{"id":279536,"date":"2019-12-09T06:31:06","date_gmt":"2019-12-09T05:31:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279536"},"modified":"2019-12-08T20:36:54","modified_gmt":"2019-12-08T19:36:54","slug":"cije-je-miroslavljevo-jevandelje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/09\/cije-je-miroslavljevo-jevandelje\/","title":{"rendered":"\u010cije je Miroslavljevo jevan\u0111elje?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mehmed Slezovi\u0107<\/strong><\/p>\n

U komentaru na enciklopedijski citat u mom tekstu ,,Rerih i Miroslavljevo jevan\u0111elje\u201c, izvesna Dragana pi\u0161e:<\/p>\n

,,Po\u0161tovana redakcijo, stvarno nije u redu da objavljujete ovakav komentar osobe koja je potpuno nekompetentna za Miroslavljevo jevan\u0111elje. Nikad i niko u svetu nauke nije doveo Miroslavljevo jevan\u0111elje s Bosnom. Ima gledi\u0161ta da je ono nastalo na podru\u010dju Zete, ali za sada najkompetentnije gledi\u0161te jeste ono koje ka\u017ee da je Miroslavljevo jevan\u0111elje ra\u0111eno za crkvu Svetog Petra na Limu, \u010diji je ktitor tako\u0111e bio knez Miroslav, ro\u0111eni brat Stefana Nemanje, osniva\u010da nezavisne srpske (ra\u0161ke) dr\u017eave. Podru\u010dje Lima tada je ulazilo u sastav srpske (ra\u0161ke) dr\u017eave. Zna\u010di Miroslavljevo jevan\u0111elje je i po ktitoru, i po mestu nastanka, i po jeziku , i po pismu, spomenik, srpske kulture. \u201c<\/p><\/blockquote>\n

Moram priznati da me je ton ove reakcije duboko ganuo jer sam osetio izvesnu dozu svetogr\u0111a u ovoj reakciji \u0161to se uop\u0161te dovodi u vezu ovo jevan\u0111elje s Bosnom. I to od ,,nekompetentne\u201c osobe \u0161to bi se dalo i\u0161\u010ditati na mnogo na\u010dina. Dakle, nije ta\u010dno da niko nikad u ,,svetu nauke\u201c nije povezao ovo jevan\u0111elje sa Bosnom.<\/p>\n

U knjizi ,,Kulturna istorija Bosne i Hercegovine\u201c, autora dr Alojz Benac, Dimitrije Sergejevski, \u0110oko Mazali\u0107, sve nau\u010dni saradnici Zemaljskog muzeja, izdate 1955. (Beograd, Sarajevo, Zagreb), pi\u0161e: ,,Vrlo nam je malo preostalo spomenika kulture iz ranijeg \u017eivota na\u0161ih pre\u0111a, sve tamo do po\u010detka XII vijeka, da bismo mogli ocijeniti u kom bilo pravcu stanje dotada\u0161nje materijalne i duhovne kulture u Bosni i Hercegovini. Znamo samo toliko da su potkraj XII vijeka dvojica bra\u0107e Matej i Aristodije, sinovi Zorobabelovi, koji su bili slikari i zlatari, radili dugo godina u Bosni o svom zanatu.<\/p>\n

Oni su istina bili iz Zadra, ali njihovo djelovanje kod nas jasno svjedo\u010di da se u Bosni ve\u0107 tada radilo na zlatarskoj i na slikarskoj umjetnosti. To nam jo\u0161 bolje potvr\u0111uje jedino pisano djelo koje je preostalo iz tog vremena, a to je Miroslavljevo jevan\u0111elje. (Pisano je i slikano u Bosni potkraj XII vijeka i jedan je od na\u0161ih najljep\u0161ih pisanih spomenika svih vremena.) Iz njega razabiramo da je i kaligrafska i iluminatorska vje\u0161tina bila, u XII vijeku u punom razvoju, ali i to da je ona slu\u017eila isklju\u010divo crkvi i dvorovima povla\u0161\u0107ene klase \u201c (st. 117). Pomenuti citat iz Enciklopedije likovnih umjetnosti, Jugoslovenskog leksikografskog zavoda ne moram ponavljati (Prvi tom, str. 450. sa literaturom na koju se poziva, 1972.)<\/p>\n

U nauci se, izvori iz enciklopedija ne priznaju, kao \u0161to i pomenutom citatu iz navedene knjige nedostaje nau\u010dni izvor. Me\u0111utim, on se nalazi u Zborniku radova vizantolo\u0161kog instituta SANU, knjiga 1 iz 1952 godine. Autor je \u0110or\u0111e Stri\u010devi\u0107, (Majstori minijatura Miroslavljevog jevan\u0111elja) i mo\u017ee se i\u0161\u010ditati od 181 do 200 stranice.<\/p>\n

Sad bih se osvrnuo na gore izneseni stav. \u0160to se ti\u010de mesta, ne postoji ni jedan pouzdan podatak da je napisano u Sand\u017eaku, u Bijelom Polju kod Lima, ve\u0107 svi ozbiljni argumenti ukazuju na Bosnu. \u0160to se jezika ti\u010de, ka\u017ee se da je napisano na srpsko-slavenskom jeziku.<\/p>\n

Ova re\u010d je nau\u010dna konvencija da se ozna\u010di narodni jezik koji se razvio iz staroslavenskog i koji se govori na \u0161irem podru\u010dju pa sam naziv jezika ne isklju\u010duje bosansko stanovni\u0161tvo, jer poznato je, jezi\u010dki identitet nije i nacionalni identitet. \u0160to se pisma ti\u010de, jevan\u0111elje jeste pisano \u0107irilicom, preciznije ustavnom \u0107irilicom ali se ovo pismo koristi na \u0161irem prostoru obuhvataju\u0107i Bosnu kao i delove Hrvatske.<\/p>\n

U novije vreme Hrvati ponovo otkrivaju \u0107irilicu kao svoje staro pismo, sada ozna\u010deno zapadnom ili hrvatskom \u0107irilicom. Ovo, dakle nije tzv. srpska \u0107irilica koju je Vuk Karad\u017ei\u0107 uobli\u010dio 1811 za srpski jezik. \u0160to se samog ktitora ti\u010de, Stri\u010devi\u0107 iznosi mi\u0161ljenje da se radi o poklonu Bana Kulina, zetu Miroslavu koji je bio o\u017eenjen banovom sestrom.<\/p>\n

Dakle sumiraju\u0107i sve re\u010deno mo\u017eemo slobodno re\u0107i \u2013 Miroslavljevo jevan\u0111elje nije spomenik kulture srpskog naroda, kao \u0161to nije ni drugih bliskih naroda, jer u 12. i 13. veku ne postoje Srbi, Hrvati, Bo\u0161njaci u dana\u0161njem smislu etni\u010dkog identiteta. Kao takvi pojavi\u0107e se tek sa 19 vekom kao politi\u010dki i kulturni konstrukt formiranja nacija i nacionalnih dr\u017eava. U srednjevekovnom periodu pojavljuju se nazivi kao \u0161to su Ra\u0161ani, Bo\u0161njani i drugi \u0161to je vi\u0161e regionalna oznaka.<\/p>\n

Ovo bi zna\u010dilo da niko nema pravo na nacionalno prisvajanje teksta. Me\u0111utim za srpska prisvajanja bi dodatni problem bio i u tome \u0161to pomenuti Stri\u010devi\u0107 jasno dokazuje da je Miroslavljevo jevan\u0111elje bogumilski a ne pravoslavni verski tekst iz tog perioda. Mo\u017eda su ta\u010dne tvrdnje da je Miroslav bio bogumil.<\/p>\n

Da li je o tome i\u0161ta znao predsednik Srbije kada je polagao svoju zakletvu na Miroslavljevom jevan\u0111elju? To je vi\u0161e pitanje za savremenu srpsku nauku. \u0160to se mojih kompetencija ti\u010de, treba re\u0107i da je \u201eMiroslavljevo jevan\u0111elje pre svega spomenik na\u0161e slikarske umetnosti\u201c. Valjda se jedan slikar mo\u017ee pozabaviti time, uprkos nacionalnoj i populisti\u010dkoj sakralizaciji ovog teksta i imenu koje nosi.<\/p>\n

Autor je akademski slikar i univerzitetski profesor iz Novog Pazara<\/p>\n

Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stri\u010devi\u0107 jasno dokazuje da je Miroslavljevo jevan\u0111elje bogumilski a ne pravoslavni verski tekst iz tog perioda. Mo\u017eda su ta\u010dne tvrdnje da je Miroslav bio bogumil.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":279537,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-279536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279536"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279538,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279536\/revisions\/279538"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}