{"id":280567,"date":"2019-12-24T10:20:41","date_gmt":"2019-12-24T09:20:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280567"},"modified":"2019-12-24T10:20:41","modified_gmt":"2019-12-24T09:20:41","slug":"hrvatska-je-klimatski-itekako-ranjiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/24\/hrvatska-je-klimatski-itekako-ranjiva\/","title":{"rendered":"Hrvatska je klimatski itekako ranjiva"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tamara Opa\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i sredstvima koja je prikupio u crowdfunding kampanji, voditelj Klimatskog programa Zelene akcije i fotograf Luka Tomac ove je godine objavio knjigu \u20181\u00b0C Rising \u2013 Stories from the Front Lines of Climate Change\u2019 (\u20181\u00b0C rasta \u2013 pri\u010de s prvih linija klimatskih promjena\u2019). Rije\u010d je o zbirci fotografija, eseja i svjedo\u010danstava sumiranih u pri\u010de o zajednicama iz preko 20 zemalja koje se suo\u010davaju s problemima uzrokovanim zagrijavanjem planeta i istovremeno pru\u017eaju otpor industriji fosilnih goriva. Za knjigu posve\u0107enu aktivistima koji \u2018svakodnevno riskiraju svoje \u017eivote, znaju\u0107i da je druga\u010diji svijet mogu\u0107\u2019, Tomac je nedavno dobio priznanje \u2018Krunoslav Suki\u0107\u2019 koje dodjeljuje Centar za mir, nenasilje i ljudska prava \u2013 Osijek.<\/p>\n

Pored pri\u010da i fotografija koje svjedo\u010de o utjecaju fosilne industrije na prirodu i \u010dovje\u010danstvo, va\u0161a knjiga bilje\u017ei svakodnevicu zajednica koje \u017eele za\u0161tititi svoje okru\u017eenje. Koje od njih su na vas ostavile najja\u010di utisak?<\/strong><\/p>\n

Knjiga je rezultat osmogodi\u0161njeg iskustva i rada tijekom kojeg sam sudjelovao u aktivnostima raznih inicijativa, a istovremeno sam imao privilegiju da u svojstvu delegata putujem na konferencije UN-ova programa za klimu. To mi je pru\u017eilo jedinstvenu priliku da na nekoliko dana produ\u017eim boravak u razli\u010ditim zemljama, provedem ih u lokalnim zajednicama i upoznam se s njihovom svakodnevicom. Tako sam svjedo\u010dio problemima koje npr. ljudi na Balkanu imaju zbog ugljena, a u Velikoj Britaniji, Irskoj i Nizozemskoj zbog hidrauli\u010dkog frakiranja nafte ili plina. Izdvojio bih pri\u010du iz delte Nigera koja, kao i ostale, sadr\u017ei nekoliko dimenzija: od utjecaja nafte na emisiju stakleni\u010dkih plinova i okoli\u0161nu patnju do grubog naru\u0161avanja ljudskih prava i otpora lokalnog stanovni\u0161tva te kao cjelina svjedo\u010di o \u017eivotu na planetu koji je ve\u0107 sada zagrijan za jedan Celzijev stupanj. Zbog kolonijalne uloge europske kompanije Shell, 5000 kilometara vodotoka delte Niger zaga\u0111eno je naftom do te mjere da ona vi\u0161e nije pogodna za \u017eivot ljudi i \u017eivotinja. Ono \u0161to sam u toj pri\u010di stavio u fokus je predani rad lokalnih aktivista koji djeluju u kontekstu koji je nama u Europi apsolutno nezamisliv. Najupe\u010datljiviji je primjer Kena Saro-Wiwe, pisca i vo\u0111e naroda Ogoni u borbi protiv Shella, kojeg je vojna hunta, za koju se kasnije dokazalo da je radila u dosluhu s tom kompanijom, objesila s jo\u0161 devetero ekolo\u0161kih aktivista.<\/p>\n

Jedna od najtraumati\u010dnijih lokacija koje sam posjetio je Plemetina, predgra\u0111e Pri\u0161tine u kojem romska zajednica \u017eivi u neposrednoj blizini termoelektrana na ugljen Kosovo A i Kosovo B. Tamo mi je jedan mladi\u0107 poku\u0161ao objasniti da \u0107e na toj lokaciji pokrenuti organsku poljoprivredu, a u trenutku dok je to pri\u010dao, rukama je razmicao toksi\u010dni pepeo koji je vjetar donio s planine nusprodukta spaljivanja ugljena. Pri\u010da se \u0161iri na ostatak Balkana, regiju koja je jo\u0161 uvijek u velikoj mjeri ovisna o ugljenu. Tako se u neposrednoj blizini Beograda nalazi Kolubara, rudnik ugljena otvorenog kopa koji doslovno jede sela koja se nalaze u njegovoj blizini. U Plemetini i Kolobuari broj respiratornih bolesti je ogroman, ali lokalna zajednica nema izbora nego da ostane tamo sve dok vlasti ne rije\u0161e problem.<\/p>\n

Na\u0161a regija spominje se i u kontekstu katastrofalnih poplava iz 2014. U tom dijelu knjige isti\u010de se da je Balkan hot-spot klimatskih promjena. \u0160to to zna\u010di i kako \u0107e izgledati na\u0161a skorija budu\u0107nost nastavimo li i\u0107i istim smjerom?<\/strong><\/p>\n

Jedan od rezultata Pari\u0161kog sporazuma, svjetskog akcijskog plana za ubla\u017eavanje posljedica klimatskih promjena, poseban je izvje\u0161taj koji je izradio Me\u0111uvladin panel (IPCC). On se fokusira na politi\u010dke napore koje treba poduzeti kako bi se porast temperature u narednom periodu ograni\u010dio na 1,5 stupnjeva. Projekcije za Balkan, a ujedno i za Hrvatsku, pokazuju da nas u idu\u0107ih 30-ak godina \u010deka izuzetna nestabilnost u vidu ekstremnih su\u0161a i padalina, tj. poplava i brze izmjene izme\u0111u tih ciklusa. Obrisima takvih prognoza svjedo\u010dimo ve\u0107 danas. Ako pogledamo trendove vremenske prognoze u zadnjih pet godina, kao i rekorde koje one nose sa sobom, onda vidimo izrazito nestabilan sustav, kakav \u0107e u narednom periodu biti jo\u0161 ekstremniji. To zna\u010di da pored mjera koje vlade i lokalne zajednice trebaju poduzeti kako bi smanjile emisije, moramo raditi i na prilagodbi poljoprivrede, turizma, transporta i energetike ve\u0107 postoje\u0107im promjenama. Hrvatska spada u skupinu jedne od ranjivijih zemalja u Europi jer ima nekoliko razli\u010ditih klimatskih podru\u010dja, odnosno istodobno je balkanska i mediteranska zemlja. Kada govorimo o projekcijama rasta razine mora, to ne zna\u010di da \u0107e stradati samo neposredne obalne infrastrukture, ve\u0107 da \u0107e porast razine Jadranskog mora od 20 centimetara u 20-30 godina utjecati i na zaslanjivanje delte Neretve, \u0161to \u0107e dovesti do neupotrebljivosti jedne od najve\u0107ih poljoprivrednih povr\u0161ina. Zbog ekstremnih vremenskih nepogoda poput tu\u010de i mraza, koje \u0107e biti sve nepredvidljivije, opasnost prijeti i usjevima u ostatku Hrvatske.<\/p>\n

Dodjela koncesija<\/h2>\n

Unato\u010d upozorenjima, hrvatska vlada i dalje inzistira na ovisnosti o fosilnim gorivima, \u0161to je vidljivo u nacrtu Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030.?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska ve\u0107 sada ima povijesnu ulogu slabe ambicije u podru\u010dju energetskih i klimatskih politika. Dvijetisu\u0107itih smo bili jedna od tri zemlje koje su zadnje ratificirale Protokol iz Kyota jer smo se borili za izmjenu bazne godine, a sada prilikom detektiranja nacionalne energetske i klimatske pozicije gledamo da ona ne bude nimalo ambicioznija od onoga \u0161to od nas zahtijeva Europska komisija. Integrirani plan bi trebao biti najva\u017eniji klimatsko-energetski dokument svake zemlje i temeljiti se na ciljevima zapisanima u Pari\u0161kom sporazumu i izvje\u0161tajima IPCC-a, koji upozoravaju da se doprinosi borbi protiv klimatskih promjena i smanjenu emisija moraju realizirati u narednom desetlje\u0107u. No nacrt na\u0161eg plana je temeljen na suprotnim polazi\u0161tima, cijelu tranziciju odga\u0111a za deset godina i omogu\u0107ava novi ciklus investicija u fosilnu infrastrukturu. To dokazuju trenutna izgradnja LNG terminala na Krku i odluka o nastavku rada termoelektrane Plomin 1.<\/p>\n

U tom kontekstu mo\u017eemo promatrati i plan izdavanja koncesija za masovno istra\u017eivanje i eksploataciju nafte i plina u ve\u0107ini Hrvatske?<\/strong><\/p>\n

Vlada je ve\u0107 podijelila koncesije za cijelo podru\u010dje Banije, Podravine, Moslavine i Slavonije. Prve koncesije za \u010detiri polja su dane INA-i i kanadskoj kompaniji Vermilion Oil u zadnjim danima Ore\u0161kovi\u0107eve vlade. Aktualna vlada je pak dala koncesije za ostatak kontinentalne Hrvatske, pa je tako prije dva tjedna INA dobila dozvolu za istra\u017eivanje i eksploataciju cijelih Dinarida, podru\u010dja od Makarske do Delnica. Tako\u0111er, nacrtom Integriranog plana se jasno definira da \u0107e RH do 2040. iskoristiti sve potencijalne doma\u0107e rezerve i pove\u0107ati proizvodnju nafte i plina iz Jadrana i s kopna. To je u suprotnosti sa svim klimatskim ciljevima. Prije nego \u0161to je taj dokument ugledao svjetlo dana, postojala je la\u017ena nada da \u0107e Hrvatska napraviti zaokret, ali sada vidimo da to uop\u0107e nije opcija.<\/p>\n

Kako to obja\u0161njavate?<\/strong><\/p>\n

Va\u017enu ulogu u novom ciklusu plinifikacije, odnosno ulaganja u fosilnu infrastrukturu, osim HDZ-a ima HNS, to\u010dnije njegov predsjednik Ivan Vrdoljak. On je u periodu dok je bio ministar u koalicijskoj vladi SDP-a zajedno s Barbarom Dori\u0107, koja je tada bila na \u010delu Agencije za ugljikovodike, intenzivno inzistirao na bu\u0161enju Jadrana. Aktualna vladaju\u0107a koalicija se ponovno preslo\u017eila u tom smjeru da se cijela vizija energetskog razvoja Hrvatske i klimatske neambicije temelje na guranju koncepta prema kojem je plin tranzicijsko gorivo. Plin nije tranzicijsko gorivo i ima \u0161tetne emisije kao i ugljen, ako uzmemo u obzir njegov cijeli \u017eivotni ciklus. Uostalom, na stranicama Jutarnjeg lista trenutno svjedo\u010dimo ogromnoj reklamnoj kampanji \u2018Plinko\u2019 koju pla\u0107a Prvo plinarsko dru\u0161tvo (PPD) u vlasni\u0161tvu Pavla Vujnovca, Vrdoljakovog prijatelja. Ta kampanja preuzima zelene prakse i kroz tzv. self-help primjere poku\u0161ava plin prikazati kao jedno od ekolo\u0161kijih rje\u0161enja. Istina je da kao pojedinci trebamo raditi na smanjenju svog ekolo\u0161kog i karbonskog otiska, ali ne smijemo upasti u zamku PPD-a i vlade koji nas uvjeravaju da smo mi kao konzumenti jedini odgovorni za nastale probleme. Pored svakodnevnih aktivnosti kao \u0161to su recikliranje, prestanak kori\u0161tenja plastike, promjena ishrane i na\u010dina transporta, va\u017eno je da postanemo aktivniji gra\u0111ani koji \u0107e se usprotiviti takvim projektima koji imaju nevjerojatno velik udio u klimatskom otisku cijele zemlje. Ako to stavimo u kontekst klimatske krize i upozorenja IPCC-a da u narednih deset godina moramo ograni\u010diti globalno zagrijavanje, smatram da je izuzetno va\u017eno aktivno se usprotiviti svakom novom ulaganju, pogotovo javnog novca, u novu fosilnu infrastrukturu, koja \u0107e nas u idu\u0107ih 30-40 godina zaklju\u010dati u novu emisiju.<\/p>\n

Istodobno je ministar Tomislav \u0106ori\u0107, \u010diju je ostavku Zelena akcija zatra\u017eila u nekoliko navrata, iz Bruxellesa poru\u010dio da Hrvatska u potpunosti podr\u017eava dekarbonizaciju Europe?<\/strong><\/p>\n

Mislim da se radi o apsolutnom licemjerju. Istina je da se u Integralnom planu navode kozmeti\u010dki pomaci kao \u0161to su ve\u0107a ulaganja u obnovljive izvore energije, ali to nikako nije u skladu s potencijalima na\u0161e zemlje. Taj dokument tako\u0111er ne sadr\u017ei mjere koje bi gra\u0111anima omogu\u0107ile da budu dionici energetske tranzicije tako \u0161to \u0107e npr. staviti solare na svoje krovove. Koliko kaskamo za ostalim zemljama dokazuje primjer Maribora, grada koji ima vi\u0161e instaliranih solarnih kapaciteta nego cijela Hrvatska zajedno. Tako\u0111er, Hrvatska \u0107e uskoro preuzeti predsjedanje EU-om, a prije nas Unijom je predsjedala Finska koja ima za cilj do 2035. biti klimatski neutralna zemlja. Po projekcijama Integralnog plana, mi \u0107emo tada biti na vrhuncu nove proizvodnje nafte i plina. To \u0161to ministar govori samo iziskuje ponavljanje na\u0161ih zahtjeva za njegovom ostavkom. Smatramo da je Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a upalo u ralje odjela energetike. Kao \u0161to vidimo po planiranim projektima, u tom odjelu prvenstveno dominira ambicija novih ulaganja u fosilnu infrastrukturu.<\/p>\n

Za klimatsku pravdu<\/h2>\n

SAD, jedan od najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da, pro\u0161log je mjeseca zapo\u010deo sa slu\u017ebenim postupkom povla\u010denja iz Pari\u0161kog sporazuma. Kakva je onda njegova budu\u0107nost?<\/strong><\/p>\n

Pari\u0161ki sporazum je jedini globalni okvir koji trenutno imamo, a u kojem bi trebalo pobolj\u0161ati postoje\u0107e ambicije i mehanizme financiranja. Npr. smatram da treba hitno uskladiti mjere koje se navode u sporazumu s globalnim ciljem ograni\u010davanja rasta temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva te onemogu\u0107iti \u2018izbjegavanje\u2019 emisije na nacionalnom nivou kroz poku\u0161aj kupovine ili zamjene emisija za neke projekte drugim zemljama. \u0160to se ti\u010de SAD-a, zanimljivo je da se datum kada \u0107e toj zemlji formalno biti omogu\u0107en izlazak iz sporazuma poklapa s drugim danom nakon novih predsjedni\u010dkih izbora, tako da nam tek ostaje za vidjeti ho\u0107e li se to uop\u0107e dogoditi. Istodobno, u SAD-u trenutno svjedo\u010dimo pozitivnim primjerima koji proizlaze iz pokreta Divestment. Tako dr\u017eava New York sav svoj novac izvla\u010di iz fondova koji su financirali projekte na fosilna goriva, a Kalifornija do 2035. ima ambiciju biti sto posto obnovljiva. Upravo je predsjednik Trump odgovoran za pokret otpora koji se pojavio u razli\u010ditim sredinama i mislim da je to jedna od najpozitivnijih stvari koja se trenutno doga\u0111a na razini gradova i dr\u017eava. I to ne samo na razini razvoja i primjene tehnologije, nego organiziranja lokalnih zajednica koje blokiraju izgradnju naftovoda kojima je Trump \u017eelio premre\u017eiti SAD i koje vode bitke protiv frakiranja plina koji bi trebao dolaziti u LNG terminal na Krku. Na\u0161a je moralna odgovornost govoriti o posljedicama koje ima proizvodnja plina u SAD-u, ali i iskazati solidarnost sa zajednicama koje su dio pokreta za klimatsku pravdu.<\/p>\n

U njega se ubrajaju i globalni prosvjedi srednjo\u0161kolaca protiv klimatskih promjena?<\/strong><\/p>\n

Prosvjed mladih je jedno od najve\u0107ih osvje\u017eenja koje se dogodilo klimatskom pokretu u posljednjih deset godina. No njime ne bismo trebali skrenuti fokus s onih zajednica koje se ve\u0107 danas nalaze na prvoj liniji klimatskih promjena. Upravo je \u2018Stories from the Front Lines of Climate Change\u2019 jedan od poku\u0161aja da se te ljude stavi u prvi plan i da mi kao sudionici globalnog pokreta za klimatsku pravdu osvijestimo to \u0161to nam oni govore te da iz svoje zagovara\u010dke pozicije kreiramo solidarnost u kontekstu onoga \u0161to se ve\u0107 doga\u0111a.<\/p>\n

Va\u0161a knjiga zavr\u0161ava pozivom na promjenu. Je li ona mogu\u0107a u okvirima neoliberalnog kapitalizma?<\/strong><\/p>\n

Postoje\u0107i ekonomski sustav, koji je baziran na konstantnom rastu, jedan je od glavnih krivaca za klimatsku krizu i brojne druge aktualne krize, od krize resursa koje koristimo do krize bioraznolikosti i \u017eivota. Kako bismo ih rije\u0161ili, iz temelja trebamo promijeniti na\u010dine kako proizvodimo energiju i hranu te kako se kre\u0107emo. Neoliberalni kapitalizam sigurno ne\u0107e odgovoriti na ta pitanja, pa smatram da treba te\u017eiti ekosustavu manjih odr\u017eivih sustava koji \u0107e odgovoriti na postoje\u0107e probleme. U energetici \u0107e to podrazumijevati udru\u017eivanje gra\u0111ana u energetske zadruge, koprodukciju i totalnu decentralizaciju proizvodnje energije. Treba nam i odr\u017eiva, organska poljoprivreda bazirana na agro-ekologiji i lokalnoj proizvodnji koja \u0107e biti u suprotnosti s industrijskom poljoprivredom, a koja produbljuje postoje\u0107u klimatsku krizu.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Luka Tomac: Projekcije za Balkan, time i za Hrvatsku, pokazuju da nas u idu\u0107ih 30-ak godina \u010deka izuzetna nestabilnost u vidu ekstremnih su\u0161a i padalina, tj. poplava i brze izmjene tih ciklusa. A porast razine Jadranskog mora utjecat \u0107e ne samo na obalnu infrastrukturu nego i na zaslanjivanje delte Neretve, \u0161to \u0107e dovesti do njezine neupotrebljivosti za poljoprivredu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[522,619,568],"class_list":["post-280567","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-balkan","tag-fosilna","tag-klima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280567"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280567\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280568,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280567\/revisions\/280568"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}