Klimatske promjene i zaga\u0111enje istiskuju kiseonik iz okeana i prijete opstanku mnogih vrsta riba, zaklju\u010dak je do sada najve\u0107eg istra\u017eivanja ove vrste koju je sprovela Me\u0111unarodna unija za za\u0161titu prirode.<\/p>\n
Iako su zaga\u0111enje i manjak hranjivih materija u morima poznati ve\u0107 decenijama, istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da su klimatske promjene pogor\u0161ale situaciju u vezi sa nedostatkom kiseonika.<\/p>\n
Nedostatak kiseonika je evidentiran u oko 700 okeanskih lokacija, dok je \u0161ezdesetih godina pro\u0161log vijeka to bio slu\u010daj u 45.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di navode da ova situacija posebno \u0161teti odre\u0111enim ribljim vrstama kao \u0161to su tuna, ajkula i marlin, odnosno vrsta sabljarke, prenosi Srna.<\/p>\n
Poznato je od ranije da odre\u0111ene hemikalije, kao \u0161to su nitrogen i fosfor sa farmi i industrijskih pogona, uti\u010du na nivo kiseonika i to je i dalje primarni faktor, posebno u oblastima bli\u017ee obali.<\/p>\n
Me\u0111utim, posljednjih godina pove\u0107ana je opasnost od klimatskih promjena.<\/p>\n
\u0160to je vi\u0161e ugljen dioksida emitovano, \u010dime se ja\u010da efekat staklene ba\u0161te, to vi\u0161e toplote apsorbuju okeani. Ta toplija voda sadr\u017ei manje kisonika, navodi se u istra\u017eivanju, prenio je BBC.<\/p>\n
\u010cak i male promjene u atmosferi mogu zna\u010dajno da se odraze na \u017eivot u morima.<\/p>\n
Vode sa manjim procentom kiseonika odgovaraju nekim vrstama kao \u0161to je meduza, ali ne odgovaraju brzim ribama i krupnim ribama kao \u0161to je tuna. Ve\u0107e i br\u017ee ribe imaju ve\u0107e energetske potrebe.<\/p>\n
\u201cMi smo i ranije znali za pojavu smanjenja kiseonika, ali sada smo to prvi put povezali sa klimatskim promjenama\u201d, \u00a0rekla je Mina Eps iz Me\u0111unarodna unija za za\u0161titu prirode.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nedostatak kiseonika je evidentiran u oko 700 okeanskih lokacija, dok je \u0161ezdesetih godina pro\u0161log vijeka to bio slu\u010daj u 45<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-279474","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279474"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279475,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279474\/revisions\/279475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}