{"id":279759,"date":"2019-12-12T06:35:32","date_gmt":"2019-12-12T05:35:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279759"},"modified":"2019-12-12T09:09:39","modified_gmt":"2019-12-12T08:09:39","slug":"vrijeme-je-da-prepoznamo-vaznost-ovih-antickih-naucnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/12\/vrijeme-je-da-prepoznamo-vaznost-ovih-antickih-naucnica\/","title":{"rendered":"Vrijeme je da prepoznamo va\u017enost ovih anti\u010dkih nau\u010dnica"},"content":{"rendered":"

Autorica: Emily Temple-Wood*<\/strong><\/p>\n

\u017dene su utkane u historiju nauke koja se prote\u017ee od anti\u010dkog Egipta prije vi\u0161e od 4000 godina. Me\u0111utim, one \u010desto padaju u zaborav jer njihovi doprinosi nauci ne bivaju priznati \u2014 a ni njihov utjecaj danas nije vidljiv koliko bi trebao biti.<\/p>\n

Kao urednica Wikipedije nastojala sam ukazati na doprinose \u017eena tako \u0161to sam pisala o li\u010dnostima \u010diji \u017eivoti nisu u potpunosti zaboravljeni, poput Agnodike i Aglaonike, dvije \u017eene iz anti\u010dke Gr\u010dke, od kojih je jedna bila hrabra lije\u010dnica, a druga astronom. Na svu sre\u0107u, podaci o ovim izuzetnim \u017eenama su pre\u017eivjeli, i to dijelom zahvaljuju\u0107i pop kulturi.<\/p>\n

Iako nije bio veliki hit, film \u201cAgora\u201d iz 2009. godine, istaknuo je va\u017enu matemati\u010darku i astronoma koja je krajem \u010detvrtog vijeka \u017eivjela u Egiptu \u2014 Hypatiju (koju je glumila Rachel Weisz). Hypatijini zapisi izgubljeni su kada je uni\u0161tena Aleksandrijska biblioteka, me\u0111utim, \u201csvi na\u0161i izvori se sla\u017eu\u201d, kazala je Maria Dzielska, stru\u010dnjakinja za Rimsko carstvo, \u201cda je ona utjelovljenje eti\u010dke hrabrosti, pravednosti, vjerodostojnosti, gra\u0111anske odanosti i intelektualne mo\u0107i\u201d. Zbog njene briljantnosti, njen otac Theon odgajao je Hypatiju kao \u0161to su Grci tada tradicionalno odgajali sinove \u2014 u\u010dio ju je zanatima i matematici nakon \u010dega je do\u0161la na \u010delo Neoplatonisti\u010dke \u0161kole u Aleksandriji, pozicije koju su do tada zauzimali samo mu\u0161karci. Prije nego \u0161to ju je brutalno ubilo kr\u0161\u0107ansko bratstvo, izra\u0111ivala je medicinske i astronomske ure\u0111aje kao i aparat za destilaciju vode.<\/p>\n

Iako je Hypatija na brojne na\u010dina bila predstavnica \u017eena u nauci i filozofiji, ona svakako nije bila jedina koja je imala zna\u010dajne uspjehe. \u017dene su napravile velike korake u najva\u017enijim poljima anti\u010dke nauke.<\/p>\n

Medicina i hemija<\/strong><\/p>\n

Prva zabilje\u017eena lije\u010dnica, koja je vjerovatno bila i prva nau\u010dnica, bila je Merit Ptah, Egip\u0107anka koja je \u017eivjela u 28. vijeku pr. n. e. Bila je glavna lije\u010dnica faraonovog dvora tokom Druge dinastije, u vrijeme kada su egipatske \u017eene redovno postajale lije\u010dnice i babice i obrazovale se u zajedni\u010dkim ili \u017eenskim medicinskim \u0161kolama. Vjekovima kasnije, za vrijeme \u010cetvrte dinastije (26 \u2013 24. vijek pr. n. e.) Peseshet, administratorica Saisa (jedne takve medicinske \u0161kole za \u017eene), nadzirala je sve lije\u010dnice u carstvu.<\/p>\n

U 13. vijeku pr. n. e. u Babilonu, inteligentne \u017eene u kolijevci civilizacije mogle su zauzimati pozicije mo\u0107i. Dok je nadzirala Kraljevsku pala\u010du, Tapputi, koja je ujedno i proizvodila parfeme, izumila je ure\u0111aj za destilaciju koji se koristi za pro\u010di\u0161\u0107avanje tvari poput alkohola, te time vjerovatno i postala prva hemi\u010darka na svijetu.<\/p>\n

Artemisia Caria II, jo\u0161 jedna \u017eena u nauci, uglavnom se pamti po suprugu Mausolusu (\u0161to je u\u010destala pojava). Danas je poznata po tome \u0161to je naredila izgradnju Mauzoleja na Halicarnassusu, koji je sagra\u0111en izme\u0111u 353-351. godine pr. n. e. kao spomenik za njenog supruga (i brata), kojeg je toliko voljela da je, kako se navodi, povremeno stavljala njegov pepeo u svoja pi\u0107a. Bila je i botani\u010darka i medicinska istra\u017eiva\u010dica. Otkrila je mno\u0161tvo na\u010dina upotrebe Artemisia (pelina), koji je dobio ime po njoj. Artemisia mo\u017ee podstaknuti protok krvi u karlici i maternici, izazvati poba\u010daj i podstaknuti izbacivanje zadr\u017eane posteljice. Tu Youyou dobila je Nobelovu nagrade za medicinu 2015. godine za otkri\u0107e metode lije\u010denja malarije artemisininom koji se dobiva ekstrakcijom iz jedne vrste pelina, \u0161to je svakako interesantna poveznica.<\/p>\n

Mo\u017eda i najpoznatija lije\u010dnica anti\u010dke Gr\u010dke bila je Agnodike, koja je vjerovatno bila savremenica Artemisije. U 4. vijeku pr. n. e. pretvarala se da je mu\u0161karac kako bi studirala sa Herophilusom, prvim anatomom. Ono \u0161to ju je nagnalo da se obrazuje bile su \u017eene koje su umrle tokom poro\u0111aja ili uslijed reproduktivnih bolesti jer nisu \u017eeljele oti\u0107i kod lije\u010dnika. Mu\u0161karci Atene su je iz ljubomore ozloglasili, jer su vjerovali da zavodi \u017eene. Kada su otkrili njen pravi identitet, zavr\u0161ila je na sudu zbog nezakonite lije\u010dni\u010dke prakse. Agnodike bi bila osu\u0111ena na smrt da nije bilo \u017eena Atene koje su protestovale na su\u0111enju. Kao rezultat toga, usvojen je novi zakon koji je \u017eenama omogu\u0107io lije\u010dni\u010dku praksu.<\/p>\n

Metrodora, koja je \u017eivjela nekad izme\u0111u 3-5. vijeka, postala je prva medicinska nau\u010dnica tako \u0161to je, izme\u0111u ostalog, napisala traktat o ginekologiji pod nazivom “O bolestima i lijekovima za \u017eene”. Sadr\u017eavao je podatke o biljnim lijekovima o kojima do tada nije bilo rije\u010di u starogr\u010dkim zapisima, razmatrao uzroke raznih vaginalnih iscjedaka, a na njega su se referirali brojni lije\u010dnici u anti\u010dkoj Gr\u010dkoj i Rimu.<\/p>\n

Astronomija i matematika<\/strong><\/p>\n

Egipat nije bio jedino mjesto u antici gdje su \u017eene cvjetale u nauci. U 23. vijeku pr. n. e. akadska sve\u0107enica i astronomkinja En Hedu-Anna postala je vjerovatno prva poznata \u017eena astronom u svijetu, budu\u0107i da je njeno zvanje zahtijevalo detaljne astronomske ra\u010dunice i opa\u017eanja \u2014izvanredan podvig, uzimaju\u0107i u obzir da je astronomija tada bilo stara svega nekoliko vjekova. Slu\u017eila je Inanni, bo\u017eici mjeseca, a najpoznatija je po svojoj svetoj poeziji koja je opstala do danas. Nakon smrti progla\u0161ena je polubo\u017eicom i lokalno sumersko gra\u0111anstva ju je obo\u017eavalo. 2015. godine krater na Merkuru je dobio ime po njoj.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna \u017eena koju je nezaslu\u017eeno zasjenio njen ljubavnik bila je Theano, koju uglavnom pamtimo kao Pitagorinu suprugu. Bila je izvrsna matemati\u010darka i astronomkinja koja je vodila Pitagorejce nakon \u0161to je umro njen suprug. Poput Theano, Aglaonike, gr\u010dka astronomkinja iz 1. ili 2. vijeka, bila je izrazito intelektualno nadarena. Vjerovalo se da je imala mo\u0107 da navede Mjesec da nestane kad bi to htjela, budu\u0107i da je uspje\u0161no predvi\u0111ala pomr\u010dine Mjeseca. Nije se stidjela svojeg umije\u0107a opservacije i ra\u010dunanja i bila je omra\u017eena zbog svog hvalisanja. \u017dene koje su se zainteresovale za astronomiju i koje su se udru\u017eile sa njom tokom njenog \u017eivota i \u0161tovale je i nakon njezine smrti, prozvane su “Tesalijskim vje\u0161ticama”, jer je, kako je Plutarch napisao, Aglaonike “navela \u017eene da povjeruju da ona zaista spu\u0161ta Mjesec”.<\/p>\n

Filozofija<\/strong><\/p>\n

Anti\u010dka gr\u010dka civilizacija je cvjetala do 5. vijeka pr. n. e. i, suprotno modernim vjerovanjima, \u017eene su bile istaknute u filozofiji, matematici, astronomiji i medicini. Uzmimo filozofkinju Aspasia Miletus za primjer. Smatra se da su njena u\u010denja utjecala na Sokrata i kao \u201chetaira\u201d (kurtizana) predstavljala je gr\u010dke \u017eene u dru\u0161tvu. Iako se danas uglavnom sje\u0107anje na nju svodi na to da je bila Periclova ljubavnica i partnerica, malo ko se sje\u0107a da je upravo ona bila autorica njegovog \u010duvenog pogrebnog govora. Akademici su napomenuli koliko je taj govor strukturalno i tematski sli\u010dan Lincolnovom \u201cGettysburg obra\u0107anju\u201d.<\/p>\n

Budu\u0107i da su \u201chetairae\u201d morale biti izuzetno obrazovane, kako bi pru\u017eile ne samo seksualno zadovoljstvo ve\u0107 i intelektualnu stimulaciju, Aspasijino autorstvo jednog od naj\u010duvenijih govora iz antike ne bi trebalo, iskreno, biti toliko iznena\u0111uju\u0107e.<\/p>\n

Sigurno je mnogo vi\u0161e \u017eena pridonijelo arhitekturi nauke i civilizacije nego \u0161to je to danas poznato. Razaranje vremena i \u010dovje\u010danstva ostavili su nam, na\u017ealost, samo kratke bilje\u0161ke njihovih biografija i traktata, ili reference na one izgubljene. Da mogu putovati kroz vrijeme, odmah bih se dobrovoljno prijavila da spasim \u017eenska intelektualna dostignu\u0107a koja su nestala\u2014i kladim se da bi svijet bio posve druga\u010dije mjesto da je prepoznata va\u017enost ovih anti\u010dkih \u017eena.<\/p>\n

*Emily Temple-Wood trenutno je studentica molekularne biologije i radi na ispravljanju sistemskih pristranosti putem WikiProject Women Scientist.<\/em><\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

…prisje\u0107aju\u0107i se zaboravljenih pri\u010da o \u017eenama u nauci.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":279760,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-279759","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279759","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279759"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279759\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279761,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279759\/revisions\/279761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279759"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279759"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279759"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}