Mayer zaklju\u010dio je: \u201cVjerujemo da novo izvje\u0161\u0107e pridonosi ve\u0107oj svijesti o utjecaju krize na razne ugro\u017eene skupine. To potvr\u0111uje pozive za alternativnim rje\u0161enjima i podsje\u0107a da politi\u010dari imaju izbor pri odlu\u010divanju koje se mjere moraju poduzeti kako bi se ubla\u017eile najgore posljedice krize. Priroritet na mjerama \u0161tedne nije rije\u0161io krizu, nego je uzrokovao socijalne probleme koji mogu imati trajne negativne u\u010dinke.\u201c<\/p>\n

Od tada do danas ekonomski i socijalni procesi na koje ukazuje Caritas Europa nisu ni za dlaku promijenili smijer nego su se samo ubrzali i stvorili\u00a0 daljnju radikalizaciju na dru\u0161tvenoj sceni Europe. Uistinu je krajnji trenutak da europska politi\u010dka elita, s konferencijom\u00a0 ili bez nje, \u0161to prije da odgovor na pitanje, \u0161to je zapravo po\u0161lo po zlu u EU i kako izgraditi budu\u0107nost. \u010cinjenica je da dio europske politi\u010dke nomenklature, okupljen u demokr\u0161\u0107anskom politi\u010dkom krugu, po\u010dinje uo\u010davati \u201emeritum\u201c problema, ali je njegova snaga jo\u0161 uvijek nedovoljna za ozbiljnije pomake, poglavito dok po eurupskoj ekonomskoj pozornici mahnito haraju neuspje\u0161ne politi\u010dke osobnosti poput\u00a0 francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.<\/p>\n

Pravi odgovor na pitanje\u00a0 kako osigurati budu\u0107nost europskih naroda i njihovih nacionalnih dr\u017eava te\u0161ko mo\u017ee dati vi\u0161egodi\u0161nja konferencija politi\u010dkih mudraca . On je, zapravo,\u00a0 tako jednostavan i svima o\u010dit, no potrebna je ipak volja spoznati ga. Nalazi se u samim korijenima Europske unije, u povratku idejama njenih istinskih tvoraca i dubokoj simbolici njihovih odnosa i zajedni\u010dkih susreta.<\/p>\n

Neporeciva je, naime, \u010dinjenica, kako ponovo ujedinjenu Europu na zgari\u0161tu dva svjetska rata nisu stvarali agresivni \u2013 ratom nadahnuti mo\u0107nici, kao \u0161to su to nekada \u010dinili Napoleon ili Karlo Veliki prije njega , niti Bismarckov pruski militarizam, nego stalo\u017eeni i miroljubljivi\u00a0 katoli\u010dki politi\u010dki veterani -francuski predsjednik Charles De Gaulle i njema\u010dki kancelar Konrad Adenauer. Zamislili su novu Europu mira i slobode na tada\u0161njoj razme\u0111i i opreci prema dva suprostavljena svijeta, sovjetskog totalitarizma i ameri\u010dkog ekonomskog pragmatizma i liberalizma. Viziju Europe napretka i socijalne sigurnosti nje\u017eno i nenametljivo\u00a0 su za\u0161titili pokrovom kr\u0161\u0107anskih vrijednosti.<\/p>\n

Takvu Europu De Gaulle i Adenaurer simboli\u010dki su stvorili zajedni\u010dkim sudjelovanjem na sve\u010danoj nedjeljnoj misi\u00a0 8. srpnja 1962. godine u katedrali u Reimsu, mjestu krunidbe francuskih kraljeva, koja je bila razorena njema\u010dkim bombardiranjem tijekom 1. svjetskog rata. Taj doga\u0111aj,\u00a0 na tako simboli\u010dkom mjestu, ozna\u010dio je pomirbu i ra\u0111anje nove Europe. Istodobno je i poslao sna\u017enu poruku za budu\u010dnost, koju, na\u017ealost, sada\u0161nja europska politi\u010dka elita ne prima ili ne \u017eeli primiti.<\/p>\n

De Gaulle i Adenauer za mjesto pomirbe i ra\u0111anja nove Europe nisu odabrali predvorje neke novoizgra\u0111ene banke, okru\u017eene kordonom za\u0161titara i policajaca, nego bogoslu\u017eje u povijesnoj katedrali. Nisu to u\u010dinili slu\u010dajno, ve\u0107 s namjerom nagla\u0161avanja europskih kr\u0161\u0107anskih korijena i prizivanja takve budu\u010dnosti.<\/p>\n

Napu\u0161tanje i zanemarivanje europskih kr\u0161\u0107anskih korijena i odbacivanje ne samo kr\u0161\u0107anske nego svake etike u politi\u010dkom djelovanju, oholost, pohlepa i podre\u0111ivanje fluidnim zakonitostima ekonomije i \u010dvrstom zakonu profita \u2013zla,\u00a0 je sudbina Europske unije.<\/p>\n

Na\u017ealost, dr\u017eavnika i politi\u010dkih velikana, kao \u0161to su bili Charles de Gaulle i Konrad Adenauer, danas nema nigdje na vidiku.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Napu\u0161tanje i zanemarivanje europskih kr\u0161\u0107anskih korijena i odbacivanje ne samo kr\u0161\u0107anske nego svake etike u politi\u010dkom djelovanju, oholost, pohlepa i podre\u0111ivanje fluidnim zakonitostima ekonomije i \u010dvrstom zakonu profita \u2013zla,\u00a0 je sudbina Europske unije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280935,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-280934","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280934"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280934\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280936,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280934\/revisions\/280936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}