{"id":280456,"date":"2019-12-22T18:27:01","date_gmt":"2019-12-22T17:27:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280456"},"modified":"2019-12-22T18:27:01","modified_gmt":"2019-12-22T17:27:01","slug":"pet-mitova-o-predlogu-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/22\/pet-mitova-o-predlogu-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti\/","title":{"rendered":"Pet mitova o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti"},"content":{"rendered":"

Autor: Slu\u017eba za odnose s javno\u0161\u0107u Vlade Crne Gore<\/strong><\/p>\n

Mit: \u201eDr\u017eava otima imovinu vjerskih zajednica\u201c<\/a><\/h2>\n

Istina:<\/strong> Ovim zakonom se utvr\u0111uje prosta pravna \u010dinjenica da kulturno blago koje je kroz vjekove stvarano od dr\u017eavnog novca pripada dr\u017eavi, odnosno svim gra\u0111anima. Dakle, samo ona vjerska imovina koja predstavlja kulturno dobro, a sticana je od javnih prihoda dr\u017eave ili je bila u dr\u017eavnoj svojini do gubitka nezavisnosti Crne Gore 1918. godine, bi\u0107e registrovana kao dr\u017eavna svojina. I to samo pod uslovom da ne postoje dokazi da nad tom imovinom pravo svojine ima neka vjerska zajednica. Sa druge strane, ako je neka vjerska zajednica stekla odre\u0111enu imovinu u skladu sa zakonom koji danas va\u017ei ili koji je nekada va\u017eio, dr\u017eava \u0107e to po\u0161tovati.<\/p>\n

Mit: \u201eSrpska pravoslavna crkva je starija od dr\u017eave Crne Gore i svi pravoslavni vjerski objekti na teritoriji Crne Gore su njeno vlasni\u0161tvo.\u201c<\/h2>\n

Istina:<\/strong> U vrijeme Knja\u017eevine i kasnije Kraljevine Crne Gore, Srpska pravoslavna crkva, kao pravni subjekt pod tim imenom, nije postojala. Imovina koju je pravoslavna crkva koristila na teritoriji Crne Gore prije 1918. godine bila je vlasni\u0161tvo dr\u017eave, \u0161to dokazuje \u010dinjenica da vjerska zajednica nikada nije imala pravo da bez saglasnosti dr\u017eave raspola\u017ee imovinom koju je koristila. U \u010dlanu 719 Op\u0161teg imovinskog zakonika Knja\u017eevine Crne Gore iz 1888. godine izri\u010dito se navodi: \u201eNepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se nikako prodavati ili ina\u010de ustupati, bez naro\u010dita dopu\u0161tenja dr\u017eavne vlasti\u201c. Kako je op\u0161ti pravni princip, jo\u0161 iz rimskog prava, da vlasni\u0161tva ne mo\u017ee biti bez prava raspolaganja, sasvim je jasno da je dr\u017eava, a ne crkva u Crnoj Gori vlasnik vjerskih dobara. Dakle, crkva je koristila imovinu i ubirala plodove od vjerske imovine, ali je vlasnik te imovine u Knja\u017eevini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori nesumnjivo bila dr\u017eava.<\/p>\n

Mit: \u201eDr\u017eava tjera vjerske zajednice da se registruju\u201c<\/h2>\n

Istina:<\/strong> Ne postoji zakonska obaveza vjerske zajednice da se registruje. Me\u0111utim, one vjerske zajednice koje ne \u017eele da nadle\u017eni dr\u017eavni organ evidentira podatke o njihovom imenu, sjedi\u0161tu, adresi i zastupniku, ne\u0107e imati sve pogodnosti koje u\u017eivaju registrovana pravna lica, odnosno ne\u0107e imati status pravnog lica. Procedura registracije vjerske zajednice je veoma jednostavna i ne razlikuje se od pravila registracije pravnih lica koja ina\u010de va\u017ee u crnogorskom pravnom sistemu.<\/p>\n

Mit: \u201eDr\u017eava ho\u0107e da izbaci SPC iz pravoslavnih hramova i da na njeno mjesto dovede CPC\u201c<\/h2>\n

Istina:<\/strong> Najbolja potvrda da utvr\u0111ivanjem dr\u017eavnog vlasni\u0161tva nad vjerskim kulturnim dobrima dr\u017eava ne namjerava da ugro\u017eava prava vjernika jeste \u010dinjenica da je Prijestonica Cetinje, a ne SPC, upisana kao vlasnik Cetinjskog manastira, pa to ni na koji na\u010din ne ograni\u010dava prava i slobode svje\u0161tenstva i vjernika SPC u jednom od najzna\u010dajnijih kulturnih, istorijskih i vjerskih zdanja u Crnoj Gori. Dakle, predlo\u017eeni zakon utvr\u0111uje imovinska prava dr\u017eave nad vjerskim objektima koje je sama dr\u017eava gradila i sticala kroz vjekove i koji predstavljaju kulturnu ba\u0161tinu i imovinu svih gra\u0111ana Crne Gore. Ovim zakonom se ne ure\u0111uje vjerski \u017eivot unutar bilo kojeg vjerskog objekta, niti se bilo ko izbacuje ili useljava u vjerske objekte.<\/p>\n

Mit: \u201ePredlog zakona je utvr\u0111en bez dijaloga sa SPC\u201c<\/h2>\n

Istina:<\/strong> Nacrt zakona je pripremljen jo\u0161 2015. godine. U okviru javne rasprave koja je uslijedila, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je primilo i razmotrilo veliki broj komentara. Samo 2018. godine odr\u017eano je sedam okruglih stolova, uz u\u010de\u0161\u0107e akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora. Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona. Osim toga, predstavnici Vlade su imali detaljne i iscrpne pojedina\u010dne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama. Na tim konsultacijama postignut je vi\u0161i stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima. Gdje god su predlozi vjerskih zajednica bili u skladu sa me\u0111unarodnim pravnim standardima i javnim interesom oni su prihva\u0107eni. Na kraju je SPC sama odbila dijalog o sprovo\u0111enju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavaju\u0107i taj dijalog dono\u0161enjem zakona o restituciji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najbolja potvrda da utvr\u0111ivanjem dr\u017eavnog vlasni\u0161tva nad vjerskim kulturnim dobrima dr\u017eava ne namjerava da ugro\u017eava prava vjernika jeste \u010dinjenica da je Prijestonica Cetinje, a ne SPC, upisana kao vlasnik Cetinjskog manastira, pa to ni na koji na\u010din ne ograni\u010dava prava i slobode svje\u0161tenstva i vjernika SPC u jednom od najzna\u010dajnijih kulturnih, istorijskih i vjerskih zdanja u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-280456","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280456"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280457,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280456\/revisions\/280457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}