{"id":279692,"date":"2019-12-11T07:55:19","date_gmt":"2019-12-11T06:55:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279692"},"modified":"2019-12-11T07:55:19","modified_gmt":"2019-12-11T06:55:19","slug":"kako-je-poceo-drugi-svjetski-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/11\/kako-je-poceo-drugi-svjetski-rat\/","title":{"rendered":"Kako je po\u010deo Drugi svjetski rat"},"content":{"rendered":"

Autor: Zoran Pusi\u0107<\/strong><\/p>\n

Rezoluciju pod nazivom \u2018Va\u017enost europskog sje\u0107anja za budu\u0107nost Europe\u2019 donio je Europski parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasa za, 66 protiv i 52 suzdr\u017eana. Na po\u010detku rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom dono\u0161enju: od Op\u0107e deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedni\u010dke izjave predstavnika vlada dr\u017eava \u010dlanica EU-a u spomen \u017ertvama komunizma dane 23. kolovoza 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaklju\u010dka, osuda i poziv dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a. Sveukupna poruka rezolucije mo\u017ee se sa\u017eeti u sljede\u0107im njenim sudovima i zaklju\u010dcima:<\/p>\n

F. budu\u0107i da su u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama komunisti\u010dke i nacisti\u010dke ideologije zakonom zabranjene;<\/p>\n

L. budu\u0107i da su u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama komunisti\u010dke i nacisti\u010dke ideologije zakonom zabranjene;<\/p>\n

    \n
  1. budu\u0107i da je sje\u0107anje na \u017ertve staljinisti\u010dke, nacisti\u010dke i drugih diktatura od klju\u010dne va\u017enosti za otpornost Europe na dana\u0161nje vanjske prijetnje;<\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. (Rezolucija) nagla\u0161ava da je Drugi svjetski rat zapo\u010deo kao neposredni rezultat zloglasnog nacisti\u010dko-sovjetskog sporazuma o nenapadanju, pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola (\u2026) sa zajedni\u010dkim ciljem osvajanja svijeta.<\/li>\n<\/ol>\n
        \n
      1. (Rezolucija) osu\u0111uje manifestacije i \u0161irenje totalitarnih ideologija kao \u0161to su nacizam i staljinizam u EU-u;<\/li>\n<\/ol>\n
          \n
        1. (Rezolucija) izra\u017eava zabrinutost zbog upotrebe nacisti\u010dkih i komunisti\u010dkih simbola;<\/li>\n<\/ol>\n
            \n
          1. (Rezolucija) napominje da u nekim \u010dlanicama EU-a postoje spomenici koji veli\u010daju totalitarni re\u017eim \u0161to otvara put iskrivljivanju povijesnih \u010dinjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata;<\/li>\n<\/ol>\n
              \n
            1. (Rezolucija) osu\u0111uje ekstremisti\u010dke i ksenofobne politi\u010dke snage u Europi koje iskrivljuju povijesne \u010dinjenice i koriste simbole i retoriku totalitarne propagande, uklju\u010duju\u0107i rasizam, antisemitizam i mr\u017enju prema seksualnim i drugim manjinama.<\/li>\n<\/ol>\n

              Da je sje\u0107anje na doga\u0111aje iz pro\u0161losti va\u017eno za budu\u0107nost dru\u0161tva, da bi to trebalo biti dragocjeno iskustvo koje budu\u0107im generacijama poma\u017ee da ne ponove pogre\u0161ke prethodnih, zvu\u010di samorazumljivo. Sli\u010dno kao \u0161to znanstvena postignu\u0107a i znanje jedne generacije predstavljaju temelj za otkri\u0107a i napredak sljede\u0107e. \u010cinjenica je, me\u0111utim, da se \u010dak i znanstvena otkri\u0107a, ako su u sukobu s vladaju\u0107om vjerskom ili ideolo\u0161kom dogmom, poku\u0161ava pre\u0161utjeti ili stigmatizirati. To posebno vrijedi za povijesna zbivanja koja se falsificiraju i mitologiziraju kako bi, tako frizirana, poslu\u017eila za potporu i opravdanje teku\u0107e politike.<\/p>\n

              Tvrdnja da je po\u010detak Drugog svjetskog rata neposredni rezultat nacisti\u010dko-sovjetskog sporazuma izri\u010de se u rezoluciji kao neupitna \u010dinjenica. Me\u0111utim, brojni dokumenti, prije svega iz Tre\u0107eg Reicha, svi dostupni preko 60 godina, pokazuju da je ta tvrdnja vi\u0161e nego upitna. Kako se radi o tvrdnji iza koje stoji EU parlament, njenu kritiku potrebno je argumentirati kronologijom \u010dinjenica o doga\u0111ajima koji neposredno vode u Drugi svjetski rat. Bar u najkra\u0107im crtama:<\/p>\n

              (1) Hitlerovo nare\u0111enje Wehrmachtu, izdano krajem svibnja 1938., da pripremi napad na \u010cehoslova\u010dku za 2. listopad 1938., po\u010dinje re\u010denicom: \u2018Moja kona\u010dna odluka je da uni\u0161tim \u010cehoslova\u010dku vojnom akcijom u bliskoj budu\u0107nosti.\u2019<\/p>\n

              (2) U to doba \u010cehoslova\u010dka ima sporazum o me\u0111usobnoj vojnoj pomo\u0107i, u slu\u010daju da bude napadnuta, s Francuskom i SSSR-om kao i s Jugoslavijom i Rumunjskom. Vrh njema\u010dke kopnene vojske jedinstven je u uvjerenju da \u0107e napad na \u010cehoslova\u010dku dovesti do europskog rata u kojem \u0107e Njema\u010dka biti brzo pora\u017eena. Najutjecajniji generali njema\u010dke vojske, od na\u010delnika general\u0161taba i zapovjednika berlinskog garnizona do zapovjednika kopnene vojske, tajno dogovaraju smjenu Hitlera i nacisti\u010dke vlasti onaj \u010das kad Hitler izda zapovijest za napad na \u010cehoslova\u010dku; pod uvjetom da Francuska ispuni svoje obveze prema \u010cehoslova\u010dkoj, a Britanija stane uz Francusku. O planiranju i uvjetima antinacisti\u010dkog pu\u010da obavje\u0161tavaju, preko kurira, britanskog premijera N. Chamberlaina i \u010dlana parlamenta W. Churchilla. Churchill im, po kuriru, \u0161alje pismo podr\u0161ke.<\/p>\n

              (3) Na mitingu nacisti\u010dke stranke po\u010detkom rujna 1938. Hitler prijeti kako \u0107e pripajanje Sudeta, dijela \u010cehoslova\u010dke u kojem je ve\u0107inu stanovni\u0161tva \u010dinila njema\u010dka manjina, izvr\u0161iti vojnom silom. G\u00f6ring govori o \u010cesima kao o \u2018bijednoj pigmejskoj rasi koja tla\u010di kulturni narod, a iza svega stoji Moskva i maska \u017eidovskog vraga\u2019.<\/p>\n

              (4) Britanski premijer N. Chamberlain odlazi kod Hitlera (15. rujna) i predla\u017ee da u interesu mira on posreduje kod \u010dehoslova\u010dke vlade kako bi predala teritorij Sudeta (brdsko podru\u010dje sa sna\u017enim vojnim utvrdama, presudno za obranu \u010cehoslova\u010dke) Njema\u010dkoj. Hitler pristaje.<\/p>\n

              (5) Britanska i francuska vlada prave pritisak na vladu \u010cehoslova\u010dke da pristane, zbog mira, predati zna\u010dajan dio svog teritorija Njema\u010dkoj. Ako \u010cehoslova\u010dka ne pristane, Francuska i Britanija ostavljaju je da se sama nosi s Njema\u010dkom. Ako pristane, Britanija i Francuska garantirat \u0107e granice ostatka \u010cehoslova\u010dke. Predsjednik \u010cehoslova\u010dke Bene\u0161 obra\u0107a se SSSR-u; komesar za vanjske poslove M. Litvinov odgovara da \u0107e se SSSR dr\u017eati sporazuma s \u010cehoslova\u010dkom. Ali u tom sporazumu stoji da \u0107e SSSR pru\u017eiti vojnu pomo\u0107 \u010cehoslova\u010dkoj pod uvjetom da to u\u010dini i Francuska. \u010cehoslova\u010dka vlada kapitulira i pristaje na britansko-francuski prijedlog.<\/p>\n

              (6) Poljska i ma\u0111arska vlada postavljaju teritorijalne zahtjeve prema \u010cehoslova\u010dkoj. Hitler ih poti\u010de da je sada pravi \u010das za ostvarenje tih zahtjeva. U razgovoru s ma\u0111arskom vladom Hitler ka\u017ee: \u2018Jedino zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje je vojno osvajanje \u010cehoslova\u010dke. Engleska i Francuska ne\u0107e reagirati. Opasnost je samo da \u010cesi pristanu na sve uvjete.\u2019<\/p>\n

              (7) Chamberlain nosi Hitleru odgovor \u010dehoslova\u010dke vlade u kojem su ispunjeni svi njema\u010dki zahtjevi. Hitler izjavljuje da je za to sada kasno, da njema\u010dka vojska ulazi u \u010cehoslova\u010dku za dva dana (28. rujna), a o \u010cesima ovisi da li \u0107e to biti milom ili silom.<\/p>\n

              (8) \u010cehoslova\u010dka odbacuje Hitlerov zahtjev i mobilizira svoju vojsku. Francuska provodi djelomi\u010dnu mobilizaciju, a Britanija mobilizira mornaricu. Jugoslavija i Rumunjska upozoravaju Ma\u0111arsku da \u0107e je napasti ako ona napadne \u010cehoslova\u010dku. Vode\u0107i njema\u010dki generali protive se napadu na \u010cehoslova\u010dku. Hitler pi\u0161e pomirljivo pismo Chamberlainu u kojem prihva\u0107a njegov prijedlog o mirnom preuzimanju Sudeta i garantira granice ostatka \u010cehoslova\u010dke.<\/p>\n

              (9) Chamberlain predla\u017ee Hitleru me\u0111unarodnu konferenciju o \u2018sudetskoj krizi\u2019. \u0160alje pismo i Mussoliniju i moli ga da intervenira kod Hitlera. Mussolini pi\u0161e Hitleru, daje mu punu podr\u0161ku, ali se zala\u017ee za konferenciju. Hitler pristaje i zakazuje konferenciju \u2018sutra u podne (29. rujna) u M\u00fcnchenu\u2019.<\/p>\n

              (10) Na konferenciju su pozvani Chamberlain, Daladier (premijer Francuske) i Mussolini; predstavnici SSSR-a i \u010cehoslova\u010dke nisu pozvani. Mussolini iznosi \u2018svoj\u2019 prijedlog za rje\u0161avanje krize, Chamberlain i Daladier ga prihva\u0107aju. Dokumenti na\u0111eni po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata pokazuju da je taj prijedlog napisan u ministarstvu vanjskih poslova Njema\u010dke, potvr\u0111en od Hitlera, preveden na francuski i poslan Mussoliniju.<\/p>\n

              (11) Hitlerov autoritet u njema\u010dkom narodu i vojsci postao je neupitan, a njegova samouvjerenost bezgrani\u010dna. Pokazalo se da je on bio u pravu, a svi generali u krivu, da je uspio pripojiti Tre\u0107em Reichu Austriju i dobar dio \u010cehoslova\u010dke, deset milijuna Nijemaca, bez prolijevanja krvi. Njegove ocjene da su Britanija i Francuska neodlu\u010dne i slabe i da ne\u0107e ulaziti u rat zbog nekih zemalja na istoku Europe, pa makar imali formalne sporazume, poslije M\u00fcnchena su izgledale vrlo uvjerljivo.<\/p>\n

              (12) Sljede\u0107i dan, 1. listopada 1938., njema\u010dka vojska ulazi u Sudetsku oblast. Poljska i Ma\u0111arska bacaju se na bespomo\u0107nu \u010cehoslova\u010dku \u2018kao le\u0161inari\u2019 \u2013 Churchillov izraz u njegovoj knjizi \u2018The Second World War\u2019 \u2013 i oduzimaju joj dio teritorija koji im Hitler dozvoljava. Po\u010detkom 1939. Njema\u010dka okupira ostatak \u010ce\u0161ke, a u Slova\u010dkoj instalira profa\u0161isti\u010dku, kvislin\u0161ku vladu. Velika Britanija i Francuska, unato\u010d svojim sve\u010danim obe\u0107anjima i garancijama, ne reagiraju.<\/p>\n

              (13) U prolje\u0107e 1939. Njema\u010dka postavlja sve ve\u0107e teritorijalne zahtjeve prema Poljskoj. Uz to tra\u017ei da se Poljska pridru\u017ei sporazumu Njema\u010dke, Italije i Japana usmjerenom protiv SSSR-a, takozvanom Paktu protiv Kominterne. Britanska vlada, poslije otre\u017enjavaju\u0107eg iskustva s nestankom \u010cehoslova\u010dke, daje garancije Poljskoj. Hitler izdaje tajno nare\u0111enje Wehrmachtu da pripremi iznenadni napad na Poljsku za 1. rujan.<\/p>\n

              (14) Sedamnaestog travnja 1939. SSSR predla\u017ee Britaniji i Francuskoj sporazum o zajedni\u010dkom suprotstavljanju daljnjim njema\u010dkim agresijama. Chamberlain odbija takav sporazum kao \u2018preuranjen\u2019. Poljska vlada odbija bilo kakav sporazum sa SSSR-om uz obrazlo\u017eenje da je SSSR \u2018vojno bezna\u010dajan\u2019.<\/p>\n

              (15) Tre\u0107eg maja Staljin smjenjuje komesara za vanjske poslove M. Litvinova i na njegovo mjesto stavlja V. Molotova. Litvinov je godinama zagovarao savez SSSR-a s Britanijom i Francuskom kako bi se zajedno suprotstavili agresijama Tre\u0107eg Reicha. Poslije odbijanja zadnjeg ponu\u0111enog sporazuma Staljin je ocijenio da Britanija i Francuska ne\u0107e u\u0107i u rat zbog Poljske i da bi se poslije Poljske SSSR mogao na\u0107i sam suo\u010den s nacisti\u010dkom Njema\u010dkom. Smjenu Litvinova, koji je bio \u017didov, Hitler je protuma\u010dio kao o\u0161tar zaokret u sovjetskoj vanjskoj politici. U kolovozu 1939., kad su pripreme za napad na Poljsku bile gotove i kad mu je to odgovaralo, Hitler nudi SSSR-u pakt o nenapadanju u trajanju od 25 godina i, u tajnom protokolu, povrat teritorija koje je Rusija izgubila prije 20 godina, poslije (Prvog) svjetskog rata; teritorija na kojem su 1939. bile Estonija i Latvija ili su bili dio Poljske, Finske ili Rumunjske.<\/p>\n

              Jedino logi\u010dno obja\u0161njenje za\u0161to se autori rezolucije upu\u0161taju u iskrivljivanje povijesnih \u010dinjenica o Drugom svjetskom ratu jeste sveukupna poruka rezolucije u kojoj se izjedna\u010duju komunizam i nacizam na nivou ideologija i, zapravo, kao ideje. U cijeloj rezoluciji komunizam i staljinizam koriste se kao sinonimi. Ta poruka se osna\u017euje tvrdnjom o podjednakoj krivici nacisti\u010dke Njema\u010dke i SSSR-a za izbijanje Drugog svjetskog rata. To \u0161to to nije istina ne mijenja karakter staljinisti\u010dke diktature niti umanjuje zlo\u010dine koje je ta diktatura po\u010dinila.<\/p>\n

              Rezolucija izra\u017eava jednaku zabrinutost zbog upotrebe nacisti\u010dkih i komunisti\u010dkih simbola i zbog \u2018spomenika koji veli\u010daju totalitarni re\u017eim\u2019. U Hrvatskoj, kao i u nekim drugim dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a iz Isto\u010dne Europe, politi\u010dka desnica desetlje\u0107ima name\u0107e stav da su spomenici borbi protiv nacizma i fa\u0161izma i, posebno, njihovih doma\u0107ih kvislin\u0161kih re\u017eima, \u2018simboli veli\u010danja totalitarnih re\u017eima\u2019. Tisu\u0107e takvih spomenika, bar kad se govori o Hrvatskoj, sru\u0161eno je upravo zbog toga \u0161to su bili spomenici borbi protiv jednog zlo\u010dina\u010dkog totalitarnog re\u017eima. U kojoj mjeri ova rezolucija podr\u017eava taj nakaradni stav i njegove destruktivne posljedice najbolje se vidi po reakcijama prousta\u0161kih portala, ali i nekih kolumnista desnih politi\u010dkih uvjerenja u hrvatskim medijima. Svi se oni \u017eale da rezolucija nije dovoljno popularizirana u hrvatskoj javnosti. Na primjer, novinar Slobodne Dalmacije I. Ugrin pod naslovom \u2018EU parlament: Nacisti\u010dki i komunisti\u010dki zlo\u010dini su isti!\u2019 pi\u0161e kako rezolucija pokazuje koliko je hrvatska predsjednica bila u pravu kad je maknula Titovu bistu s Pantov\u010daka, kao i zagreba\u010dki gradona\u010delnik kad je promijenio ime Trgu mar\u0161ala Tita.<\/p>\n

              Iako se bavi po\u010detkom Drugog svjetskog rata, rezolucija o va\u017enosti europskog sje\u0107anja nijednom se rije\u010dju ne sje\u0107a da je SSSR u njemu podnio najve\u0107e \u017ertve, najvi\u0161e doprinio pobjedi nad nacisti\u010dkom Njema\u010dkom i osloba\u0111anju zemalja koje su bile pod nacisti\u010dkim terorom. Da je posljedica toga ne samo nametanje prosovjetskih vlasti u zemljama Isto\u010dne Europe, nego i povratak ili uspostava demokracije u ve\u0107em dijelu Zapadne Europe. Bez tih \u017ertava i pobjeda nad do tada nepobjedivom njema\u010dkom vojskom ujedinjena Europa izgledala bi malo druga\u010dije. Nije naodmet podsjetiti da se na gotovo svim propagandnim plakatima nacisti\u010dke Njema\u010dke i njenih saveznica napad na SSSR prikazivao kao obrana ujedinjene Europe od opasnosti bolj\u0161evizma.<\/p>\n

              Kona\u010dno, rezolucija osu\u0111uje ekstremisti\u010dke i ksenofobne snage u dana\u0161njoj Europi koje \u2018retorikom totalitarne propagande\u2019 \u0161ire \u2013 \u0161to? \u2018Rasizam, antisemitizam i mr\u017enju prema seksualnim i drugim manjinama.\u2019 Jasno je da propagiranje takvih stavova nema nikakve veze s komunizmom, ali predstavlja su\u0161tinu onoga \u0161to je zastupao i nametao nacizam. Danas se ksenofobija, rasizam i mr\u017enja prema manjinama redovito pojavljuju u retorici ekstremne desnice \u0161irom Europe. U tolikoj mjeri da ih je kao prijetnje eti\u010dkim vrijednostima na kojima je EU utemeljena morala navesti i ova rezolucija. Samo \u0161to prijetnje nisu vanjske nego unutra\u0161nje. Rastu\u0107i nacionalizmi, kratkovidne sebi\u010dne politike, popu\u0161tanje takvim politikama i ekstremisti\u010dkim pokretima, sve glasnijim u propagiranju stavova koji su upravo suprotni na\u010delima slobode, ravnopravnosti i socijalne pravednosti. A one koji stanu u obranu tih na\u010dela politi\u010dka desnica prozivat \u0107e zbog manjka domoljublja i olako imenovati komunistima i apologetima staljinizma.<\/p>\n

              Europski zastupnici koji su izglasali ovu rezoluciju, a me\u0111u njima su i svi zastupnici iz Hrvatske, i kojima se s jedne strane privi\u0111aju komunisti\u010dki bijeli mi\u0161evi, a s druge pokazuju zapanjuju\u0107e pomanjkanje \u2018povijesnog sje\u0107anja\u2019. Jer sve je to u Europi ve\u0107 vi\u0111eno. U njenom kolektivnom sje\u0107anju jasno je zapisano kamo stalno popu\u0161tanje politi\u010dkim nasilnicima, koje karakterizira \u2018rasizam, antisemitizam i mr\u017enja prema manjinama\u2019, mo\u017ee odvesti.<\/p>\n

              Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

              Tvrdnja da je po\u010detak Drugog svjetskog rata neposredni rezultat nacisti\u010dko-sovjetskog sporazuma izri\u010de se u rezoluciji o \u2018Va\u017enosti europskog sje\u0107anja za budu\u0107nost Europe\u2019 kao neupitna \u010dinjenica. No brojni dokumenti, prije svega iz Tre\u0107eg Reicha, pokazuju da je ona vi\u0161e nego upitna. Njenu kritiku argumentiramo kronologijom doga\u0111aja koji su vodili u taj rat<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273200,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-279692","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279692"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279692\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279693,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279692\/revisions\/279693"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}