Ovo je me\u0111uzvijezdana kometa – drevna kuglica leda, gasa i pra\u0161ine, formirana na zale\u0111enim obodima daleke zvijezde, koju je neki sre\u0107ni splet gravitacije bacio na put prema nama, pi\u0161e Va\u0161ington post.<\/p>\n
Astronomima je ova kometa pravi mali paket podataka iz svemira – dio udaljenog mjesta na koje ljudski rod nikad ne\u0107e do\u0107i, klju\u010d za sve svjetove koje ne mo\u017eemo direktno posmatrati.<\/p>\n
To je drugi me\u0111uzvjezdani “uljez” koji su nau\u010dnici vidjeli u na\u0161em Sun\u010devom sistemu i prva takva kometa koju su uspjeli dobro da istra\u017ee. Prate\u0107i kretanje komete, prou\u010davaju\u0107i njen sastav i pona\u0161anje, istra\u017eiva\u010di tra\u017ee tragove o mestu iz kog je do\u0161la i prostoru koji je preletjela da bi do\u0161la u na\u0161 sistem. Ve\u0107 su prona\u0161li molekul koji se temelji na ugljeniku i eventualno vodi – dvije poznate hemikalije u takvom vanzemaljskom objektu, prenosi sputniknews.com.<\/a><\/p>\n Nau\u010dnici su identifikovali hiljade svjetova izvan na\u0161eg Sun\u010devog sistema: gasoviti divovi i si\u0107u\u0161ne stjenovite sfere, svjetovi osvijetljeni prigu\u0161enim crvenim suncem i oni koji okru\u017euju vrtoglave ostatke sru\u0161enih zvijezda. Postoje \u010dak i planete koji kru\u017ee oko \u017eutog sunca veli\u010dine poput na\u0161eg – iako ni\u0161ta do sada prona\u0111eno ne mo\u017ee odgovarati atmosferi koja ima vazduh i duboke, plave okeane poput Zemlje.<\/p>\n Ipak, \u010dak i kada se gledaju kroz najmo\u0107nije teleskope, egzoplanete nisu vidljive ni\u0161ta vi\u0161e od mrlja svjetlosti, a putovanje do najbli\u017ee zvijezde trajalo bi oko 40.000 godina.<\/p>\n Najbolja mogu\u0107nost nau\u010dnika za detaljnije ispitivanje drugog sun\u010devog sistema bio je dolazak komadi\u0107a jednog od njih.<\/p>\n Astronom Genadi Borisov je 30. avgusta uo\u010dio blijedu mrlju na horizontu, jedva prepoznatljivu na svjetlucavoj pozadini zvijezda i o svom otkri\u0107u obavijestio Centar za male planete.<\/p>\n U roku od nekoliko nedjelja, nau\u010dnici su prikupili dovoljno podataka za izra\u010dunavanje orbite komete, ali nisu prona\u0161li ovalni put kojim se komete obi\u010dno kre\u0107u oko sunca. Umjesto toga, orbita je bila hiperboli\u010dna – nije se zatvarala u sebe. Objekt je tako\u0111e putovao ogromnom brzinom od oko 145.000 kilometara na sat, daleko br\u017ee od bilo koje komete, asteroida ili planete koji kru\u017ee oko na\u0161eg sunca.<\/p>\n Dejvid Farno\u010dija, navigacijski in\u017eenjer u laboratoriji NASA za mlazni pogon, me\u0111u prvima je utvrdio da je kometa poticala iz drugog sistema.<\/p>\n U na\u0161em Sun\u010devom sistemu uo\u010den je samo jo\u0161 jedan me\u0111uzvjezdani objekt: stijena u obliku cigare pod nazivom “Oumuamua”, havajska rije\u010d koja u prevodu zna\u010di “glasnik izdaleka”.<\/p>\n Ali “Oumuamua” je ve\u0107 bio na izlazu iz sistema kad je otkriven 2017. godine, i bio je toliko slab da ga nau\u010dnici nikada nisu mogli izu\u010davati u vi\u0161e od jednog piksela svijetlosti. Nisu bili ba\u0161 sigurni u ono \u0161to su vidjeli – da li je u pitanju metal, stjenoviti asteroid ili ledena kometa?<\/p>\n Nova kometa, koja je dobila ime 2I\/Borisov u \u010dast astronoma koji ga je prvi uo\u010dio, a o\u010dekuje se da \u0107e biti na dosegu teleskopa do jeseni 2020. Prema svom najbli\u017eem pristupu, sljede\u0107eg mjeseca, bi\u0107e dvostruko dalje od Zemlje koliko je Zemlja udaljena od Sunca.<\/p>\n Iako je u Sun\u010dev sistem u\u0161ao iz pravca sazve\u017e\u0111a Kasiopeja, nau\u010dnici jo\u0161 ne znaju odakle je ta\u010dno dolazi 2I\/Borisov, niti koliko je dugo letio me\u0111uzvjezdanim prostorom. S obzirom na trenutnu brzinu, uvjereni su da putuje milionima godina, ako ne i milijardama.<\/p>\n <\/p>\n