{"id":280651,"date":"2019-12-25T19:55:59","date_gmt":"2019-12-25T18:55:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280651"},"modified":"2019-12-25T20:15:29","modified_gmt":"2019-12-25T19:15:29","slug":"reforme-koje-su-bile-dovoljne-nato-u-nijesu-i-gradanima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/25\/reforme-koje-su-bile-dovoljne-nato-u-nijesu-i-gradanima\/","title":{"rendered":"Reforme koje su bile dovoljne NATO-u, nijesu i gra\u0111anima"},"content":{"rendered":"<p>Institut alternativa, nevladina organizacija iz Podgorice, je nedavno organizovao <a href=\"https:\/\/institut-alternativa.org\/da-li-je-depolitizacija-obavjestajnog-sektora-moguca-regionalna-perspektiva\/\">panel diskusiju<\/a> na kojoj se nastojalo odgovoriti na pitanje: Da li je depolitizacija obavje\u0161tajnog sektora mogu\u0107a?, \u0161to je bio i naziv panela, uz dodatak \u2013 regionalna perspektiva.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/institut-alternativa.org\/o-nama\/nas-tim\/dina-bajramspahic\/\">Dina Bajramspahi\u0107<\/a>, koja je u Institutu alternativa anga\u017eovana kao istra\u017eiva\u010dica javnih politika, i koja je \u010dlanica<span class=\"_5yl5\"> radne grupe za <a href=\"https:\/\/www.eu.me\/mn\/23\/item\/204-poglavlje-23-radna-grupa\">poglavlje 23 &#8220;Pravosu\u0111e i temeljna prava&#8221;<\/a>,<\/span> odgovorila je naknadno na nekoliko pitanja portala PCNEN.<\/p>\n<p><strong>PCNEN: Na nedavnom panelu, posve\u0107nom depolitizaciji slu\u017ebi bezbjednosti, konstatovali ste da se bezbjednosni sektor u Crnoj Gori po\u010deo zatvarati od mometa po\u010detka procesa priklju\u010denja NATO-u. Je li to o\u010dekivano i logi\u010dno?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Dina Bajramspahi\u0107:<\/strong> Zavisi iz kog ugla posmatrate. Moglo bi da bude logi\u010dno i da je dr\u017eava Crna Gora nastavila da se ugleda na najbolje prakse u zemljama \u010dlanicama NATO, po svim pitanjima, uklju\u010duju\u0107i pitanja odgovornosti i transparentnosti obavje\u0161tajno-bezbjednosnog sektora. To bi bilo dobro i zbog doma\u0107e javnosti i zbog izgradnje imid\u017ea dr\u017eave koja te\u017ei demokratizaciji i evropeizaciji. Naravno, o\u010digledno je da se de\u0161ava suprotno. Od kada smo \u010dlanica NATO, obavje\u0161tajni sektor se osje\u0107a relaksiranim od daljih reformi, kao da \u201cne mora nikome ni\u0161ta vi\u0161e da dokazuje\u201d. Me\u0111utim, zabluda je da su reforme koje su bile dovoljne NATO-u, dovoljne i nama gra\u0111anima. \u010cak i da su bile, sa razvojem novih tehnologija i mogu\u0107nosti masovnog prikupljanja podataka o gra\u0111anima, postoji potreba za neprestanim unapre\u0111ivanjem demokratske kontrole nad ovim sektorom.<\/p>\n<p>Osim toga, zatvaranje obavje\u0161tajnog sektora treba nama kao dru\u0161tvu da bude nauk &#8211; \u0161ta bi se desilo kada bismo jednog dana postali \u010dlanica EU ukoliko sprovedene reforme ne bi bile temeljite. Bez spoljnog autoriteta koji propituje Vladu, javna administracija bi se zatvorila, postala sama sebi dovoljna i potpuno ravnodu\u0161na na komentare javnosti.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta je to ranije bezbjednosni sektor \u010dinilo otvorenijim i da li je ta bolja faza bila su\u0161tinski druga\u010dija ili su tada imali bolji public relation?<\/strong><\/p>\n<p>Va\u017eno je naglasiti da od ne\u010deg mora da se po\u010dne. Nijedna pojedina\u010dna radnja ili postupak ne bi direktno vodio u dramati\u010dno pobolj\u0161anje. Radi se o tome da ANB mora kontinuirano da ima u svijesti da radi za cjelokupno dru\u0161tvo, sa svim njegovim razlikama, a ne samo za politi\u010dke elite. Ta svijest se manifestuje u preduzimanju koraka da se komunicira ono \u0161to se mo\u017ee komunicirati sa javno\u0161\u0107u, pred kojom agencije moraju biti odgovorne. Podrazumijeva se da \u0107e neka pitanja, posebno mnoga su\u0161tinska, biti uvijek tajna.<\/p>\n<p>U okviru regionalnog projekta koji sprovodimo, vidjeli smo da je crnogorski obavje\u0161tajni sektor najkonzevativniji i najtajtajniji u pore\u0111enju sa obavje\u0161tajnim slu\u017ebama iz susjednih dr\u017eava, da ne govorimo o evropskim i ameri\u010dkim agencijama.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taji o radu ANB su bili dostupni do 2011. godine, pravilnik o unutra\u0161njoj organizaciji i sistematizaciji je bio dostupan do 2007, statistika o primjenjenim mjerama tajnog nadzora je bila dostupna do 2009.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-280654\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Dina-Bajramspahic-300x211.jpg\" alt=\"\" width=\"439\" height=\"309\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Dina-Bajramspahic-300x211.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Dina-Bajramspahic-580x409.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/Dina-Bajramspahic.jpg 640w\" sizes=\"(max-width: 439px) 100vw, 439px\" \/>ANB je 2015. godine imala 24 posta na svom sajtu, kakva-takva. Nakon te dobre godine smo dobili pozivnicu u NATO. Onda slijedi potpuni pad transparentnosti, u 2017 \u2013 0 objava na sajtu ANB, 2018 \u2013 2, 2019 &#8211; 0. Nijedan od tada dostupnih podataka nije ni na koji na\u010din ugrozio nacionalnu bezbjednost da bi ANB zbog toga promijenila praksu. Naprotiv, time \u0161to prekomjerno klasifikuje podatke, ANB nam svima \u0161alje poruku da je mrzi da se bavi zahtjevima gra\u0111ana i da odustanemo od pitanja.<\/p>\n<p>Na slede\u0107em linku mo\u017eete prona\u0107i izvje\u0161taje o radu hrvatske Sigurnosno-obavje\u0161tajne agencije (SOA): <a href=\"https:\/\/www.soa.hr\/hr\/dokumenti\/javni-dokumenti-soa-e\/\">https:\/\/www.soa.hr\/hr\/dokumenti\/javni-dokumenti-soa-e\/<\/a>. Radi se o izvje\u0161tajima od oko 45 stranica koji su informativni, bez naravno navo\u0111enja pojedinosti kojima bi se dovele u rizik operacije Agencije.<\/p>\n<p>Na internetu mo\u017eete na\u0107i izvje\u0161taje raznih evropskih i ameri\u010dkih agencija, a ve\u0107ina njih ima naloge na dru\u0161tvenim mre\u017eama i poku\u0161ava da proaktivno uvjeri javnost u svoj posve\u0107en i zakonit rad. To ima simboli\u010dki zna\u010daj, a osim toga ima funkciju da demistifikuje rad obavje\u0161tajnog sektora. U demokratskom dru\u0161tvu gra\u0111ani ne treba da \u017eive u strahu od agencija sektora bezbjednosti.<\/p>\n<p>Mislim da je tako\u0111e va\u017eno re\u0107i da je veliki problem \u0161to je crnogorsko dru\u0161tvo nekriti\u010dki prihvatilo da je apsolutna tajnost i politizovanost obavje\u0161tajnog sektora \u201cnormalna stvar\u201d. ANB je tabu i za institucije koje imaju zakonska ovla\u0161\u0107enja da je kontroli\u0161u.<\/p>\n<p><strong>Da li je u Crnoj Gori sistemski na dobar na\u010din rije\u0161eno pitanje institucionalne kontrole sektora bezbjednosti? <\/strong><\/p>\n<p>Zakonski, da. U Crnoj Gori postoje \u010detiri institucije sa dobrim zakonskim ovla\u0161\u0107enjima kontrole ANB: Skup\u0161tina, a posebno Odbor za bezbjednost i odbranu, Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda, Agencija za za\u0161titu li\u010dnih podataka i Dr\u017eavna revizorska institucija. Sve one imaju uvid u tajne podatke, bez obzira na stepen tajnosti i mogu\u0107nost detaljnog nadzora u prostorijama same ANB.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, praksa nadzora nije razvijena. Djelotvornost mehanizama nadzora se posti\u017ee tek aktivnom primjenom. Dok sa jedne strane potpuno razumijem da kada prvi put u\u0111u u ANB, predstavnici ovih institucija ne\u0107e znati odakle da po\u010dnu, sa druge strane, da su po\u010deli prije deset godina, kada su im data ovla\u0161\u0107enja, do danas bi znali svaki papir i svaku prostoriju ANB.<\/p>\n<p>Ozbiljan nadzor obavje\u0161tajnog sektora je mogu\u0107 i treba razbijati taj mit o nedodirljivosti ANB. To mo\u017eemo nau\u010diti iz prakse susjedne Srbije, gdje su, u jednom periodu, Ombudsman i Povjerenik za informacije ozbiljno doprinosili unapre\u0111enju rada BIA-e. Ombudsman je \u010dak dovodio u pitanje mjere tajnog nadzora koje je odobrio sud, i to ne iz proceduralnih ve\u0107 meritornih razloga.<\/p>\n<p><strong>Ima li indicija da bezbjednosni sektor u Crnoj Gori manipuli\u0161e onima koji bi trebali da ga kontroli\u0161u?<\/strong><\/p>\n<p>Nije mi poznato. Nisam primjetila da \u201ckontrolori\u201d ne\u0161to poku\u0161avaju ozbiljno da nadziru da bi neko morao da ih zaustavlja.<\/p>\n<p><strong>\u010cesta je i uvjerljiva ocjena da su institucije u Crnoj Gori zarobljene. Koliko je alarmantno za jedno dru\u0161tvo ako se ta ocjena ti\u010de i institucija bezbjednosnog sektora?<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>To pitanje nikada ne\u0107e biti zatvorena tema ni u jednom dru\u0161tvu, a ne samo kod nas, gdje su institucije slabo otporne na politi\u010dki uticaj. Zarobljenost bezbjednosnog sektora je opasnija od zarobljavanja bilo koje druge institucije zbog njihovih posebnih ovla\u0161\u0107enja kojima se najdublje zadire u privatnost, ali i zbog prava da primjenjuju silu. Zloupotreba tih ovla\u0161\u0107enja najozbiljnije naru\u0161ava ljudska prava i slobode, vladavinu prava, jednakost pred zakonom.<\/p>\n<p>Opasnost od takvog scenarija je uvijek prisutna svuda, \u010dak i u starim demokratijama. Zato je i razvijen koncept demokratske i civilne kontrole sektora bezbjednosti i odbrane, kao odgovor na gotovo \u201cprirodnu\u201d tenedenciju u ovom sektoru da se sva pitanja rje\u0161avaju radikalnim rje\u0161enjima. Poznata je izreka da bi generali svaki problem rje\u0161avali ratom. Tako i u obavje\u0161tajnom sektoru paranoi\u010dno misle da je svako djelovanje opasno. Zato su neophodni budni, aktivni \u201ccivili\u201d i civilne institucije koji \u0107e preispitivati njihove prakse.<\/p>\n<p><strong>Du\u0161ko VUKOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dina Bajramspahi\u0107: Crnogorski obavje\u0161tajni sektor je najkonzevativniji i najtajniji u pore\u0111enju sa obavje\u0161tajnim slu\u017ebama iz susjednih dr\u017eava, da ne govorimo o evropskim i ameri\u010dkim agencijama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280655,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-280651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280651"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280651\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280662,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280651\/revisions\/280662"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280655"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}