{"id":280470,"date":"2019-12-23T07:50:57","date_gmt":"2019-12-23T06:50:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280470"},"modified":"2019-12-23T07:50:57","modified_gmt":"2019-12-23T06:50:57","slug":"prvo-lice-je-najbolji-stit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/23\/prvo-lice-je-najbolji-stit\/","title":{"rendered":"Prvo lice je najbolji \u0161tit"},"content":{"rendered":"<p><strong>Razgovarala: Vanja \u0160unji\u0107<\/strong><\/p>\n<p><strong>Damir Avdi\u0107, poznat i kao Graha, Diplomac ili Bosanski psiho, je underground muzi\u010dar i umjetnik iz Tuzle, sa ljubljanskom adresom. Novi, osmi po redu album \u201cRadikalno \u0161ik!\u201d objavljen je 14. novembra, a 5. decembra je promovisan u Sarajevu. Avdi\u0107 je autor i \u010detiri knjige, te radi muziku za film i teatar.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vanja \u0160unji\u0107, Prometej.ba:<\/strong> Govori\u0161 o svemu \u0161to je Bosna, a to se savr\u0161eno prenosi na balkanski prostor. Nekada podsje\u0107amo na obezduhovljeno stado koje \u017eivi u plemenima, koja svakih 50 godina po\u010dnu da kolju jedna druge. Ima li smisla pisati pjesme? Mo\u017ee li se danas uticati na kriti\u010dnu masu, ili ti se nekad \u010dini da svira\u0161 kurcu?<\/p>\n<p><strong>Damir Avdi\u0107:<\/strong> Snimio sam ve\u0107 osam albuma i smatram da poeziju i prozu uvijek ima smisla pisati. Muzika i pisanje su moja velika strast i to radim prevashodno za sebe, a tek ako je meni dobro, onda mo\u017ee biti dobro i jo\u0161 nekome. No, ako ide\u0161 s porukom i predumi\u0161ljajem da apriori uspije\u0161, mo\u017ee ti se desiti da pomisli\u0161 kako nema smisla.<\/p>\n<p>Na kriti\u010dnu masu se itekako mo\u017ee demago\u0161ki uticati. To se vidi i u kontekstu migracija, teme koja je u posljednje vrijeme vrlo aktuelna na Balkanu. Prije nekoliko godina, u jednom malom mjestu u Sloveniji su rekli da \u0107e napraviti sabirni centar i odjednom je neko provalio da \u0107e do\u0107i oko 1 500 ljudi, \u0161to prema\u0161uje kapacitete te lokalne zajednice. Domicilno stanovni\u0161tvo se upla\u0161ilo i iza\u0161lo na ulicu. Politika je eklatantan primjer kako se manipuli\u0161e masama, no mene to ne zanima.<\/p>\n<p>Umjetnost mo\u017ee promijeniti pojedinca i mo\u017ee na njega kriti\u010dki uticati. Na mene je uticala muzika, neki pisci&#8230; ali ne vidim smisao u tome da umjetnost mase povla\u010di na ulice. Smisao je da kao individua nalazi\u0161 ne\u0161to va\u017eno u onome \u0161to slu\u0161a\u0161, \u010dita\u0161 ili gleda\u0161&#8230; Najbolji koncert je onaj nakon kojeg ja odem da sviram ne\u0161to. Na mikroplanu kre\u0107e sve. Ja sam mikroplan s gitarom. Interakcija s ljudima mijenja moju percepciju, a to \u0161to radim mijenja mene kroz ljude koje upoznajem.<\/p>\n<p><strong>Zna li Balkan ko je ker, a ko \u010dovjek?<\/strong><\/p>\n<p>Postoje izuzetni ljudi na razli\u010ditim dijelovima ovog prostora, no sumnjam da je Balkan i\u0161ta nau\u010dio.<\/p>\n<p><strong>Ka\u017ee\u0161 da te rat, dok je trajao, nije doticao i da si tih godina \u010dekao samo da do\u0111e struja, kako bi mogao da svira\u0161. Me\u0111utim, danas poku\u0161ava\u0161 da se rije\u0161i\u0161 tih trauma pjevaju\u0107i i pi\u0161u\u0107i o njima, kroz intimne i sna\u017ene pri\u010de i poku\u0161ava\u0161 da razumije\u0161 sebe. Mo\u017ee li nam pomo\u0107i naknadna pamet, ili poslije jebanja, nema kajanja?<\/strong><\/p>\n<p>Kad se ne\u0161to de\u0161ava, podsvijest prihvati da se to de\u0161ava. Prvih dana svi smo i\u0161li u skloni\u0161te, a onda nam je postala navika i vratili smo se na ravan \u017eivota koju smo prije vodili. Koliko je bilo mogu\u0107e, naravno. Rat je ekstremna situcija u kojoj od kulturnog \u017eivota nema\u0161 ni\u0161ta, u takvim situacijama se vidi koliko je va\u017ena umjetnost uop\u0161te, svejedno je li institucionalna ili vaninstitucionalna. U sred rata si imao alternativne teatarske grupe, imam osje\u0107aj da je tad bilo vi\u0161e bendova nego danas, ulice su bile pune knjiga, ljudi su ih razmjenjivali, prodavali&#8230; Govorim to iz razloga, jer se u takvim okolnostima vidi koliko \u010dovjek to treba. Podvala je da trebamo samo puku zabavu iza koje nema ni\u010dega. To je la\u017e.<\/p>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/h2>\n<h2>Jedina revolucija koja bi trebala da se desi je pravna, ali za to bi na pravnom fakultetu uz pravnu nauku trebalo da filozofija i sociologija budu glavni predmeti. Zakon i pravo se opstruira na sve mogu\u0107e na\u010dine i onda to imenuju pravna dr\u017eava. A opstrukciju zovu nedostatkom politi\u010dke volje.<\/h2>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/h2>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Damir Avdi\u0107 - Human Reich\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/9a9id0dzeZc?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Danas izgleda da ima\u0161 sve i da se ne mora\u0161 truditi, ali smartphone je fikcija koja ti daje osje\u0107aj da si dio globalnog svijeta, dok sjedi\u0161 u svom \u0107o\u0161ku.<\/p>\n<p>Rijetki se sje\u0107aju tih vremena i na osnovu toga znaju koliko vrijedi ovo \u0161to sada imaju i kako vrlo brzo mo\u017ee ponovo nastati mrak.<\/p>\n<p>Mnogi misle da je finansijski uspjeh jedina norma uspjeha. Ne govorim protiv novca, novac je bitan, ali za \u017eivot treba puno vi\u0161e.<\/p>\n<p><strong>Ko te uop\u0161te slu\u0161a, nije li ljudima previ\u0161e njihovih trauma?<\/strong><\/p>\n<p>Oni koji me slu\u0161aju, ne vide nikakvu traumu u tome. A traume svi imamo, ve\u0107e ili manje. Svi \u017eivoti su skrpljeni. Kvaliteta je u \u0161avovima.<\/p>\n<p><strong>Za tebe tvrde da si neko ko je prvi put ozbiljno, kriti\u010dki opisao situaciju u BiH, rat, poratnu situaciju, tranziciju, kapitalizam i sve ono \u0161to nam slijedi. Godine 2012. si objavio knjigu Mein Kapital, igraju\u0107i se Hitlerovim Mein Kampfom i Maxovim Kapitalom. Da li smo od tada skrenuli vi\u0161e u jedan od ovih rubova, ili i dalje vagamo izme\u0111u dvije krajnosti?<\/strong><\/p>\n<p>Svijet je napravio krug, sve \u0161to danas uradi\u0161 je post-ne\u0161to&#8230; Danas izgleda, da ve\u0107ini ljudi uop\u0161te ne bi smetao neki oblik diktature, ne samo ovdje, nego i u svijetu. Puna guzica svega&#8230;<\/p>\n<p><strong>Mo\u017eemo li jednom sru\u0161iti sve iz temelja i napraviti solidarno dru\u0161tvo i ure\u0111enje, je li to utopija?<\/strong><\/p>\n<p>Prva utopija je sru\u0161iti do temelja. Do temelja se ne da sru\u0161iti, opet \u0107e graditi isti ljudi, tako da od euforije pozitivnog do\u0111e\u0161 na neku sli\u010dnu stvar. Bolja od te utopije je utopija da ma\u0161tamo o ne\u010demu, i da radimo u tom smjeru, pa da vidimo \u0161ta \u0107e se desiti.<\/p>\n<p>Jedina revolucija koja bi trebala da se desi je pravna, ali za to bi na pravnom fakultetu uz pravnu nauku trebalo da filozofija i sociologija budu glavni predmeti. Zakon i pravo se opstruira na sve mogu\u0107e na\u010dine i onda to imenuju pravna dr\u017eava. A opstrukciju zovu nedostatkom politi\u010dke volje.<\/p>\n<p>Nedostatak politi\u010dke volje je alibi za nerad. To sam \u010duo sino\u0107 od \u010dovjeka koji se trudi uprkos &#8221;nedostatka politi\u010dke volje&#8221; i ne odustaje.<\/p>\n<p>U odnosu na 2012. smo manje optimisti\u010dni. I tada je dru\u0161tvo bilo desno, ali se to nije toliko vidjelo i ispoljavalo ka vani. Ako za 10 godina budem govorio druge stvari to ne zna\u010di da mi je kliknulo i da sam se promijenio, nego to samo nisam ispoljavao.<\/p>\n<p>Dru\u0161tva su manje ili vi\u0161e uvijek bila desna. Kapitalizam je desni. Neoliberalni intelektualci su klasi\u010dni desni\u010dari. Sa prefinjenom dikcijom.<\/p>\n<p><strong>U pogledu socio-ekonomskog konteksta, mogu li u bh. dru\u0161tvu postojati centar i liberali?<\/strong><\/p>\n<p>Ne vjerujem u centar i liberalno, nigdje. Slovenija je ure\u0111ena zemlja i imaju lijevi centar, ali to su klasi\u010dni neoliberali koji proda\u0161e sve \u017eivo. Prodali su banku za \u010diju dokapitalizaciju su Slovenci platili milijarde. S druge strane, desni politi\u010dari govore da je dr\u017eava lo\u0161 gospodar i da zato moraju prodati odre\u0111ene stvari. No, oni su dr\u017eava i taj lo\u0161i gospodar! Kad si politi\u010dar i ka\u017ee\u0161 da je dr\u017eava slab gospodar, to zna\u010di da si ti slab i nisi sposoban da je vodi\u0161, no ljudi to ne i\u0161\u010ditavaju. Pravdaju se time da su do\u0161li stranci i sve pokupovali, a niko ne pita ko je prodao i gdje su pare. To su dva klju\u010dna pitanja. Krug manipulacija koji se vrti i u koji lako uleti\u0161.<\/p>\n<p><strong>Koliko se Slovenci razlikuju od nas?<\/strong><\/p>\n<p>Razlika izme\u0111u Slovenije i ostalih EX-YU dr\u017eava je u Oliveru Frlji\u0107u. Gdje kog da do\u0111e i napravi predstavu, ispadne frka, drama&#8230; Smrt, zlo, pakao J Gore napravi predstavu, dobije recenzije, kritiku u novinama i to je kraj.<\/p>\n<p><strong>Ima li potrebe za Frlji\u0107em gore?<\/strong><\/p>\n<p>Ima. Samo, oni su to radili odavno. I u pop kulturi&#8230; Ne znam \u0161ta bi trebalo napraviti da bi se desile reakcije kakve Frlji\u0107 izazove drugdje.<\/p>\n<p><strong>Gdje nas danas vodi ideolo\u0161ka nostalgija?<\/strong><\/p>\n<p>Nije problem nostalgija, nego brkanje stvari. Kad ka\u017eu treba uzeti dobre stvari iz Jugoslavije, niko ne razmi\u0161lja da je dobro i lo\u0161e i\u0161lo u paketu. Bratstvo i jedinstvo i Goli otok, su u istom paketu. Ali najja\u010de je kad \u010dujem nacionaliste kako za ne\u0161to \u0161to im nije po volji ka\u017eu, ne bi to moglo u Titino vrijeme. Tu vidi\u0161 sav apsurd.<\/p>\n<p>Nostalgijom se manipuli\u0161e. Ne dozvoljavaju ti da bude tvoja.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to si djeci sru\u0161io ideal Che Guevare, kojeg smo sa\u017evakali i ispljunuli, a kapitalizam ga unov\u010dio? U osnovnoj \u0161koli, nakon prve posjete Beogradu, do\u0161la sam u selo s Cheovom majicom. Nastavnica ruskog, koja je tada bila pred penzijom, pitala me je li to Ivo Lola Ribar. Ko su bile ikone tvog odrastanja? \u0160ta je pisalo na tvojim majicama?<\/strong><\/p>\n<p>Radi se o ideji, ne o imid\u017eu. Ako te uvrijedi selotejpom prekri\u017eena fotografija, na majici, onda se oprosti od ideje. Krajem sedamdesetih sam \u010ditao intervju sa Strummerom, u kojem je rekao kako voli provocirati bur\u017euje po Londonu, \u0161etaju\u0107i u majici sa Lenjinovim likom. Prvo \u0161to mi je palo na pamet je, koga bih ja isprovocirao s istom majicom? Meni je tada, u u\u010dionici, iznad table pisalo \u010cuvajte \u0161kolski inventar, a iznad toga fotografije Marx, Engels, Lenjin i Tito. Da sam stavio Lenjina na majicu, pitali bi me &#8221;jeko lo\u0107e&#8221;? Mislim da nismo puno skontali, ni mi, ni oni. U stvari, siguran sam, kad vidim kako danas sve izgleda.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta smo dobili prelaskom iz socijalizma u kapitalizam?<\/strong><\/p>\n<p>Nismo mi pre\u0161li nigdje. Mi smo samo zakora\u010dili i tako ostali. Ve\u010dina ex-socijalisti\u010dkih dru\u0161tava su u potpunosti tranzicijska dru\u0161tva.<\/p>\n<p><strong>Ako od dr\u017eave danas imamo samo himnu i zastavu, a ostalo je politizirano i korumpirano, kako izvesi revoluciju, s kim i protiv koga?<\/strong><\/p>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/h2>\n<h2>Nismo lo\u0161i. Jako puno ljudi se trudi napraviti ne\u0161to i mnogi su napravili dobre stvari. Dana\u0161nji ustroj svijeta nas terori\u0161e tom podvalom &#8221;biti bolji\u201c. Za\u0161to bi bio bolji kad sam dobar? Za\u0161to bih se odrekao onoga \u0161to me \u010dini sretnim i krenuo ka fikciji? To je jo\u0161 jedna u nizu kapitalisti\u010dkih podvala. Zgazi sve do \u010dega ti je stalo i kreni za onim \u0161to ti nudimo. Izgori trude\u0107i se da dosegne\u0161 cilj koji smo ti zadali. Kad sagori\u0161, da\u0107emo ti tablete da te dignu da gori\u0161 jo\u0161 bolje. Samo naprijed.<\/h2>\n<h2>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/h2>\n<p>Ima\u0161 nevi\u0111en apsurd, da su nacionalisti izvr\u0161ili denacionalizaciju?! Oplja\u010dkali, rasprodali i time onemogu\u0107ili stvaranje bilo kakve suverene dr\u017eave. Kad ka\u017ee\u0161 dr\u017eava, udari\u0161 na ne\u0161to imaginarno, jer su oni dr\u017eavu. Fraza je da smo mi koji glasamo dr\u017eava. Kad rasproda\u0161 sve, ostane ti samo emocija vezana uz teritoriju, prijatelja, narod&#8230; i onda je tom emocijom lako manipulisati.<\/p>\n<p><strong>U \u0161ta danas da vjerujemo i kome? Natjerani smo da o svemu moramo imati mi\u0161ljenje. Da li teror informacijama vodi u otupljenost i kolektivnu apatiju?<\/strong><\/p>\n<p>Kako bi Lennon rekao, \u017eivot je ono \u0161to nam se de\u0161ava dok radimo druge stvari.<\/p>\n<p>I ne znam za\u0161to bi svi morali imati mi\u0161ljenje o svemu? Danas je sramota ne znati stvari za koje je najnormalnije re\u0107i da ne zna\u0161. Ne znam i ne zanima me.<\/p>\n<p><strong>Je li gore ne vjerovati ni u \u0161ta, ili vjerovati u zablude? Da li je odsustvo stava pogubnije od nemanja stava? Jesu li tvoje generacije odrasle u zabludama i vjerovale u idole?<\/strong><\/p>\n<p>Gore je vjerovati u zablude, apsolutno, ali dok shvati\u0161 da je to zabluda, dobar dio vjerovanja ti pro\u0111e u tome. Pogre\u0161an stav je gori od odsustva stava. Smije\u0161 ne znati! &#8221;Znati sve&#8221; o svemu je skrivanje. Tada govorimo op\u0161te stvari.<\/p>\n<p>Ne odrasta se u zabludama. Odrasta\u0161 kako te u\u010de. Ti si taj koji kasnije otkriva\u0161 i mijenja\u0161 se, ili ne mijenja\u0161. Svako od nas zna \u0161ta je njegova zabluda. Ako je nastavlja \u017eivjeti, onda mu treba, ili mu je lak\u0161e tako.<\/p>\n<p><strong>Tvrdi\u0161 da nije grijeh grije\u0161iti, nego ne re\u0107i kako je. Koliko smo spremni da prihvatimo \u010dinjenicu da smo lo\u0161i?<\/strong><\/p>\n<p>Nismo lo\u0161i. Jako puno ljudi se trudi napraviti ne\u0161to i mnogi su napravili dobre stvari. Dana\u0161nji ustroj svijeta nas terori\u0161e tom podvalom &#8221;biti bolji\u201c. Za\u0161to bi bio bolji kad sam dobar? Za\u0161to bih se odrekao onoga \u0161to me \u010dini sretnim i krenuo ka fikciji? To je jo\u0161 jedna u nizu kapitalisti\u010dkih podvala. Zgazi sve do \u010dega ti je stalo i kreni za onim \u0161to ti nudimo. Izgori trude\u0107i se da dosegne\u0161 cilj koji smo ti zadali. Kad sagori\u0161, da\u0107emo ti tablete da te dignu da gori\u0161 jo\u0161 bolje. Samo naprijed.<\/p>\n<p><strong>Krijemo li se iza kolektiviteta? Ti si neko ko uvijek govori u prvom licu, ne \u017eeli da bude vo\u0111en, niti da vodi.<\/strong><\/p>\n<p>Prvo lice je najbolji \u0161tit.<\/p>\n<p><strong>Nakon \u0161to si diplomirao rat, kapitalizam, Ljubav, \u0161ta je sljede\u0107e?<\/strong><\/p>\n<p>Ljubav nisam diplomirao, ona ostaje do kraja.<\/p>\n<p><strong>Kako misli\u0161, sto mu neoliberala? Nije li se nekada govorilo sto mu gromova? \u0160ta te prije satare, grom, ili neoliberalizam?<\/strong><\/p>\n<p>Grom jo\u0161 nisam osjetio, na sre\u0107u, a ovo osje\u0107am jako dobro.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/intervju\/razgovor-s-damirom-avdicem-prvo-lice-je-najbolji-stit-4209\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Damir Avdfi\u0107: Dru\u0161tva su manje ili vi\u0161e uvijek bila desna. Kapitalizam je desni. Neoliberalni intelektualci su klasi\u010dni desni\u010dari. Sa prefinjenom dikcijom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-280470","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280470"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280470\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280472,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280470\/revisions\/280472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}