{"id":279830,"date":"2019-12-13T07:46:57","date_gmt":"2019-12-13T06:46:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279830"},"modified":"2019-12-13T13:14:06","modified_gmt":"2019-12-13T12:14:06","slug":"zasto-se-hrvatska-i-srbija-ponose-svojim-zlocincima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/13\/zasto-se-hrvatska-i-srbija-ponose-svojim-zlocincima\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se Hrvatska i Srbija ponose svojim zlo\u010dincima?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Tomislav Markovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>\u201cTe\u0161ko je razumeti mentalitet za koji su (Vladimir) Lazarevi\u0107 ili (Dario) Kordi\u0107 heroji, jer \u010dasni vojnici ne napadaju civile, ne pale njihove ku\u0107e i zbog njih stotine hiljada ljudi ne be\u017ei u strahu\u201d, izjavio je pre par godina glavni tu\u017eilac Ha\u0161kog tribunala Ser\u017e Bramerc. Do\u0111e \u010doveku \u017eao belgijskog juriste, celog veka se bak\u0107e sa na\u0161im ratnim zlo\u010dincima, a jo\u0161 nije shvatio s kim ima posla, niti kakva su dru\u0161tva koja su proizvela toliku koli\u010dinu masovnih ubica.<\/p>\n<p>Pre samo par dana, govore\u0107i o zemljama biv\u0161e Jugoslavije na sednici Saveta bezbednosti UN, Bramerc je rekao da je \u0161irom Balkana prisutno negiranje zlo\u010dina i veli\u010danje ratnih zlo\u010dinaca, te da se dubina tog problema mo\u017ee videti kroz akcije politi\u010dara: \u201cOni ne tra\u017ee glasove obe\u0107avaju\u0107i pomirenje ili grade\u0107i mostove ka drugim zajednicama. Umesto toga, politi\u010dari veruju da dobijaju izbore negiranjem zlo\u010dina i veli\u010danjem odgovornih. Neki promovi\u0161u revizionisti\u010dke istorije, dok drugi poku\u0161avaju da dobiju glasove komemoracijama ratnim zlo\u010dincima, umesto osudama\u201d.<\/p>\n<p><strong>Slobodan Praljak, Kolindina li\u010dna ikona<\/strong><\/p>\n<p>Pod \u201ckomemoracijom ratnim zlo\u010dincima\u201d Bramerc najverovatnije misli na umetni\u010dku instalaciju predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 koja je na svom Facebook profilu obele\u017eila godi\u0161njicu tragi\u010dne pogibije Slobodana Praljka od zlo\u010dina\u010dke ruke tako \u0161to je postavila sliku svog voljenog heroja, sa prate\u0107im ornamentima u vidu hrvatske zastave i belog krsta. Predsednica nije bila mnogo re\u010dita kad je trebalo da objasni svoj postupak u intervjuu za Media servis. \u201cIn memoriam jednom hrvatskom generalu i ne\u0107u dalje obja\u0161njavati\u201d, lakonski je odgovorila Grabar Kitarovi\u0107. Na podse\u0107anje novinarke da je Praljak \u201cosu\u0111eni ratni zlo\u010dinac\u201d, hrvatska predsednica je kazala: \u201cNe\u0107u dalje obja\u0161njavati. On se borio za prava hrvatskoga naroda, odslu\u017eio je ono za \u0161to je osu\u0111en. Dogodilo se \u0161to se dogodilo. Veliki propust Ha\u0161koga suda. Ne\u0107u to dalje komentirati\u201d.<\/p>\n<p>Pre ne\u0161to vi\u0161e od dve godine, dok je \u010dekala da hrvatska \u0161estorka bude oslobo\u0111ena u Hagu, Grabar Kitarovi\u0107 je bila ne\u0161to op\u0161irnija. U poruci povodom promocije knjige \u201cGeneral Praljak\u201d predsednica je rekla: \u201cDoprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je va\u017enosti\u201d. \u010cekanje se nije isplatilo, \u0161estorka je osu\u0111ena za te\u0161ke ratne zlo\u010dine, me\u0111u ostalima i za udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat radi stvaranja etni\u010dki \u010diste \u201eHrvatske republike Herceg-Bosne\u201d.<\/p>\n<p><strong>Srpsko-hrvatska ljubav prema zlo\u010dincima<\/strong><\/p>\n<p>Kolinda nije usamljena u veli\u010danju osu\u0111enih ubica, nakon Praljkovog samoubistva u sudnici, premijer Andrej Plenkovi\u0107 je izjavio: \u201cNjegov \u010din, kojem smo, na\u017ealost, svi svjedo\u010dili danas, koji je za vrijeme izricanja presude \u017dalbenoga vije\u0107a oduzeo sam sebi \u017eivot, najvi\u0161e govori o dubokoj, moralnoj nepravdi prema \u0161estorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine i hrvatskom narodu\u201d. Takvo mi\u0161ljenje nije karakteristi\u010dno samo za HDZ i desni\u010darski deo hrvatske politi\u010dke scene, podr\u0161ka je do\u0161la i sleva, od Zorana Milanovi\u0107a: \u201cNikakav tu zlo\u010dina\u010dki pothvat za okupaciju i porobljenje susjedne dr\u017eave nije postojao. Ono \u0161to je zahtijevalo prisutnost HV-a u susjednoj dr\u017eavi bilo je egzistencijalne prirode\u201d. Dario Kordi\u0107, Mirko Norac, Tomislav Mer\u010dep, Jadranko Prli\u0107, Slobodan Praljak i ostali osu\u0111eni ratni zlo\u010dinci u\u017eivaju nepomu\u0107en ugled u o\u010dima hrvatske politi\u010dke elite. Primera radi, na inauguraciju Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 uredno je bio pozvan Tomislav Mer\u010dep, a Dario Kordi\u0107 je sa predsednicom prisustvovao otvaranju Caritasove Ku\u0107e za mlade.<\/p>\n<p>Nije ni dr\u017eavni i politi\u010dki vrh Hrvatske usamljen u svojoj ljubavi prema kolja\u010dima i organizatorima konc-logora. Srpska dr\u017eavna i politi\u010dka vrhu\u0161ka ima iste ljubavne sklonosti, samo je ispoljava prema svojim ratnim zlo\u010dincima. Srpski i hrvatski nacionalisti se najvi\u0161e razlikuju po tome \u0161to su sli\u010dni kao jaje jajetu. Ili kao ubica ubici. Predsednik Srbije je \u010dovek koji je svojevremeno govorio \u201cUbijte jednog Srbina, mi \u0107emo stotinu Muslimana\u201d, proglasio Skup\u0161tinu Srbije \u201csigurnom ku\u0107om za Ratka Mladi\u0107a\u201d i prelepljivao table na Bulevaru Zorana \u0110in\u0111i\u0107a plakatima sa natpisom \u201cBulevar Ratka Mladi\u0107a\u201d. U me\u0111uvremenu se malo toga promenilo. Nakon presude Ratku Mladi\u0107u Vu\u010di\u0107 je izvoleo izjaviti: \u201cOvo je te\u017eak dan, ali, molim gra\u0111ane Srbije da podignu glavu i nastave da \u017eive ponosno u suverenoj zemlji Srbiji, koja nikome ne\u0107e dozvoliti da je ponizi\u201d.<\/p>\n<p><strong>Vreme gromoglasnog ponosa na ubice<\/strong><\/p>\n<p>Srpske ratne zlo\u010dince u Hag je ispra\u0107ao patrijarh, a sa odslu\u017eenja kazne do\u010dekivali su ih dr\u017eavni zvani\u010dnici. Nikola \u0160ainovi\u0107 je odmah po povratku u Srbiju postao \u010dlan Glavnog odbora Socijalisti\u010dke partije Srbije, Vladimir Lazarevi\u0107 dr\u017ei predavanja na Vojnoj akademiji (o sopstvenom ratnom, dakle zlo\u010dina\u010dkom iskustvu), Ministarstvo odbrane Aleksandra Vulina \u0161tampa memoare ratnim zlo\u010dincima, osu\u0111eni kolja\u010di u\u010destvuju u \u201cunutra\u0161njem dijalogu o Kosovu\u201d, gostuju po televizijama sa nacionalnom frekvencijom, a Vojislav \u0160e\u0161elj vodi i dalje svoju Srpsku radikalnu stranku i sedi u parlamentu. Ratko Mladi\u0107 i Radovan Karad\u017ei\u0107 su neupitne ikone srpstva, narodni heroji, branitelji naroda i idoli mladih pokolenja.<\/p>\n<p>\u0160to re\u010de Vulin, pro\u0161lo je vreme stida, sad je nastupilo vreme tihog ponosa. Taj ponos nije nimalo tih, ve\u0107 je gromoglasan, dr\u017eavni vrh nam gotovo svakodnevno probija u\u0161i besramnim slavljenjem masovnih ubica koji su navodno branili srpski narod i srpske nacionalne interese. A ni najve\u0107i deo opozicije nije ni\u0161ta bolji, oni se zala\u017eu za zamrznuti konflikt sa Kosovom i \u010dekaju bolje dane da po\u010diste Albance sa svete srpske zemlje i malo pro\u0161ire teritoriju. Republiku Srpsku i jedni i drugi do\u017eivljavaju u duhu Dobrice \u0106osi\u0107a, kao najve\u0107u pobedu srpskog naroda u ratovima devedesetih.<\/p>\n<p><strong>Nema odustajanja od podele Bosne<\/strong><\/p>\n<p>Kada Bramerc ka\u017ee kako \u201cpoliti\u010dari veruju da dobijaju izbore negiranjem zlo\u010dina i veli\u010danjem odgovornih\u201d, ispada pomalo naivan, i to dvostruko. Politi\u010dari zaista i dobijaju izbore promovi\u0161u\u0107i zlo\u010dina\u010dku agendu. Oni koji su uporno tvrdili da su Mladi\u0107 i Karad\u017ei\u0107 zlo\u010dinci, a ne heroji \u2013 nikad nisu osvojili vi\u0161e od pet procenata glasova. Iz Bramercove izjave moglo bi se zaklju\u010diti da balkanski politi\u010dari veli\u010daju ubice samo da bi se dodvorili glasa\u010dima. Ima u tome istine, ali to nije jedini razlog. Da \u017eele, politi\u010dari bi lako mogli da preokrenu stavove javnog mnjenja, po\u0161to u rukama dr\u017ee sve poluge mo\u0107i, uklju\u010duju\u0107i i medije. Nisu na\u0161a dru\u0161tva sa\u010dinjena od samosvesnih gra\u0111ana \u010dvrstih uverenja, ve\u0107 od oportunista koji se povijaju kako politi\u010dki vetar duva. Gra\u0111ani su kod nas ugro\u017eena vrsta, a ve\u0107ina ipak spada u sortu podanika, \u0161to nije lako sebi priznati, ali ne mogu se o\u010di zatvarati pred \u010dinjenicama koje su se toliko puta potvrdile u praksi.<\/p>\n<p>Srpski i hrvatski politi\u010dari ipak veruju u ono \u0161to govore, a njihovo veli\u010danje osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca je jedan od standardnih rituala njihove politi\u010dke religije \u2013 ubila\u010dkog nacionalizma. Kad Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 stavi Praljkovu sliku na svoj zvani\u010dni predsedni\u010dki FB profil, kad ka\u017ee da se Praljak \u201cborio za prava hrvatskoga naroda\u201d i da je njegov doprinos \u201cobrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike va\u017enosti\u201d \u2013 ona zapravo poru\u010duje da podr\u017eava etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i stvaranje Herceg-Bosne, da se zala\u017ee za pro\u0161irenje hrvatske teritorije na ra\u010dun BiH, da je mu\u010denje i ubijanje zarobljenika u logorima bilo opravdano i po\u017eeljno, da je trebalo podeliti Mostar i da ru\u0161enje Starog mosta nije zlo\u010din, ve\u0107 herojsko delo.<\/p>\n<p>Kad Vu\u010di\u0107 i njegovi doglavnici slavoslove Mladi\u0107a i Karad\u017ei\u0107a i tvrde kako su oni \u201cbranili srpske nacionalne interese\u201d, oni poru\u010duju da polovinu Bosne i Hercegovine treba pripojiti Srbiji, te da je svaki \u010din koji vodi do stvaranja etni\u010dki homogene teritorije opravdan i herojski. Za njih opsada Sarajeva, pokolji po isto\u010dnoj Bosni, desetine i desetine logora, genocid u Srebrenici \u2013 nisu zlo\u010dini, ve\u0107 herojska dela. I jedni i drugi poru\u010duju da nisu odustali od podele Bosne i teritorijalnog pro\u0161irenja Hrvatske i Srbije na ra\u010dun susedne dr\u017eave. A takav plan je nemogu\u0107e ispuniti bez masovnog ubijanja Bo\u0161njaka, bez proterivanja, etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i otimanja njihove imovine. Budu\u0107i da su zlo\u010dini nad nehrvatima i nesrbima jedini put za ostvarenje vla\u017enih nacionalnih snova, u nacionalisti\u010dkom sistemu mi\u0161ljenja zlo\u010din prestaje da bude ne\u0161to lo\u0161e i postaje dobro delo koje treba veli\u010dati.<\/p>\n<p><strong>Evo zore, evo danka, evo Praljka i Jadranka<\/strong><\/p>\n<p>To \u0161to hrvatski i srpski ljubitelji osu\u0111enih ubica nisu potpuno eksplicitni u svom obo\u017eavanju tu\u0111e smrti, ubijanja pripadnika drugih naroda, pa ne\u0107e ba\u0161 otvoreno da ka\u017eu kako su konc-logori za inoverne odli\u010dna ideja i kako je ubijanje civila, \u017eena, dece, staraca \u2013 ne\u0161to po\u017eeljno, da je to zapravo ono \u0161to podrazumevaju pod nacionalnim interesom \u2013 to ima isklju\u010divo geografsko-juridi\u010dke motive. Ipak se nalaze u Evropi, Hrvatska je \u010dak i \u010dlanica Evropske unije, Srbija je bar zvani\u010dno na evropskom putu, pa nije zgodno biti previ\u0161e iskren u takvom, su\u0161tinski neprijateljskom okru\u017eenju. Kad bi mogli da se opuste i da govore ono \u0161to stvarno misle, uhvatili bi se u kolo, pa bi slo\u017eno zapevali, iz dubine raspale du\u0161e. Jedni bi pevali \u201cOj, Sjenice, nova Srebrenice, a Pazaru \u2013 novi Vukovaru\u201d i \u201cNo\u017e-\u017eica-Srebrenica, drma mi se kabanica\u201d, a drugi \u201cBje\u017e\u2019te psine preko Drine\u201d, \u201cEvo zore, evo danka, evo Praljka i Jadranka\u201d i \u201cHeliodrom i Gabela stara, to je ku\u0107a Praljkovih mesara\u201d.<\/p>\n<p>Da ne \u017eive u Evropi, ve\u0107, na primer, u Indoneziji, van fokusa Evrope i Zapada, daleko od ha\u0161ke jurisdikcije, drugu bi pesmu pevali. To jest, pesme koje smo upravo naveli. Nije ni nacionalno onesve\u0161\u0107enim politi\u010darima lako. Ni krivi ni du\u017eni zatekli su se na kontinentu \u010dije su im vrednosti duboko strane, a moraju da rade i \u017eive tu gde su. Ro\u0111eni su da postanu Pino\u010de, Suharto, Pol Pot ili neki sli\u010dan krvolok, a moraju da glume demokrate i civilizovane ljude. Sre\u0107om, povremeno se i u Evropi na\u0111e neki njihov istomi\u0161ljenik, pa im zale\u010di du\u0161evne rane. Javi se Emanule Makron pa ka\u017ee da je Bosna \u201ctempirana bomba koja kuca uz Hrvatsku\u201d zbog povratka d\u017eihadista, a Kolindi toplo oko srca. Javi se \u0160vedska akademija, pa dodeli Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost Peteru Handkeu za negiranje genocida i relativizaciju zlo\u010dina, a Vu\u010di\u0107 i hiljade srpskih nacionalista udare u slavlje i ispijanje rakije \u201c\u0106irilica\u201d kao mere srpskog identiteta.<\/p>\n<p><strong>Ratni zlo\u010dinci kao tvorci nacionalnih identiteta<\/strong><\/p>\n<p>Ne radi se ovde o tome da \u201csvekoliku sramotu rata nadilazi sramota ljudi koji vi\u0161e ni\u0161ta ne \u017eele znati o njemu\u201d, kako je pisao Karl Kraus u predgovoru za svoju grandioznu dramu \u201cPoslednji dani \u010dove\u010danstva\u201d, niti o poricanju kao poslednjoj fazi genocida, ve\u0107 o ne\u010demu mnogo gorem. Javno i neskriveno slavljenje osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca je uvod u nove ratove, u nova etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja i nove genocide. Glorifikacija masovnih ubica i njihovih zlodela slu\u017ei tome da se stanovni\u0161tvo dr\u017ei u stanju stalne borbene gotovosti, da se sa\u010duva plamsanje vatre nacionalizma u patriotskim srcima, da ideolo\u0161ka matrica koja je dovela do ratova ostane u \u017eivotu. Jer, nikad se ne zna kad \u0107e se ponovo ste\u0107i povoljni uslovi za pokretanje ratne ma\u0161inerije i dovr\u0161enje zapo\u010detog dr\u017eavotvornog projekta.<\/p>\n<p>Redovni obredi klanjanja zaslu\u017enim kolja\u010dima \u010duvaju nacionalne identitete koji su nastali na zlo\u010dinu. Ratko Mladi\u0107, Radovan Karad\u017ei\u0107, Slobodan Praljak, Dario Kordi\u0107 svojom su ubila\u010dkom praksom stvorili dana\u0161nje nacionalne identitete Hrvata i Srba. Ti nacionalni identiteti do kojih toliko dr\u017ee na\u0161i samozvani proroci hrvatstva i srpstva zasnovani su na ekskluzivitetu, na isklju\u010divanju svega drugog i druga\u010dijeg, na antagonizmu sa svim onim \u0161to se defini\u0161e kao ne-srpsko i ne-hrvatsko. U krajnjoj liniji zlo\u010din je samo dosledna i logi\u010dna posledica ovako nakardno shva\u0107enog identiteta.<\/p>\n<p><strong>Pokolj i genocid kao bogougodna dela<\/strong><\/p>\n<p>Da situacija bude jo\u0161 gora, zlo\u010dincima ne daju legitimitet samo politi\u010dari kao predstavnici zemaljskih vlasti, ve\u0107 i visoki funkcioneri duhovnih zajednica. Tako je, na primer, Vladimira Lazarevi\u0107a na polasku u \u0160eveningen primio onda\u0161nji patrijarh Pavle koji je rekao da \u201cu na\u0161oj istoriji imamo primere \u010dasnih oficira koji su hrabro do kraja zastupali interese naroda i branili istinu\u201d i poru\u010dio da \u201cSrpska pravoslavna crkva po\u0161tuje i visoko ceni odluku generala Lazarevi\u0107a da sledi ovaj te\u017eak put u interesu otad\u017ebine\u201d. Dana\u0161nji patrijarh Irinej tvrdi da je presuda Ratku Mladi\u0107u \u201e\u0111avolje delo\u201c, a da je Republika Srpska nastala \u201epo Bo\u017ejoj volji i promisli\u201c.<\/p>\n<p>Na do\u010deku Darija Kordi\u0107a bilo je vidno prisustvo katoli\u010dkog klera, uklju\u010duju\u0107i biskupa Vladu Ko\u0161i\u0107a koji veli: \u201eDario Kordi\u0107 je zaslu\u017eio visoko mjesto u svijesti svih hrvatskih ljudi, ali i dru\u0161tvu\u201c, dok je biskup Valentin Pozaji\u0107\u00a0 u zagreba\u010dkoj katedrali organizovao molitvu zahvale za Kordi\u0107ev povratak. Za mnoge katoli\u010dke biskupe i pravoslavne vladike osu\u0111eni zlikovci iz njihovog naroda nisu zlo\u010dinci, ve\u0107 branitelji hri\u0161\u0107anstva i nacije, maltene sveti judi. Ta\u010dnije, zahvaljuju\u0107i tome \u0161to su zlo\u010dinci za ovla\u0161\u0107ene tuma\u010de Bo\u017eje volje oni postaju branitelji nacije i vere. Tako je zlo\u010din progla\u0161en ne samo za nacionalni interes, ve\u0107 i za bogougodno delo; pored zemaljske legitimacije, dobio je i nebesku.<\/p>\n<p><strong>Na vlasti su ljudi opasni po okolinu<\/strong><\/p>\n<p>Svetovnu i duhovnu vlast u na\u0161im dr\u017eavama dr\u017ee ljudi zlih namera, mrzitelji drugih nacija, ljubitelji masovnih ubica, poklonici zlo\u010dina. Ukratko, ljudi koji su opasni po okolinu, kojima je opasno davati i najmanju mo\u0107, a kamoli vlast da odlu\u010duju o sudbinama miliona ljudi. Svaka zajednica koja ima bar malo nagona za samoodr\u017eanjem, odavno bi ovakve sociopate svrgla s vlasti i smestila ih u ropotarnicu istorije. Me\u0111utim, nacionalisti\u010dka ideologija nema za cilj dobrobit sopstvene nacije, ve\u0107 njeno uni\u0161tenje.<\/p>\n<p>Zato zvu\u010di komi\u010dno Bramercova vera \u201cda u celoj biv\u0161oj Jugoslaviji postoji tiha ve\u0107ina koju ne zanima slavljenje ratnih zlo\u010dinaca i negiranje zlo\u010dina. Tim ljudima je neprijatno kada vide studentski dom nazvan po Radovanu Karad\u017ei\u0107u ili kada se Lazarevi\u0107 i Kordi\u0107 do\u010dekuju kao heroji\u201d. Naravno da ima takvih ljudi, ali nisam siguran da su ba\u0161 u ve\u0107ini. Ako jesu, za\u0161to ve\u0107 jednom ne progovore? Decenijama \u010dekam da ta navodna \u201ctiha ve\u0107ina\u201d najzad ka\u017ee \u0161ta misli, da se usprotivi zlikovcima, da glasa za nekog ko nije zlo\u010dinac ili obo\u017eavalac ukoljica, ali d\u017eaba, tiha ve\u0107ina ni mukajet. \u0106ute kao zaliveni i redovno biraju barabe i zlikovce za svoje politi\u010dke predstavnike. \u201cOni samo \u017eele bezbednost i prosperitet\u201d, ka\u017ee Bramerc. Jeste, dru\u017ee Ser\u017e, zato su onomad izme\u0111u Ante Markovi\u0107a, Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i Franje Tu\u0111mana izabrali potonju dvojicu. A ovog prvog koji je jedini nudio bezbednost, prosperitet, mir, blagostanje, slobodu i normalan \u017eivot \u2013 odbacili su kao staru krpu. I narednih decenija uglavnom nastavili da potvr\u0111uju taj prvobitni izbor. Bojim se da je stvarnost mnogo mra\u010dnija. Kad tiha ve\u0107ina jednom najzad progovori \u2013 pla\u0161im se da \u0107emo \u010duti samo onaj tihi ponos o kojem govori Vulin.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tacno.net\/naslovnica\/tomislav-markovic-zasto-se-hrvatska-i-srbija-ponose-svojim-zlocincima\/\">Ta\u010dno<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Srpski i hrvatski politi\u010dari ipak veruju u ono \u0161to govore, a njihovo veli\u010danje osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca je jedan od standardnih rituala njihove politi\u010dke religije \u2013 ubila\u010dkog nacionalizma<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":279831,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-279830","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279830","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279830"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279830\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279832,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279830\/revisions\/279832"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279830"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279830"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279830"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}