{"id":280336,"date":"2019-12-21T07:18:42","date_gmt":"2019-12-21T06:18:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280336"},"modified":"2019-12-20T22:41:03","modified_gmt":"2019-12-20T21:41:03","slug":"zasto-se-nijemci-udruzuju-u-energetske-zadruge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/21\/zasto-se-nijemci-udruzuju-u-energetske-zadruge\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se Nijemci udru\u017euju u energetske zadruge"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

“Kupujem elektri\u010dnu energiju od jedne energetske zadruge zato \u0161to moramo za\u0161titi klimu, a ovo je jedan od najo\u010ditijih izbora koje kao potro\u0161a\u010d mogu napraviti”, ka\u017ee F\u00e1tima Gonz\u00e1lez-Torres s kojom sam razgovarala o drugoj temi, Ecosiji, pretra\u017eiva\u010du koji sad stabla. Zasadili su ih vi\u0161e od sedamdeset milijuna dosad, a usput i proizvode vlastitu energiju. Izlaze\u0107i iz ureda Ecosije, iza ugla se odr\u017eava poznata turska tr\u017enica, a tamo nalije\u0107em na Ulricha koji vrbuje nove kupce za Greenpeaceovu energetsku zadrugu.<\/p>\n

“Ovdje sam ve\u0107 deset godina, uvijek na istom mjestu u Kreuzbergu. Gra\u0111ani su zainteresirani, a jedna od stvari koje mi nudimo koje su novost u odnosu na druge zadruge je primjerice da jedini imamo zeleni vodik proizveden iz vjetroenergije”, ka\u017ee Ulrich.<\/p>\n

U Njema\u010dkoj su pitanja odr\u017eive energetike gotovo svugdje prisutna, a udru\u017eivanje u energetske zadruge nije nikakva rijetkost. Naime, u toj zemlji postoji vi\u0161e od 900 zadruga koje se na neki na\u010din bave energijom, ali ne samo na na\u010din da proizvode energiju, kako mi to mo\u017eda zami\u0161ljamo, ve\u0107 se ne ustru\u010davaju baviti i drugim fazama, kao \u0161to su distribucija i vlasni\u0161tvo nad mre\u017eom.<\/p>\n

“\u017delimo utjecati na sve procese koji se ti\u010du distribucijske mre\u017ee”, obja\u0161njava tako Christoph Rinke, \u010dlan upravnog odbora energetske zadruge B\u00fcrgerEnergie Berlin iz Berlina koja je osnovana s ambicioznim ciljem \u2013 vratiti privatiziranu berlinsku mre\u017eu u ruke gra\u0111ana. Naime, berlinskom energetskom mre\u017eom upravlja \u0161vedska korporacija Vattenfall, kojoj je 2014. istekla koncesija.<\/p>\n

Uo\u010di tog roka, 2012. je osnovana zadruga kojoj se pridru\u017eilo 1500 gra\u0111ana spremnih ulo\u017eiti vlastiti novac u otkup mre\u017ee. 2013. je odr\u017ean i referendum na inicijativu druge gra\u0111anske inicijative na kojem su gra\u0111ani Berlina odlu\u010dili da \u017eele vratiti mre\u017eu u javno vlasni\u0161tvo, no izlaznost na referendumu nije bila dovoljna da odluka bude obvezuju\u0107a. Grad Berlin je ipak donio odluku o osnivanju javnog poduze\u0107a i povratku upravljanja pod svoje okrilje, no Vattenfall nastavlja ulagati sudske tu\u017ebe kako bi zadr\u017eao nadzor nad unosnim poslom. Vattenfall je, naime, i dalje vlasnik mre\u017ee, iako je koncesija istekla.<\/p>\n

“Mi kao zadruga smo sada dio slu\u017ebenog procesa tko \u0107e dobiti koncesiju na sljede\u0107ih 20 godina. No, to \u0107e biti dugi proces jer Vattenfall kao trenutni vlasnik ne prihva\u0107a situaciju i \u017eele nastaviti upravljati najva\u017enijom energetskom infrastrukturom u gradu. Ako upravljate mre\u017eom, nu\u017eno ste dio svake energetskog procesa u Berlinu. Primjerice, na\u0161a zadruga je postavila fotonaponske panele na neke zgrade, ali moramo imati posla s onim tko upravlja mre\u017eom. On je u sve uklju\u010den, mo\u017ee podr\u017eati taj proces, a mo\u017ee ga i usporavati, ima puno vi\u0161e utjecaja na energetsku politiku nego \u0161to se obi\u010dno smatra. Stvari se mogu doga\u0111ati puno br\u017ee ako je onaj tko upravlja mre\u017eom zainteresiran, zato i nas zanima da smo dio ovog procesa”, isti\u010de Rinke.<\/p>\n

S obzirom da je Grad odlu\u010dio vratiti mre\u017eu u javne ruke i da je ipak rije\u010d o ogromnom novcu, zadruga sada \u017eeli otkupiti manji dio dionica u tvrtki koja \u0107e mre\u017eom upravljati kako bi dobili mogu\u0107nost nadziranja njenog rada.<\/p>\n

“Premali smo i ne mo\u017eemo se baviti svakodnevnim poslovanjem tvrtke, ali \u017eelimo nadzirati da se poslovanje odvija u interesu gra\u0111ana”, ka\u017ee.<\/p>\n

U ju\u017enonjema\u010dkom mjestu Sch\u00f6nau, pak mnogo manjem od Berlina, mre\u017eu je zadruga gra\u0111ana uspjela u potpunosti otkupiti u 90-ima. Rije\u010d je bila o kulminaciji reakcije gra\u0111ana na nuklearnu katastrofu u \u010cernobilu. Jo\u0161 te 1986. inicijativa gra\u0111ana krenula je s promi\u0161ljanjem kako na druga\u010diji na\u010din pristupiti energetici, \u0161to je na kraju dovelo do formiranja zadruge i otkupa mre\u017ee.<\/p>\n

Antinuklearni otpor i svijest koji u Njema\u010dkoj ima dugu tradiciju, upravo je jedan od razloga za\u0161to je toliko stanovnika Nijemaca danas udru\u017eeno u energetske zadruge, smatra Malte Zieher iz udru\u017eenja B\u00fcndnis B\u00fcrgerenergie, koje okuplja 200-tinjak subjekata koji se bave gra\u0111anskom energijom i okupljaju \u010dak 400 tisu\u0107a gra\u0111ana.<\/p>\n

“Mnogo ljudi uklju\u010dilo se u antinuklearni pokret jo\u0161 od 70-ih godina, odr\u017eani su brojni prosvjedi no gra\u0111ani su shvatili da prosvjedovanje nije dovoljno ve\u0107 da moramo na\u0107i alternativu nuklearkama i fosilnim gorivima. Upravo su obi\u010dni gra\u0111ani bili pioniri koji su razvijali projekte kori\u0161tenja energije vjetra i sunca. Prve vjetroelektrane u Njema\u010dkoj redom su postavili gra\u0111ani. Pokret gra\u0111anske energije slijedila je potom i legislativa, imali smo feed-in tarife za vjetar i sunce i s time je bilo lako biti dio energetske tranzicije. Mogli ste lako izra\u010dunati ulaganje i vrijeme povrata jer ste 20 godina imali fiksnu tarifu bez gotovo ikakvog rizika. Puno ljudi je \u017eeljelo biti dio toga. Otud proizlazi interes Nijemaca za odr\u017eivom energijom”, ka\u017ee Zieher.<\/p>\n

U Njema\u010dkoj se koristi \u0161iri naziv “gra\u0111anska energija” od samih energetskih zadruga, koji obuhva\u0107a i druge oblike gra\u0111anskog organiziranja. Zato \u010dlanovi ovog udru\u017eenja kojem je cilj lobiranje i umre\u017eavanje, nisu samo zadruge.<\/p>\n

“Primjerice, vjetroenergija se danas uglavnom ne proizvodi u okviru zadruga ve\u0107 u okviru drugih pravnih subjekata, ali neki od njih dijele principe i vrijednosti zadruga. Zato imamo \u0161iri naziv ‘b\u00fcrgerenergie’, gra\u0111anska energija. Tu su uklju\u010deni i potro\u0161a\u010di, ljudi koji imaju solarne instalacije na svom krovu. Individualnu samoopskrbu smatramo isto gra\u0111anskom energijom”, isti\u010de Zieher.<\/p>\n

No, iako se brojke impresivne, a situacija daleko bolja nego u Hrvatskoj, i njema\u010dki se zadrugari suo\u010davaju s brojnim problemima, od onih poku\u0161aja korporativnog preuzimanja do zakonodavnih prepreka.<\/p>\n

“Cijene su za solarnu energiju rapidno pale, a imamo i zakon koji ka\u017ee da obnovljivi izvori imaju prednost u distribuciji, \u0161to je dan sun\u010daniji ili vjetrovitiji, termoelektrane na fosilna goriva manje rade. Korporacije poku\u0161avaju preuzeti tr\u017ei\u0161te jer su uvidjele da \u0107e izgubiti mo\u0107. No, ono \u0161to se pokazalo vrlo lo\u0161e za zadruge su tenderi, s njihovim je uvo\u0111enjem gra\u0111anska energija naglo usporila, do\u017eivjeli smo dramati\u010dan pad energije vjetra, sada imamo samo 10 posto instalacija u odnosu na 2017.”, opisuje Zieher.<\/p>\n

Tender je organiziran kao aukcijski sustav. Vlada postavi cilj, primjerice 2,5 GW vjetroenergije godi\u0161nje, naprave nekoliko tendera godi\u0161nje, tvrtke se prijavljuju i najjeftiniji projekt dobije dozvolu. No, ve\u0107 sudjelovanje na tenderu tra\u017ei znatne tro\u0161kove, mo\u017eete sudjelovati jedino ako imate koncesiju, a to ko\u0161ta stotine tisu\u0107a eura.<\/p>\n

“Ako niste uspje\u0161ni na tenderu, gubite novac, \u0161to je preriskantno za obi\u010dne gra\u0111anske projekte. Tenderi se provode za projekte iznad 750 kW, \u0161to zna\u010di za gotovo sve vjetroenergetske projekte. Zato \u0107e danas neka skupina gra\u0111ana jako te\u0161ko sagraditi vjetropark”, ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

U udru\u017eenju su vrlo nezadovoljni i novim njema\u010dkim energetskim klimatskim paketom u kojem je cilj za kori\u0161tenje vjetra na kopnu ostao isti, a na moru je pove\u0107an s 15 GW na 20.<\/p>\n

“Taj paket je lo\u0161 za obnovljive izvore, primjerice stvara nove barijere za energiju vjetra. Uvodi se pravilo da turbine moraju biti najmanje 1000 m dalje od zgrada, dok prije nije bilo fiksnog pravila. S tim pravilom nikada ne\u0107emo posti\u0107i ciljeve za vjetar, \u010dak i da su ostale ni\u017ee, jer je Njema\u010dka gusto naseljena i nemamo dovoljno prostora s kojima bi ispunili taj uvjet”, ocjenjuje Zieher.<\/p>\n

\u010clanovi udru\u017eenja nisu zadovoljni njema\u010dkim vlastima od 2012. godine. Smatraju da je prvi veliki zakon o obnovljivima na federalnoj razini iz 1990. bio dobar, kao i zakon iz 2000. Do 2012. ocjenjuju razvoj kao dobar, ali od tada promjene vlada i povla\u010denje starih politika ne idu u korist obnovljivima. Nadu, pak, pola\u017eu u novi europski paket zakona “\u010cista energija za sve Europljane”.<\/p>\n

“Gra\u0111ani su po prvi put dobili pravo biti proizvo\u0111a\u010di energije. Ono \u0161to je zanimljivo za nas su peer-to-peer transakcije i dijeljenje energije unutar zajednica koji bi trebali biti omogu\u0107eni. U Njema\u010dkoj to sada nije zabranjeno, ali je u praksi vrlo kompleksno. Sada, ako zadruga ima svoju solarnu elektranu, dobit \u0107e poticaj samo ako prodaje energiju na tr\u017ei\u0161tu, a ne ako je prodaje direktno \u010dlanovima zadruge”, isti\u010de Zieher.<\/p>\n

Novi cilj EU koji su pro\u0161loga tjedna dogovorili \u0161efovi vlada europskih zemalja, s ogradom Poljske, je potpuna dekarbonizacija do 2050. Taj \u0107e cilj mo\u0107i biti ostvaren samo uz sudjelovanje gra\u0111ana.<\/p>\n

“Energetska tranzicija je dramati\u010dna promjena. Na primjeru Njema\u010dke, vjetroelektrane se nalaze u regijama gdje ljudi \u017eive. Oni su ti koji moraju biti svjesni va\u017enosti za\u0161tite klime, jer to nije samo politi\u010dko pitanje nego i pitanje tvog susjedstva. Ako \u017eelite osigurati da ljudi budu pozitivni prema energetskoj tranziciji, morate ih uklju\u010diti. Zato vjerujemo da \u0107e se tranzicija dogoditi samo ako gra\u0111ani imaju vlastite projekte. Tako\u0111er, ako \u017eelimo posti\u0107i klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, br\u017ei nego vlada to \u017eeli, a to mo\u017eemo jedino ako su svi uklju\u010deni. Energetska tranzicija je nu\u017ena, a za nju trebamo gra\u0111ane”, zaklju\u010duje Zieher.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Antinuklearni otpor i svijest koji u Njema\u010dkoj ima dugu tradiciju, upravo je jedan od razloga za\u0161to je toliko stanovnika Nijemaca danas udru\u017eeno u energetske zadruge, smatra Malte Zieher<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280337,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-280336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280336"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280338,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280336\/revisions\/280338"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}