{"id":280309,"date":"2019-12-20T17:55:15","date_gmt":"2019-12-20T16:55:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280309"},"modified":"2019-12-20T18:11:52","modified_gmt":"2019-12-20T17:11:52","slug":"najava-obrta-u-slucaju-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/20\/najava-obrta-u-slucaju-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti\/","title":{"rendered":"Najava obrta u slu\u010daju zakona o slobodi vjeroispovijesti"},"content":{"rendered":"

“Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica nije uskla\u0111en sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore, a pojedine odredbe sadr\u017eane u njemu nisu karakteristi\u010dne za va\u017ee\u0107i pravni sistem. Na\u010din na koji je izra\u0111en ovaj predlog zakona, odnosno na\u010din na koji su formulisane pojedine odredbe, odstupa od principa pozitivne zakonodavne prakse, a koji su definisani i pravno-tehni\u010dkim pravilima za izradu propisa, koja se primjenjuju prilikom izrade zakona: jasno\u0107a, sa\u017eetost, preciznost i razumljivost norme, me\u0111usobnu povezanost i uskla\u0111enost normi u okviru samog predloga zakona”, navodi se u mi\u0161ljenju pravne slu\u017ebe Skup\u0161tine Crne Gore, ura\u0111eno za potrebe Zakonodavnog odbora.<\/p>\n

Poslanica DPS i predsjednica Zakonodavnog odbora Jovanka Lali\u010di\u0107 je, nakon \u0161to su mediji objavili mi\u0161ljenje pravne slu\u017ebe, tra\u017eila rije\u010d na sjednici parlamenta i mimo dnevnog reda obavijestila da \u0107e Zakonodavni odbor predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti razmatrati u utorak naredne nedjelje, te da iza mi\u0161ljenja pravne slu\u017ene ne stoji ona.<\/p>\n

Vladin pedlog zakona<\/a> treba da se na\u0111e na dnevnom redu Skup\u0161tine 24. decembra.<\/a><\/p>\n

Za sjutra je u Nik\u0161i\u0107u zakazan crkveno-narodnin sabor<\/a> u znak protivljenja usvajanju predo\u017eenog zakona. Mitropolija crnogorsko-primorska je najavila da \u0107e na sabor biti done\u0161ene i mo\u0161ti Sv. Vasilija Ostro\u0161kog.<\/p>\n

 <\/p>\n

SKUP\u0160TINA CRNE GORE<\/p>\n

PREDSJEDNICI I \u010cLANOVIMA ZAKONODAVNOG ODBORA<\/p>\n

 <\/p>\n

PREDMET: Mi<\/strong>\u0161ljenje o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica, koji je podnijela Vlada Crne Gore, sa aspekta nadle\u017enosti Zakonodavnog odbora<\/strong><\/p>\n

I<\/strong><\/p>\n

Uskla\u0111enost sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore<\/strong><\/p>\n

Sa aspekta nadle\u017enosti Zakonodavnog odbora predlo\u017eeni zakon sadr\u017ei nedostatke na koje ukazujem:<\/p>\n

\u010clan 1 stav 2 Ustava Crne Gore propisuje da je Crna Gora gra\u0111anska, demokratska, ekolo\u0161ka i dr\u017eava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, dok je \u010dlanom 145 propisano da zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvr\u0111enim me\u0111unarodnim ugovorima, a da drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom. Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica nije uskla\u0111en sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore, a pojedine odredbe sadr\u017eane u njemu nisu karakteristi\u010dne za va\u017ee\u0107i pravni sistem. Na\u010din na koji je izra\u0111en ovaj predlog zakona, odnosno na\u010din na koji su formulisane pojedine odredbe, odstupa od principa pozitivne zakonodavne prakse, a koji su definisani i pravno-tehni\u010dkim pravilima za izradu propisa, koja se primjenjuju prilikom izrade zakona: jasno\u0107a, sa\u017eetost, preciznost i razumljivost norme, me\u0111usobnu povezanost i uskla\u0111enost normi u okviru samog predloga zakona. Navedeni principi imaju za cilj da odredbe budu precizne i razumljive, kako bi se izbjegla mogu\u0107nost razli\u010ditog tuma\u010denja istih, i izbjegle nedoumice prilikom primjene zakona, \u0161to u krajnjem za posledicu mo\u017ee imati diskriminaciju, kr\u0161enje principa jednakosti pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost, te ograni\u010davanje prava zajam\u010denih Ustavom.<\/p>\n

Najprije bih se osvrnuo na \u010dl. 62 i 63 ovog predloga zakona. \u00a0<\/strong>\u010clanom 62 st. 1 i 2 predla\u017ee se: \u201evjerski objekti i zemlji\u0161te koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgra\u0111eni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda dr\u017eave ili su bili u dr\u017eavnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna ba\u0161tina Crne Gore, dr\u017eavna su svojina\u201c kao i da \u201evjerski objekti koji su izgra\u0111eni na teritoriji Crne Gore zajedni\u010dkim ulaganjima gra\u0111ana do 1. decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna ba\u0161tina Crne Gore, dr\u017eavna su svojina\u201c. \u010clanom 63 predla\u017ee se, izme\u0111u ostalog, ovla\u0161\u0107enje da organ uprave popi\u0161e objekte i zemlji\u0161te iz \u010dlana 62 i podnese zahtjev za upis prava dr\u017eavne svojine u katastar nepokretnosti. Predlo\u017eene odredbe u koliziji su sa \u010dlanom 58 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se jem\u010di pravo svojine, kao i da niko ne mo\u017ee biti li\u0161en ili ograni\u010den prava svojine, osim kada to zahtjeva javni interes, uz pravi\u010dnu naknadu. U ustavnopravnom poretku Crne Gore pravo svojine se mo\u017ee oduzimati samo uz pretpostavke propisane \u010dlanom 58 stav 2 Ustava, a ustavna za\u0161tita prava svojine podrazumijeva obavezu dr\u017eave da pravo svojine \u0161titi, odnosno da ga ne povrje\u0111uje. U skladu sa tim, zakonodavac ne mo\u017ee da ugrozi pravo svojine kao takvo, posredno ili neposredno. Prethodno navedene neuskla\u0111enosti sa Ustavom potrebno je sagledati i u kontekstu ustavnog na\u010dela odvojenosti dr\u017eave od vjerskih zajednica (\u010dlan 14 Ustava). Imaju\u0107i u vidu i \u010dlan 64 Predlog zakona, u eventualnoj primjeni zakona, vjerske zajednice bi koristile objekte koji su u dr\u017eavnoj svojini, ili bi dr\u017eavni organi odlu\u010divali o kori\u0161\u0107enju ili nekori\u0161\u0107enju vjerskih objekata i zemlji\u0161ta, \u0161to je, mi\u0161ljenja sam, suprotno ustavnom na\u010delu odvojenosti dr\u017eave i vjerskih zajednica kao i principu ravnopravnosti vjerskih zajednica. Tako\u0111e, \u010dlan 62 Predloga zakona ima povratno dejstvo, \u0161to je \u010dlanom 147 stav 1 Ustava izri\u010dito zabranjeno: \u201ezakon i drugi propis ne mo\u017ee imati povratno dejstvo\u201c. \u010clan 147 stav 2 Ustava propisuje da izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvr\u0111en u postupku dono\u0161enja zakona, mo\u017ee imati povratno dejstvo. Sa ovim u vezi, ova odredba osim \u0161to je u suprotnosti sa Ustavom, nije usagla\u0161ena ni sa Poslovnikom Skup\u0161tine Crne Gore, koji u \u010dlanu 130, izme\u0111u ostalog, propisuje da se predlog zakona podnosi u obliku u kome se donosi zakon, i da mora biti obrazlo\u017een. Obrazlo\u017eenje zakona, izme\u0111u ostalog, mora sadr\u017eati i javni interes zbog kojeg je predlo\u017eeno povratno dejstvo. \u010clan 145 stav 2 Poslovnika Skup\u0161tine propisuje da se u slu\u010daju ako predlog zakona sadr\u017ei odredbe kojima se predla\u017ee povratno dejstvo, Skup\u0161tina posebno izja\u0161njava da li za to povratno dejstvo postoji javni interes. Tako\u0111e, ukazao bih i na pojedine izraze koji se koriste u \u010dlanu 62. Navo\u0111enje datuma, naro\u010dito u prelaznim odredbama, nije neuobi\u010dajeno za na\u0161 pravni sistem, ali jeste vremenska distanca koja je navedena u ovom \u010dlanu. Tako\u0111e, mi\u0161ljenja sam da ova dva \u010dlana i izrazi u njemu, a naro\u010dito izrazi \u201eizgra\u0111eni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda dr\u017eave\u201c, odnosno \u201ekoji su izgra\u0111eni zajedni\u010dkim ulaganjima gra\u0111ana\u201c, nisu precizni i dovoljno jasni, \u0161to ostavlja mogu\u0107nost razli\u010ditog i \u0161irokog tuma\u010denja prilikom eventualne primjene, naro\u010dito imaju\u0107i u vidu pomenutu vremensku distancu, \u0161to za posledicu mo\u017ee imati ugro\u017eavanje Ustavom zajam\u010denih prava.<\/p>\n

U \u010dlanu 3 stav 2 <\/strong>Predloga zakona predlo\u017eeno je da mjeru ograni\u010denja slobode vjere ili uvjerenja primjenjuje organ javne vlasti. Name\u0107e se pitanje da li ovako definisana norma predstavlja derogiranje ovla\u0161\u0107enja ograni\u010davanja prava na \u201eorgan javne vlasti\u201c (ovaj izraz nije definisan u predlogu zakona, i po mom mi\u0161ljenju mo\u017ee biti razli\u010dito tuma\u010den), naro\u010dito imaju\u0107i u vidu da se organu ostavlja sloboda da primjenjuje stro\u017eu ili bla\u017eu mjeru ograni\u010denja, iako je \u010dlanom 24 Ustava, izme\u0111u ostalog,\u00a0 propisano da zajem\u010dena ljudska prava i slobode mogu biti ograni\u010dena samo zakonom u obimu koji dopu\u0161ta Ustav.<\/p>\n

U \u010dlanu 6 <\/strong>navedeno je, izme\u0111u ostalog, da je vjerska zajednica udru\u017eenje koje se osniva <\/strong>itd. Mi\u0161ljenja sam da ovaj izraz nije dovoljno precizan, i da se odnosi samo na vjerske zajednice koje \u0107e biti novoosnovane, zanemaruju\u0107i ve\u0107 postoje\u0107e vjerske zajednice.<\/p>\n

\u010clanom 10 <\/strong>predlo\u017eeno je da se pojedina pitanja od zajedni\u010dkog interesa za Crnu Goru i jednu ili vi\u0161e vjerskih zajednica mogu <\/strong>urediti ugovorom koji zaklju\u010duju Vlada i vjerske zajednice. Mi\u0161ljenja sam da je odsustvo imperativnosti ove norme suprotno \u010dlanu 14 stav 2 Ustava, koji izme\u0111u ostalog propisuje da su vjerske zajednice ravnopravne. Nepostojanje obaveze zaklju\u010divanja ugovora sa svim vjerskim zajednicama zna\u010di da u eventualnoj primjeni ovog zakona ostaje mogu\u0107nost da se sa pojedinim zajednicama mo\u017ee potpisati ugovor, a sa drugima ne, \u0161to u krajnjem mo\u017ee imati za posledicu neravnopravnost vjerskih zajednica.<\/p>\n

Poglavlje II. <\/strong>\u010clanom 18 predla\u017ee se da vjerska zajednica sti\u010de svojstvo pravnog lica upisom u Registar, dok se \u010dlanom 19 Predloga zakona predla\u017ee da registracija vjerske zajednice, ili dijela vjerske zajednice \u010diji je vjerski centar u inostranstvu nije obavezna. \u010clanom 24 vjerske zajednice koje su prijavljenje i evidentirane kod nadle\u017enog organa uprave u skladu sa Zakonom o pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica, upisuju se u Evidenciju podno\u0161enjem prijave, a sa ovim u vezi je i \u010dlan 61 Predloga zakona. Va\u017ee\u0107im zakonom nije predvi\u0111ena obaveza evidentiranja, kao ni prijavljivanja postoje\u0107ih vjerskih zajednica, ve\u0107 samo osnivanje ili prestanak rada vjerske zajednice. Mi\u0161ljenja sam da ovako definisane odredbe ne tretiraju jednako sve vjerske zajednice, naro\u010dito imaju\u0107i u vidu \u010dlan 28 stav 2 kojim se predla\u017ee da neregistrovane i neevidentirane vjerske zajednice nemaju pravni polo\u017eaj vjerskih zajednica koje su registrovane ili evidentirane i ne mogu sticati i ostvarivati prava koja \u201eisklju\u010divo pripadaju\u201c registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama, kao i \u010dlan 29 kojim se predla\u017ee da djelovanje organizacija koje nisu vjerske zajednice u smislu ovog zakona\u00a0 (a na\u010din na koji su definisane sli\u010dan je definiciji vjerske zajednice iz \u010dlana 6 Predloga zakona), ure\u0111uje u skladu sa zakonom kojim se ure\u0111uje pravni polo\u017eaj nevladinih organizacija. Takva rje\u0161enja nisu u skladu sa \u010dlanom 14 stav 2 Ustava, kojim je, izme\u0111u ostalog propisano, da su sve vjerske zajednice ravnopravne, kao ni sa \u010dlanom 2 st. 4 i 5 va\u017ee\u0107eg zakona o Pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica kojim je propisano da sve vjerske zajednice u\u017eivaju jednaka prava i imaju isti pravni polo\u017eaj, kao i da sve vjerske zajednice imaju svojstvo gra\u0111ansko-pravnog lica. Predlo\u017eena rje\u0161enja nisu usagla\u0161ena ni sa \u010dlanom 1 Predloga zakona, kojim se, izme\u0111u ostalog, predla\u017ee da se sloboda vjeroispovjesti zajem\u010dena Ustavom ostvaruje u skladu sa ovim zakonom. Tako\u0111e<\/strong>, u \u010dlanu 21 predlo\u017eeno je da prilikom registracije vjerske zajednice, prijava, izme\u0111u ostalog sadr\u017ei \u201enaziv vjerske zajednice koji se mora razlikovati od naziva drugih vjerskih zajednica u mjeri koja omogu\u0107ava da se izbjegne zabuna ili gre\u0161ka u identifikaciji zbog sli\u010dnosti sa nazivom druge registrovane zajednice\u201c (stav 2 ta\u010dka 1), dok se u stavu 3 izme\u0111u ostalog predla\u017ee da u slu\u010daju da vi\u0161e vjerskih zajednica tvrdi da ima pravo na kori\u0161\u0107enje istog ili sli\u010dnog naziva, o tome odlu\u010duje Ministarstvo. Mi\u0161ljenja sam da ova predlo\u017eena rje\u0161enja nisu u saglasnosti sa \u010dlanom 14 stav 1 Ustava, kojim je propisano da su vjerske zajednice odvojene od dr\u017eave. Odvojenost vjerske zajednice od dr\u017eave podrazumijeva da je dr\u017eava apsolutno neutralna u vjerskim pitanjima, i uticaj na odre\u0111ivanje imena vjerske zajednice suprotan je tom principu.<\/p>\n

II<\/strong><\/p>\n

Jedinstvena zakonodavna metodologija i jedinstvena pravno-tehni\u010dka obrada akata<\/strong><\/p>\n

\u010clan 7<\/strong><\/p>\n

1.<\/strong>U \u010dlanu 7 stav 3 podjela stava nije izvr\u0161ena u skladu sa pravno-tehni\u010dkim pravilima za izradu propisa, koja propisuju da se stav mo\u017ee dijeliti na ta\u010dke (arapski broj sa zagradom iza broja) ili na alineje. Arapskim brojem sa ta\u010dkom ozna\u010dava se potpoglavlje.<\/p>\n

\u010cl. 58 i 59<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. U \u010dl. 58 i 59 koristi se izraz \u201enov\u010danom kaznom od…\u201c dok se u pravnoj praksi, a i u Zakonu o prekr\u0161ajima kojim su, izme\u0111u ostalog, ure\u0111eni uslovi za propisivanje prekr\u0161ajnih sankcija koristi izraz \u201enov\u010danom kaznom u iznosu od…\u201c.<\/li>\n<\/ol>\n

    Tako\u0111e, <\/strong>ukazao bih da se prilikom pozivanja na va\u017ee\u0107i Zakon o pravnom polo\u017eaju vjerskih zajednica, koje se vr\u0161i u vi\u0161e \u010dlanova ovog predloga zakona, navodi samo broj Slu\u017ebenog lista u kojem je objavljen osnovni tekst. Pravno-tehni\u010dka pravila propisuju, a taj je princip prihva\u0107en u praksi, da se navodi ne samo broj Slu\u017ebenog lista u kojem je objavljen osnovni tekst, ve\u0107 i brojeve svih slu\u017ebenih listova u kojima su objavljene izmjene i dopune, uklju\u010duju\u0107i i broj Slu\u017ebenog lista u kojem je objavljena odluka Ustavnog suda na osnovu koje je odredba tog propisa prestala da va\u017ei.<\/p>\n

    III<\/strong><\/p>\n

    Ve\u0107ina potrebna za odlu\u010divanje<\/strong><\/p>\n

    \u010clanovi Odbora \u0107e predlo\u017eiti ve\u0107inu kojom \u0107e Skup\u0161tina odlu\u010divati o ovom predlogu zakona.<\/p>\n

     <\/p>\n

    U Podgorici, 20. decembar 2019. god.<\/p>\n

    AUTOR:<\/strong><\/p>\n

    SARADNIK U ODBORU\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0SEKRETAR ODBORA<\/strong><\/p>\n

    Darko Jani\u010di\u0107\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Vlatko \u0160\u0107epanovi\u0107<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pravna slu\u017eba Skup\u0161tine Crne Gore osporila ustavnost kontroverznog zakona koji je podigao do usijanja politi\u010dke tenzije u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280315,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-280309","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280309","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280309"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280309\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280324,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280309\/revisions\/280324"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280309"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280309"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280309"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}