{"id":280242,"date":"2019-12-20T08:20:52","date_gmt":"2019-12-20T07:20:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=280242"},"modified":"2019-12-20T08:22:01","modified_gmt":"2019-12-20T07:22:01","slug":"pomela-skoru-odbila-da-se-rukuje-sa-kolindom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/20\/pomela-skoru-odbila-da-se-rukuje-sa-kolindom\/","title":{"rendered":"Pomela \u0160koru, odbila da se rukuje sa Kolindom"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorica: Milica Plav\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Katarina Peovi\u0107 kandidatkinja je Radni\u010dke fronte za predsjednicu Republike Hrvatske. Ina\u010de je vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci i vrhunska gitaristica, a na izborima zastupa radni\u010dku i antifa\u0161isti\u010dku ljevicu i zala\u017ee se za uspostavu demokratskog socijalizma za 21. vijeka.\u00a0 Nakon 30 godina kapitalizma, revizije povijesti, ispreplitanja Crkve i dr\u017eave, poni\u017eavanja radnika, nacionalne mr\u017ene i iseljavanja, ljevica u Hrvatskoj kona\u010dno ima za koga da glasa &#8211; jedan je od predizbornih slogana Katarine Peovi\u0107.<\/p>\n<p>Na nedavno odr\u017eanoj debati predsjedni\u010dkih kandidata na HRT-u, Katarina Peovi\u0107 sasula je brutalnu istinu o &#8220;zlo\u010dina\u010dko-mafija\u0161kom bremenu koje hrvatsko dru\u0161tvo nosi 30 godina&#8221;, te prozvala svoje protukandidate Miroslava \u0160koru i Kolindu Grabar Kitarovi\u0107 za licemjerstvo, na \u0161ta su se oni samo nelagodno smje\u0161kali.<\/p>\n<p>Sa Katarinom za Buku razgovaramo o korijenitim promjenama za koje se zala\u017ee, te o spremnosti hrvatskog dru\u0161tva za takve promjene.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Radni\u010dka fronta i vi kao njen predstavnik nudite potpunu promjenu paradigme? Je li hrvatsko dru\u0161tvo spremno za tako radikalan zaokret?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Ve\u0107ina obespravljenih u hrvatskom dru\u0161tvu, barem intuitivno, zna da je potrebna radikalna promjena i da se bez takve promjene perspektiva za njih ne\u0107e promijeniti na bolje. No, spremnost na radikalne promjene ne razvija se preko no\u0107i, ve\u0107 korak po korak, po\u010dev\u0161i od vizije druga\u010dijeg dru\u0161tva do revolucionarne prakse koja treba voditi simultanoj promjeni u dru\u0161tvenim okolnostima i u samim akterima dru\u0161tvenih promjena. Tek kroz takvu praksu ve\u0107ina obespravljenih mo\u017ee razviti kapacitete za radikalne promjene i za izgradnju socijalisti\u010dkog dru\u0161tva koje \u0107e se temeljiti na demokratskom sudjelovanju ljudi u svim va\u017enim odlukama koje ih se ti\u010du, umjesto na vladavini i dominaciji elita, kao \u0161to je to slu\u010daj sa svim povijesnim ina\u010dicama klasnih dru\u0161tava, poput kapitalisti\u010dkog u kojem \u017eivimo.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Prije svega, da li je nezadovoljstvo postoje\u0107im sistemom toliko sna\u017eno da ljudi \u017eele potpunu promjenu?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Nezadovoljstvo koje proizvodi postoje\u0107i sistem je golemo, no vladaju\u0107i ga putem razli\u010ditih reakcionarnih ideologija jo\u0161 uspijevaju usmjeriti prema la\u017enim uzrocima obespravljenosti \u2013 prema radnicima drugih nacionalnosti i vjera, prema migrantima, radnicima u javnom sektoru, seksualnim manjinama i sli\u010dno. Formula je ve\u0107 proku\u0161ana, treba pa\u017enju skrenuti sa kapitalisti\u010dkih elita, te okrenuti obespravljene i radnike jedne protiv drugih, kako bi se i dalje osiguralo ispunjenje vjekovne formule \u2013 \u2018podijeli pa vladaj!\u2019. Zadatak ljevice jest da raskrinkava takve ideolo\u0161ke manipulacije, da politi\u010dki organizira obespravljene, da razja\u0161njava koji su sistemski i klasni uvjeti uvjeti njihove obespravljenosti. To je zahtjevan zadatak, no nema alternative.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Koje reforme bi trebalo provesti?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Za uspostavu socijalizma za 21. stolje\u0107e potrebno je uspostaviti tzv. socijalisti\u010dki trokut. Tri su klju\u010dna elementa ili stranice toga trokuta \u2013 dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo nad sredstvima za proizvodnju, proizvodnja koju demokratski organiziraju radnici i proizvodnja za komunalno i dru\u0161tveno utvr\u0111ene potrebe. Tek kada sve tri stranice socijalisti\u010dkog trokuta budu simultano ispunjene, mo\u017eemo govoriti da su ispunjene pretpostavke za socijalisti\u010dki na\u010din proizvodnje.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Odakle biste krenuli kada biste do\u0161li na vlast?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Dolazak na vlast pogre\u0161no se svodi na preuzimanje poluga dr\u017eave vlasti onakvim kakve jesu ili kakve su naslije\u0111ene. No, socijalisti\u010dka strategija mora biti druga\u010dija i ona postoje\u0107u dr\u017eavu treba transformirati i u kona\u010dnici ukinuti u postoje\u0107em obliku \u010dija je primarna i konstitutivna svrha odr\u017eavanje dru\u0161tvenih odnosa dominacije. To zna\u010di da dolazak na vlast treba kratkoro\u010dno iskoristiti u svrhu preraspodjele od bogatih i privilegiranih prema siroma\u0161nima i obespravljenima, kako bi se ubla\u017eili najte\u017ei oblici deprivacije, no puno va\u017enije, preuzimanje postoje\u0107ih poluga dr\u017eavne vlasti treba iskoristiti kako bi se sprije\u010dila opstrukcija izgradnje institucija novog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva od strane represivnog, zakonodavnog i birokratskog aparata postoje\u0107e dr\u017eave.<\/p>\n<p><strong>BUKA: O kojem vremenskom okviru govorimo, za takve promjene nije dovoljan jedan mandat?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Te\u0161ko je davati procjene koliko \u0107e vremenski biti potrebno da bi se potrebne promjene u punom smislu realizirale. Treba naglasiti da je socijalizam uvijek i nu\u017eno proces podre\u0111ivanja naslije\u0111enih elemenata starog, prije svega kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva, i izgradnje institucija i elemenata novog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Sigurno je da \u0107e za sveobuhvatnu dru\u0161tvenu promjenu biti potreban du\u017ei vremenski period od \u010detiri godine.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Zagovarate direktnu demokratiju. Da li to zna\u010di da vjerujete u pravilno rasu\u0111ivanje ve\u0107ine u Hrvatskoj? Nije li ve\u0107insko mi\u0161ljenje i dovelo Hrvatsku u probleme na koje vi svojim politi\u010dkim djelovanjem ukazujete?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Materijalisti\u010dki pristup shva\u0107a spremnost na promjene, ali i \u2018zdravorazumsko\u2019 rasu\u0111ivanje kao ne\u0161to \u0161to proizlazi iz konkretne prakse dru\u0161tvenih individua. Kada je ve\u0107ina ljudi navikom, odgojem, obrazovanjem, vladaju\u0107im odnosima i ideologijom usmjerena da kapitalizam vidi kao ne\u0161to prirodno, kao ne\u0161to \u0161to nema alternativu, kada kapitalisti\u010dki odnosi proizvode pasivne i atomizirane osobe koje su strukturno postavljene u konkurenciju s drugim obespravljenima i u odnos podre\u0111enosti prema vladaju\u0107im elitama, tada je naivno o\u010dekivati da \u0107e dru\u0161tvena ve\u0107ina biti progresivna u svojim idejama i svojem djelovanju. Zadatak socijalista je da organiziraju i usmjeravaju obespravljenu ve\u0107inu na druga\u010dijim osnovama \u2013 kako idejnim tako i institucionalnim \u2013 iz \u010dega tek mo\u017ee proiza\u0107i progresivnost demokratskog djelovanja ve\u0107ine .<\/p>\n<p><strong>BUKA: \u0160ta je demokratski socijalizam za koji se zala\u017eete?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: To je demokracija, tako\u0111er shva\u0107ena u materijalisti\u010dkom, a ne \u010disto formalnom i proceduralnom klju\u010du, gdje je od presudne va\u017enosti osiguranje materijalne jednakosti u dru\u0161tvu \u010dime tek biva ispunjen nu\u017eni uvjet za demokratsku vladavinu \u2018obi\u010dnih ljudi\u2019. Rosa Luxemburg je to pregnantno izrazila s onom njezinom poznatom formulom \u2013 nema socijalizma bez demokracije kao niti demokracije bez socijalizma.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Mo\u017eete li navesti primjere dr\u017eava koje su, barem u odre\u0111enim segmentima svog dru\u0161tveno-politi\u010dkog ure\u0111enja, najbli\u017ee tome?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Skandinavske zemlje imaju i dalje relativno sna\u017enu \u2018dr\u017eavu blagostanja\u2019, Ujedinjeno Kraljevstvo ima i dalje dobar primjer zdravstvenog sustava postavljenog na solidarnim osnovama, no generalno niti jednu zemlju danas ne mo\u017eemo uzimati za primjer kojem socijalizam za 21. stolje\u0107e te\u017ei.<\/p>\n<p><strong>BUKA: U istom kontekstu, koje su bile dobre, a koje lo\u0161e strane sistema u biv\u0161oj Jugoslaviji?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Dobre strane jugoslavenskog \u2018eksperimenta\u2019 vezane su uz socijalisti\u010dke elemente koji su omogu\u0107ili da proces rapidne dru\u0161tvene modernizacije, pogotovo u prva dva desetlje\u0107a nakon drugog svjetskog rata, bude u korist naj\u0161irih dru\u0161tvenih slojeva. Ti elementi su svakako bili dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo i samoupravljanje. Lo\u0161e strane predstavljaju kapitalisti\u010dki elementi poput tr\u017ei\u0161ta i robno-nov\u010dane forme koji nisu podre\u0111eni novom na\u010dinu proizvodnje ve\u0107 su cijelo vrijeme stajali u kontradiktornom odnosu sa socijalisti\u010dkim elementima i koji su, pogotovo nakon liberalnih ekonomskih reformi sredinom 1960-ih, zaslu\u017eni za sve ve\u0107i porast ekonomskih i socijalnih nejednakosti, odr\u017eavanje i produbljenje klasnih suprotnosti, te u kona\u010dnici za delegitimaciju jugoslavenskog, nominalno socijalisti\u010dkog, projekta i restauraciju kapitalizma po\u010detkom 1990-ih.<\/p>\n<p><strong>BUKA: Od koga o\u010dekujete najve\u0107u podr\u0161ku na izborima?<\/strong><\/p>\n<p>PEOVI\u0106: Od onih koji se na prethodnim izborima nisu odlu\u010dili iza\u0107i jer su ponu\u0111ene opcije bile varijanta vi\u0161e-manje istog, odnosno politi\u010dki programi koji su u postoje\u0107em okviru zagovarali ili jo\u0161 vi\u0161e nacionalizma, hu\u0161kanja prema manjinama s jedne strane, ili tehnokracije, odnosno mjera koje su se zadr\u017eavale unutar okvira normativnog optimizma s druge, zna\u010di samo malo vi\u0161e zakonske regulative. \u010cak je preko 600.000 onih koji naj\u010de\u0161\u0107e ne izlaze na izbore. Mislim da je va\u017enije od toga tko \u0107e deklarativno dati svoj glas, to da se pokrenu promjene dru\u0161tvenih okolnosti putem artikulacije vizije boljeg i pravednijeg dru\u0161tva.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.6yka.com\/novosti\/pomela-skoru-odbila-da-se-rukuje-sa-kolindom-ko-je-katarina-peovic-kandidatkinja-ljevice-za-predsjednicu-hrvatske\">Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ko je Katarina Peovi\u0107, kandidatkinja ljevice za predsjednicu Hrvatske?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280243,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-280242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=280242"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":280244,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/280242\/revisions\/280244"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=280242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=280242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=280242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}