{"id":279822,"date":"2019-12-12T22:07:47","date_gmt":"2019-12-12T21:07:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279822"},"modified":"2019-12-13T10:17:16","modified_gmt":"2019-12-13T09:17:16","slug":"otkrivena-najdublja-tacka-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/12\/otkrivena-najdublja-tacka-na-zemlji\/","title":{"rendered":"Otkrivena najdublja ta\u010dka na Zemlji"},"content":{"rendered":"<p>Ovaj kanjon napunjen ledom dose\u017ee \u010dak 3,5 kilometara ispod nivoa mora. Otkri\u0107e je ilustrovano na novoj mapi Bijelog kontinenta koja otkriva oblik korita ispod ledene plo\u010de.<\/p>\n<p>Karakteristike ovog korita bi\u0107e klju\u010dne za na\u0161e razumijevanje kako se polarni jug mo\u017ee promijeniti u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Pore\u0111enja radi, do sada najni\u017ee tlo na Zemlji izmjereno je na obali Mrtvog mora, a nalazi se na samo 413 metara ispod nivoa mora.<\/p>\n<p>Ovo je nesumnjivo najta\u010dniji portret onoga \u0161to se nalazi ispod ledene plo\u010de Antarktika. Rovovi u okeanima su dublji, ali ovo je najdublji kanjon na kopnu, pojasnio je Matie Morlighem koji je na projektu otkrivanja najdublje ta\u010dke Zemlje radio \u0161est godina.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su nekoliko puta poku\u0161avali snimiti zvuk sa dna Denmana, ali nisu uspjeli zbog odjekivanja sa bo\u010dnih zidova koji onemogu\u0107avaju otkriti odraz stvarnog korta le\u010dera.<\/p>\n<p>Najdublja okeanska ta\u010dka, Marijanska brazda, duboka je 11 kilometara ispod morske povr\u0161ine.<\/p>\n<p>Postoje i drugi izuzetno duboki kopneni kanjoni, poput \u0408arlung Cangpo Grand kanjona u Kini, ali njihova dna su iznad nivoa mora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najdublja ta\u010dka na kontinentalnoj kori Zemlje identifikovana je na isto\u010dnom dijelu Antarktika, ispod gle\u010dera Denman, prenosi BBC.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":279823,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-279822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279822"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279846,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279822\/revisions\/279846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}