{"id":280649,"date":"2019-12-25T17:02:45","date_gmt":"2019-12-25T16:02:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280649"},"modified":"2019-12-25T17:02:45","modified_gmt":"2019-12-25T16:02:45","slug":"biolozi-do-2050-ce-nestati-10-odsto-svih-zivotinja-i-biljaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/25\/biolozi-do-2050-ce-nestati-10-odsto-svih-zivotinja-i-biljaka\/","title":{"rendered":"Biolozi: Do 2050. \u0107e nestati 10 odsto svih \u017eivotinja i biljaka"},"content":{"rendered":"<p>\u010covje\u010danstvo bi moglo da nestane do kraja 21. vijeka ukoliko ne na\u0111e zamjenu za istro\u0161eni kapitalisti\u010dki sistem, koji je modernizovao svijet, ali ga sada uni\u0161tava, upozoravaju futuristi.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je \u010dovje\u010danstvo suo\u010deno sa prijetnjom nestanka, \u010dini se da je do\u0161ao kraj surovom kapitalizmu koji iskori\u0161tava biosferu, te da bi ga trebalo zamijeniti nekim drugim, slo\u017eenijim sistemom, navodi portal Big Think.<\/p>\n<p>Kapitalizam ima svoje pozitivne i negativne strane pa, iako je pomogao da se milijarde ljudi \u0161irom svijeta izdignu iz siroma\u0161tva, dolazi vrijeme kada \u0107e revolucionarne promjene u\u010diniti takav sistem zastarjelim.<\/p>\n<p>Jedan od razloga koji zahtijeva brzu promjenu jesu tehnolo\u0161ke promjene zbog kojih \u0107e veliki broj radnih mjesta postati suvi\u0161an u sljede\u0107ih 25 godina. Trenutno su u razvijenim zemljama porodice srednje i radni\u010dke klase u materijalnoj stagnaciji.<\/p>\n<p>U SAD je 15 odsto populacije ispod granice siroma\u0161tva &#8211; ako se u to uklju\u010de i djeca mla\u0111a od 18 godina, postotak se penje na \u010dak 20 odsto. Istovremeno, sva dostignu\u0107a u posljednjih nekoliko decenija bila su od koristi tek za jedan odsto onih koji najvi\u0161e zara\u0111uju.<\/p>\n<p>Deset odsto svih \u017eivotinja i biljaka nesta\u0107e sa Zemlje do 2050. godine, tvrde biolozi sa Univerziteta Lids u Velikoj Britaniji, \u0161to je vi\u0161e od milion vrsta?! Za to su krivi ljudski postupci koji dovode do efekta poznatog kao &#8211; antropogeni klimatski poreme\u0107aj.<\/p>\n<p>Nesta\u0107e velike kornja\u010de, nosorozi, slonovi, gotovo sve velike grabljivice&#8230;<\/p>\n<p>Kr\u010denje \u0161uma, infrastrukturni projekti, pretjerani ribolov, komercijalna poljoprivreda i \u0161iroka upotreba fosilnih goriva zajedno uzrokuju stopu izumiranja hiljadu puta br\u017ee od svih ostalih doga\u0111aja u posljednjih 65 miliona godina.<\/p>\n<p>Samo prekomjerni ribolov &#8220;izbrisa\u0107e&#8221; komercijalni ribolov do 2050. godine, jer se morska okolina vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i obnoviti. Niko ne zna kako \u0107e to uticati na svjetske eko-sisteme i ljudsku populaciju.<\/p>\n<p>Tri milijarde ljudi u svijetu danas zavisi od riba kao dijela njihove prehrane, navodi &#8220;Big Think stavove nau\u010dnika i futurologa, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Do sredine 21. vijeka do\u0107i \u0107e do enormnog srasta gradske populacije, \u0161to \u0107e dovesti do prenaseljenosti, ve\u0107eg \u0161irenja zaraznih bolesti i ve\u0107eg optere\u0107enja vodovodnih mre\u017ea i zdravstvenih slu\u017ebi.<\/p>\n<p>Nivo mora raste 25 odsto br\u017ee nego \u0161to je predvi\u0111eno devedesetih godina 20. vijeka, pri \u010demu ve\u0107ina ljudi na svijetu \u017eivi uz obalu ili rijeke. Nacionalna uprava za okeane i atmosferu upozorava da \u0107e ameri\u010dki obalni gradovi biti svakodnevno suo\u010deni sa poplavama do 2050. godine.<\/p>\n<p>Sredinom vijeka, 9,7 milijardi ljudi \u017eivje\u0107e u podru\u010djima koja \u0107e biti pogo\u0111ena, vi\u0161e ili manje, nesta\u0161icom vode. Nedostatak vode za navodnjavanje usjeva mogao bi tako\u0111e da ugrozi globalno snabdijevanje hranom.<\/p>\n<p>Proizvodnja hrane bi\u0107e smanjena za dva odsto na globalnom nivou do 2050. godine, a prinosi poput kukuruza, p\u0161enice i prosa pa\u0161\u0107e za deset odsto, navode stru\u010dnjaci.<\/p>\n<p>Frenk Fener sa australijskog Nacionalnog univerziteta, uzimaju\u0107i u obzir sve te podatke, predvi\u0111a da \u0107e \u010dovje\u010danstvo izumrijeti do kraja vijeka.<\/p>\n<p>Fener je profesor emeritus mikrobiologije, poznat po tome \u0161to poma\u017ee u rje\u0161avanju problema malih boginja. On vjeruje da je propadanje \u010dovje\u010danstva &#8211; nepovratno.<\/p>\n<p>Kao pou\u010dan primjer Fener navodi nestanak stanovnika Uskr\u0161njeg ostrva. Zbog naglog rasta broja stanovnika iskori\u0161teni su resursi ostrva, nakon \u010dega je tamo\u0161nja civilizacija bila neodr\u017eiva, prenose nau\u010dni portali.<\/p>\n<p>Kao mogu\u0107e rje\u0161enje i poku\u0161aj spasa, nau\u010dnici navode uvo\u0111enje &#8220;zajedni\u010dkog vlasni\u0161tva&#8221; i &#8220;zadruga&#8221;.<\/p>\n<p>Sedamdeset odsto javne berze danas je u vlasni\u0161tvu upravnika fondova i finansijskih institucija koje nemaju udjela u podru\u010djima u kojima firme posluju.<\/p>\n<p>Kad bi korporacije ili njihov kapital dospjeli u ruke dioni\u010dara koji \u017eive tamo gdje te firme posluju, sposobnosti tih preduze\u0107a da iskori\u0161tavaju okolinu bila bi ograni\u010dena, navode stru\u010dnjaci, uz napomenu da ta mjera ne\u0107e biti dovoljna za po\u010detak spasa \u010dovje\u010danstva i promjenu istro\u0161enog kapitalizma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nesta\u0107e velike kornja\u010de, nosorozi, slonovi, gotovo sve velike grabljivice&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-280649","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280649"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280650,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280649\/revisions\/280650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}