{"id":280680,"date":"2019-12-26T10:26:12","date_gmt":"2019-12-26T09:26:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280680"},"modified":"2020-01-06T10:59:43","modified_gmt":"2020-01-06T09:59:43","slug":"erbil-kurdistan-irak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/26\/erbil-kurdistan-irak\/","title":{"rendered":"Erbil, Kurdistan – Irak"},"content":{"rendered":"

Nisam odavno pisala i zbog toga sam prekorena i evo rezultata – tekst nije o Africi, kako ste navikli od mene, ve\u0107 o Aziji ili, ta\u010dnije, o mom boravku u Erbilu, gradu u ira\u010dkom Kurdistanu.<\/p>\n

Mo\u017eda mali uvod iz geografije i istorije (i meni je trebao), ali sa naznakom da sam se konsultovala sa Wikipedia (ovo \u010disto da ne budem tu\u017eena za plagijat, pa mi se tekst skine kao ukraden, mada ni to ne bi bilo lo\u0161e, sigurno bih dobila na publicitetu) i dopunila znanje u razgovoru sa lokalnim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n

Kurdistan – Irak je autonomna cjelina ili regija u okviru Iraka. Prevedeno na na\u0161ki: imaju svoju vladu, institucije, narod, jezik, ali mi i reko\u0161e da je vazdu\u0161ni prostor kontrolisan od Iraka. Istorija je zamr\u0161ena, kao \u0161to mo\u017eete i pretpostaviti, tako da predla\u017eem da svi oni koje taj dio vi\u0161e interesuje potra\u017ee preko Googla, jer se ipak tamo ne bih petljala.<\/p>\n

Porijeklo rije\u010di \u201ckurd\u201d nije jasno. Sufiks \u201cstan\u201d zna\u010di regija i to je persijska rije\u010d, tako da se rije\u010d kurdistan mo\u017ee prevesti kao \u201cRegija Kurda\u201d. Glavni grad je Erbil i ja sam u njemu smje\u0161tena.<\/p>\n

Prve impresije<\/h2>\n

Aerodom je nov, veliki, zamislite ve\u0107i nego na\u0161 u Podgorici, koji je svojevremeno predstvaljen kao gra\u0111evinsko \u010dudo regiona; dobro nije ba\u0161 \u010dudo ali jes ka\u017eu, bio u svoje pero, najmoderniji u regionu. Pitala sam se tada kao i sada: na koji region misle? Ali sad vidim, politi\u010dari, te mudre glave, mislili su na novu op\u0161tinu Tuzi (da se razumijemo, nemam apsolutno ni\u0161ta protiv nove op\u0161tine, ali imam protiv izjava na\u0161ih politi\u010dara). Pa ko ka\u017ee da na\u0161i politi\u010dari nemaju viziju!<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na aerodromu vidjeh samo mu\u0161ko \u010deljade me\u0111u zaposlenima, to je mo\u017eda i prvi znak jednog dijela njihove kulture. Danas, \u0161etaju\u0107i oko Citadele, (https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Citadel_of_Erbil) skoro da ne vidjeh \u017eensko \u010deljade. Kafane pune mu\u0161kih glava, kao nekada u na\u0161e sjeverne krajeve, a reko\u0161e mi da su \u017eene doma u ovo doba, zauzete oko spremanja ru\u010dka (bilo je izme\u0111u 12-13 sati), ali i da \u0107e se one Bazarom kasnije pro\u0161etati.<\/p>\n

Osje\u0107am se sigurno. Vjerovali ili ne. \ud83d\ude09<\/p>\n

\u017divim u dijelu koji se zove Ainkawa. Taj dio grada je poznat kao hri\u0161\u0107anski, \u0161to \u0107e r<\/p>\n

e\u0107i da se na neke stvari gleda malo otvorenije nego u ostatku grada. Recimo, mo\u017ee se kupiti i popiti alkohol, tokom dana \u017eena mo\u017ee sama \u0161etati, dok se no\u0107u ba\u0161 i ne preporu\u010duje. Ima lijepih lokala, restorana i mjesta za okupljanje.<\/p>\n

Dok ne odem previ\u0161e u razne opise, samo da pomenem da je ovih dana vrijeme bilo odli\u010dno, preko dana i do 18\u00b0C, mada \u0107e uskoro ki\u0161a, ka\u017eu.<\/p>\n

Kultura-ljudi<\/h2>\n

Re\u010deno mi je da je ve\u0107ina stanovni\u0161tva u Kurdistanu muslimanske vjeroispovjesti, \u0161to povla\u010di odre\u0111ena pravila u pona\u0161anju, shodno kulturi. Ve\u0107 sam pomenula da se na ulicama vidi uticaj ove kulture. Mu\u0161karci rade u kafi\u0107ima, restoranima, sjede u kafanama, dok je za \u017eenu ve\u0107inom dom rezervisan. Razli\u010dito tuma\u010denje misije mu\u0161kih i \u017eenskih bi\u0107a se vidi odmah od osnovne \u0161kole. Dje\u010daci i djevoj\u010dice i<\/p>\n

du u razli\u010dite \u0161kole, djevoj\u010dice ve\u0107inom borave ku\u0107i u jednoj sobi s majkom ili sestrom, ne mije\u0161aju se sa mu\u0161karcima, a i ne izlaze mnogo. Tek na fakultetu imaju mogu\u0107nost da se sretnu s drugim polom, ali do tada su razvile i neku vrstu straha, pa je komunikacija veoma rigidna. Moj kolega mi ka\u017ee da ima i Kurda koji, da ka\u017eem, nisu toliko konzervativni i koji shvataju i gledaju na stvari sli\u010dno meni (da ne ka\u017eem nama, jer i nas ima ranih), ali ipak preovladava tradicionalni na\u010din \u017eivljenja i poimanja stvari.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Interesantna \u010dinjenica je da, u jednom dosta poznatom lokalu u Ainkawi, mu\u0161karcu je dozvoljen ulazak samo ako ima \u017eensku pratnju. Na ovaj na\u010din \u017eele da osiguraju da svaka \u201ckrpa ima svoji zakrpu\u201c. I nije lo\u0161a ideja, moram priznati. \ud83d\ude09<\/p>\n

I, evo, i o\u0111je na\u0111oh ne\u0161to zajedni\u010dko s nama: narod voli da se \u201czori\u201d!<\/p>\n

Voza\u010d ima Chevrolet Malibu, Iphone 10, Apple sat, laptop… i nemam pojma \u0161ta jo\u0161, bi\u0107e i ku\u0107u od 120 m2, (rekao mi je da je to ne\u0161to kao normalna veli\u010dina ku\u0107e, dok srednja klasa ima oko 200-300 m2 ),pri tome struje nema -, tj. nije ba\u0161 da je nema, ali nestaje, kablovi vise k\u2019o u Albaniji, Africi, a bogami i djelovima Libana, na sve starne, ali ima se, mo\u017ee se. ;).<\/p>\n

Da se razumijemo, ja o\u0111e ne bih da krivim narod. Politika je i o\u0111e upetljala ruke: imaju naftu ali za narod – ko da je nema.<\/p>\n

Mo\u017eda da zavr\u0161im ovaj tekst s kuhinjom, da nam ostane lijep ukus u ustima pred ove praznike.<\/p>\n

Kuhinja<\/h2>\n

Miks arapske i turske kuhinje, libanski humus, falafel, salate, nan, baklave, slatki\u0161i razni, kadaif\u2026 dosta maslina i ukusni nar. Ka\u017eu da je Kurdistan poznat po posebnoj vrsti jogurta koji se slu\u017ei za doru\u010dak, ali po\u0161to ja nisam savr\u0161ena, ime nisam zapamtila :0. Mo\u017eda se sjetim do slede\u0107eg bloga. \ud83d\ude42<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Afrika<\/p>\n","protected":false},"author":1455,"featured_media":280681,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-280680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1455"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280680"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":281574,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280680\/revisions\/281574"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}