{"id":279277,"date":"2019-12-05T06:28:21","date_gmt":"2019-12-05T05:28:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279277"},"modified":"2019-12-05T09:11:17","modified_gmt":"2019-12-05T08:11:17","slug":"nacionalno-i-socijalno-kod-aljbina-kurtija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/05\/nacionalno-i-socijalno-kod-aljbina-kurtija\/","title":{"rendered":"Nacionalno i socijalno kod Aljbina Kurtija"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Filip Balunovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Brojni su primeri politi\u010dara i politi\u010dkih grupa koje najpre po\u010dnu delovanje na temelju levih ideala, a onda se pod izgovorom datih okolnosti i real-politike, presele u polje desnog i nacionalnog. Nesumnjivo, prva li\u010dnost koja nam padne na pamet kad razmi\u0161ljamo u ovom pravcu u doma\u0107em kontekstu je tragi\u010dno nastradali Zoran \u0110in\u0111i\u0107. On je svoju aktivisti\u010dku \u201ekarijeru\u201d otpo\u010deo kao anarhista i kriti\u010dar birokratizovanog socijalizma, s leva. Zbog toga je hap\u0161en, pa i osu\u0111ivan u Sloveniji, pa posle pomilovan zajedno sa kolegama studentima sa kojima se udru\u017eivao. Nakon povratka sa doktorskih studija u Konstancu, \u0110in\u0111i\u0107 \u0107e svoje politi\u010dko, ali i akademsko delovanje posvetiti ideji uspostavljanja moderne dr\u017eave koju \u0107e u skladu sa konzervativnom i liberalnom vizijom modernosti, poistovetiti sa modernom nacijom i nacionalnom dr\u017eavom. Njegove te\u017enje ka modernizaciji Srbije po uzoru na Zapadni svet i\u0161le su stoga, devedesetih i dvehiljaditih godina \u2013 sve do atentata, u pravcu razre\u0161enja nacionalnog pitanja Srba i uspostavi moderne srpske dr\u017eave.<\/p>\n<p>Krajem devedesetih ove su te\u017enje pokatkad \u201eproklizavale\u201d i ka drugim teritorijama, pre svega ka Bosni i Crnoj Gori \u2013 pa je tako govorio o ideji \u201eSaveza srpskih zemalja\u201d u cilju re\u0161avanja nacionalnog pitanja Srba. U periodu izme\u0111u \u0110in\u0111i\u0107a anarhiste i \u0110in\u0111i\u0107a desnog liberala, iz njegovog politi\u010dkog delovanja gotovo da su i\u0161\u010dezle socijalne komponente koje bi makar i podsetile na onog \u201elevog \u0110in\u0111i\u0107a\u201d iz doba mladosti. Ovo je postalo o\u010digledno ne samo narativno ve\u0107 i prakti\u010dno nakon politi\u010dkih promena 2000. godine kada je i postao premijer, a kada \u0107e otpo\u010deti i deblokada tranzicijskog procesa koji je krenuo i zaglavio se u Milo\u0161evi\u0107evo vreme. \u0110in\u0111i\u0107 je zbog toga vi\u0111en kao reformator i vizionar, \u010dovek sa ambicijom da od Srbije napravi modernu dr\u017eavu a Srbima vrati modernu nacionalnu svest koja je trebalo da zameni \u201evarvarski\u201d nacionalizam \u0161ovinisti\u010dkog tipa sa jedne i \u201enaivno jugoslovenstvo\u201d, sa druge strane.<\/p>\n<p>Iako je pro\u0161ao drugu trajektoriju i delovao u zna\u010dajno razli\u010ditom kontekstu od \u0110in\u0111i\u0107a, \u010dini se kao da je budu\u0107i kosovski premijer Aljbin Kurti nekako zavr\u0161io na sli\u010dnom tragu na kom se na\u0161ao premijer \u0110in\u0111i\u0107 po\u010detkom 2000-ih. Za razliku od njega, me\u0111utim, kod lidera \u201eSamoopredeljenja\u201d\u00a0 vi\u0161edecenijska borba od samog po\u010detka u sebi je sadr\u017eala isprepletene ideale nacionalnog i socijalnog \u2013 s tim \u0161to su ispo\u010detka nagla\u0161eniji bili socijalni, odnosno univerzalni anti-kolonijalni sentimenti. Ovo svakako ne \u010dudi jer je \u201eVetevendosje\u201c svoj uzlet do\u017eiveo pod ameri\u010dkom, onosnosno \u201eme\u0111unarodnom\u201c vla\u0161\u0107u nakon 1999. godine. Samoopredeljenje tako, za razliku od ostalih \u2013 \u0161to vojnih (poput OVK) \u0161to civilnih (politi\u010dkih) pokreta na Kosovu, nastaje kao reakcija na miskoncepcije i kolonizatorska svojstava me\u0111unarodnog protektorata, a ne srpske vlasti koja vr\u0161i represiju nad Albancima. Ono, drugim re\u010dima, od samog po\u010detka i akcija poput prevrtanja i paljenja vozila UNMIK-a, nastaje kao gerilski pokret protiv me\u0111unarodnog \u201eokupatora\u201c koji od Kosova pravi koloniju, u pravom smislu te re\u010di. U datom kontekstu kakav je kosovski, me\u0111utim, sve vreme paralelno uz ideje anti-imperijalizma i zaista, anti-kapitalizma, stoje i one koje se nastavljaju na diskurs Adema Dema\u0107ija, koji je zbog albanskog\/velikoalbanskog nacionalizma u jugoslovenskim zatvorima le\u017eao ukupno 28 godina. Stoga rame uz rame sa levim elementima, unutar \u201eSamoopredeljenja\u201c kao i kod samog Aljbina Kurtija, od samog po\u010detka mo\u017eemo detektovati i poprili\u010dno jak anti-srpski sentiment.<\/p>\n<p>Za razliku od svog mentora, Dema\u0107ija, Kurti se ipak nije previ\u0161e trudio da u javnosti jasno razdvoji prezir prema srpskim vlastima od etni\u010dke netrpeljivosti prema Srbima. Kada ka\u017eem da se nije trudio da to radi previ\u0161e u javnosti, onda to svakako ne zna\u010di da on tu razliku nije pravio, odnosno da je ne pravi i danas \u2013 naprotiv, verujem da je ba\u0161 to slu\u010daj. Me\u0111utim od samog po\u010detka i sada ve\u0107 legendarnog desetominutnog razgovora koji su srpski novinari sa njim obavili dok je jo\u0161 uvek boravio u Milo\u0161evi\u0107evom zatvoru, on nikada nije pozvao na ujedinjenu borbu srpskog i albanskog naroda (i na Kosovu i u Srbiji) protiv neoimperijalizma ili, \u010dak, Milo\u0161evi\u0107a \u2013 a \u0161to da ne i srpskog i albanskog nacionalizma, podjednako. Naprotiv, uvek je isticao podre\u0111enost albanskog naroda i neophodnost kosovske nezavisnosti a preko nje i re\u0161avanja albanskog nacionalnog pitanja, uz \u017eelju da se i srpski narod (sam za sebe), oslobodi stega nametnutih Milo\u0161evi\u0107evom re\u017eimom.<\/p>\n<p>Kako bi se pozabavili svim\u00a0 elementima socijalne prirode koje pokriva \u201elevo krilo\u201c politi\u010dkog delovanja \u201eSamoopredeljenja\u201c, drugim re\u010dima, Albanci prema takvom vi\u0111enju moraju biti nezavisni najpre na Kosovu, a onda (eventualno) i ujedinjeni sa Albancima u Albaniji. Ovde Kurti pravi istu gre\u0161ku koju je pravio \u0110in\u0111i\u0107. Odustaju\u0107i od internacionalizma, naime, pa \u010dak i ideje o eks-Jugoslovenskoj uvezanosti kao preduslovu da re-emancipaciju (nakon op\u0161te regresije u postsocijalizmu), on prakti\u010dno onemogu\u0107ava ispunjenje sopstvenih ciljeva iz domena socijalne i ekonomske pravde za koju se zala\u017ee levo krilo njegovog politi\u010dkog bi\u0107a \u2013 kao i politi\u010dkog bi\u0107a pokreta na \u010dijem je \u010delu. Tu vrstu balkanske internacionale, ili \u201eBalkanije\u201c kako se sredinom devedesetih nazivala ideja o federaciji izme\u0111u Srbije, Kosova i Crne Gore (koju je podr\u017eao i gorespomenuti Adem Dema\u0107i), on zamenjuje demohri\u0161\u0107anskom zapadnom idejom o naciji-dr\u017eavi kao preduslovu progresa i modernizacije.<\/p>\n<p>Upravo u ovome vidim najve\u0107i problem sa Kurtijem i \u201eSamoopredeljenjem\u201c. U izvesnom smislu, ovde vidim i propu\u0161tenu \u0161ansu da se jedan zaista autenti\u010dan pokret, svojevrsni sui generis politi\u010dkog anga\u017emana na ovim prostorima, pretvori u avangardu koja mo\u017ee povu\u0107i ostatak regije u progresivnom pravcu. Zanimljivo je to da, primera radi, Kurti \u010desto govori o Kosovu koje je postalo \u201ezarobljena dr\u017eava iznutra nakon \u0161to se oslobodila spolja\u201c, za \u0161ta direktno krivi me\u0111unarodnu zajednicu i \u201eneoliberalnu orijentaciju institucija i dru\u0161tva\u201c \u2013 a onda re\u0161enje pronalazi na terenu nacionalnog koje se na ovim prostorima i u ovom istorijskom trenutku \u2013 pojavljuje isklju\u010divo kao plemensko.\u00a0 Ako je istina da se, kao \u0161to je to budu\u0107i kosovski premijer nazna\u010dio\u00a0 u svom govoru u \u201eTed Talk-u\u201c 2011. godine u Be\u010du, u me\u0111unardnim protektoratima \u201epostavljene lokalne elite \u0161tite od naroda, pre nego narod od tih elita\u201c, onda je potpuno iluzorno o\u010dekivati da \u0107e se situacija promeniti kada se Kosovo jo\u0161 dodatno nacionalno osvesti ili kada se ujedini sa Albanijom, na primer.<\/p>\n<p>Razlog za\u0161to smatram to iluzijom nije u tome \u0161to se radi o Albancima a ne o nekom drugom narodu \u2013 ve\u0107 u tome \u0161to niti jedan narod na ovim prostorima ne mo\u017ee sam sebe za\u0161tititi od elita, doma\u0107ih i me\u0111unarodnih \u2013 bio on ujedinjen u jednoj ili \u201erasut\u201c u vi\u0161e dr\u017eava. Ista iluzija ide na ra\u010dun i velikosrpskih i velikohrvatskih pretenzija (prema Bosni) \u2013 one ne samo da su \u0161ovinisti\u010dke i neoimperijalisti\u010dke (da ne upotrebim neku te\u017eu i izrabljivaniju kvalifikaciju), ve\u0107 su i u potpunosti nefunkcionalne sa stanovi\u0161ta interesa naroda kojima se servira pri\u010da o tome da nacija i emancipacija idu skupa. Naprotiv, na ovom prostoru te dve ideje razi\u0161le su se jo\u0161 1945. godine, kada je emancipacija skrajnula naciju, a onda ponovo 1991, kada se (plamenska) nacija vratila i pobedila emancipaciju.<\/p>\n<p>Kurti, tako\u0111e, \u010desto u poslednje vreme govori o tome da \u201evi\u0161e neprijatelja ima me\u0111u Albancima nego me\u0111u Srbima\u201c, aludiraju\u0107i pritom na kliku ratnih profitera koji vladaju Kosovom, bogate se i plja\u010dkaju na krilima \u201eratnih zasluga\u201c. Sukob koji vi\u0161e od decenije traje na relaciji \u201eSamoopredeljenje\u201c \u2013 ratni komandanti, i to valja apostrofirati kao pozitivnu stvar, ogleda se u protivljenju pokreta korporatizaciji i kriminalizaciji Kosova u zamenu za nezavisnost od Srbije. Zato Kurti \u010desto govori da je na Kosovu bilo brojnih zlo\u010dina za vreme rata \u2013 ali da je vi\u0161e zlo\u010dina bilo u miru. U tom smislu, pobeda \u201eSamoopredeljenja\u201c na izborima i Kurti kao premijer trebalo bi biti dobra vest ne samo za Kosovo, ve\u0107 i za Srbiju i ostatak regiona. Ono \u0161to nas ipak ko\u010di da posko\u010dimo i dignemo ruke u vis je upravo klip u to\u010dkovima koji Kurti samom sebi udara igraju\u0107i na nacionalnu kartu koja ga onemogu\u0107ava da re\u0161i ve\u0107inu socijalnih problema koji mu\u010de kosovsko dru\u0161tvo. Tamo je, na primer, svaki \u010detvrti stanovnik zaposlen, a tek svaka osma \u017eena. \u010cetrdeset posto mladih koji rade, rade bez ikakvog ugovora o radu. Trgovinski deficit je oko tre\u0107ine BDP-a a godi\u0161nji priliv novca iz dijaspore je oko milijardu evra, \u0161to \u010dini polovinu godi\u0161njeg bud\u017eeta Kosova (vrlo \u010desto, ovim se zapravo obja\u0161njava fenomen \u201ekonstantno punih kafi\u0107a uprkos visokoj nezaposlenosti\u201d).<\/p>\n<p>Kada govorimo o Kosovu, onda de facto govorimo o me\u0111unarodnom protektoratu za koji je budu\u0107i premijer Kosova, rekao da \u201ena zemlju sle\u0107e pravo sa marsa\u201d, misle\u0107i pritom da takvi poreci nisu u doticaju sa realno\u0161\u0107u. Da bi se re\u0161avali ovakvi problemi, da bi se povela borba za pravednije i socijalno i ekonomski jednakije dru\u0161tvo, da bi se vi\u0161e brinulo za mlade i \u017eene, potrebno je ne\u0161to znatno ozbiljnije od mahanja albanskim zastavama. Re\u0107i \u0107e neko sad da je Jugoslavija propala, izme\u0111u ostalog, i zato \u0161to nije uspela da re\u0161i nacionalno pitanje i da je sad nu\u017eno to napraviti. Poenta je ipak u tome da se procesi nacionalnog \u201eosve\u0161\u0107ivanja\u201d na periferiji nu\u017eno pojavljuju kao tribalizacija i (u jugoslovenskom slu\u010daju) de-emancipacija i \u201evelika regresija\u201d, ba\u0161 kao \u0161to su se isti procesi u zemljama kapitalisti\u010dkog centra pokazali u\u010dinkovitim u pogledu unutra\u0161nje modernizacije i konsolidacije ekonomskog i politi\u010dkog imperijalizma i neoimerijalizma na globalnom nivou.\u00a0 Otuda je \u201ere\u0161avanje nacionalnog pitanja\u201d u etni\u010dkom klju\u010du, kako to rade, izme\u0111u ostalih i Albanci, upravo onaj put koji vodi daljoj kolonizaciji ovog prostora, a ne (ponovnoj) emancipaciji i progresu.<\/p>\n<p>\u0160ta je onda ono \u010demu se mo\u017eemo, ili bismo se eventualno mogli nadati ako \u201eSamoopredeljenje\u201d iza\u0111e iz nacionalisti\u010dkog diskursa i vrati se korenima u momentu kada postaje vlast? Pozitivni signali ti\u010du se toga da se uprkos o\u010dajnim ekonomskim pokazateljima, politi\u010dki \u017eivot na Kosovu pokazao kao znatno dinami\u010dniji i sadr\u017eajniji nego u ve\u0107ini zemalja na\u0161e regije, a pogotovo Srbije. Mo\u017eemo re\u0107i otuda, da je politi\u010dki \u017eivot na Kosovu znatno \u201epoliti\u010dkiji\u201d nego \u0161to smo u post-socijalizmu navikli, jer su dinami\u010dnost i (politi\u010dki) sadr\u017eaj valjda glavne odlike modernog politi\u010dkog \u017eivota. Zaista je deo kosovskog dru\u0161tva pokazao na pro\u0161lim izborima da je, ba\u0161 kako je Kurti rekao, svestan politi\u010dki akter zbog kog za Kosovo ima nade. Kada se na izborima, uprkos takvom post-konfliktnom kontekstu, poverenje oduzme svim ratnim komandantima (od Haradinaja, do Ta\u010dija, Ljimaja i Veseljia), i pokloni dvema partijama koje su do tad bile u opoziciji \u2013 i sve to uprkos op\u0161tenacionalnom konsenzusu oko Haradinajevih taksi kao kontra-meri za blokadu \u010dlanstva Kosova u me\u0111unarodnim organizacijama (poput Interpola), onda mo\u017eemo govoriti o jednom zna\u010dajnom delu politi\u010dki svesnog dru\u0161tva.<\/p>\n<p>Ono \u0161to u ovom trenutku ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u da tvrdimo, ti\u010de se prirode te politi\u010dke svesti. \u201eSamoopredeljenje\u201d, razume se, nikada ne bi moglo da osvoji \u010detvrtinu ukupnih glasova da ve\u0107 godinama unazad ne napadaju vlast i s leva i s desna. To \u0161to se aktivistima pokreta pri u\u010dlanjenju, prema svedo\u010danstvu predsednika, govori da se u politiku ulazi da bi se ostala ili postala pristojna srednja klasa, a ne da bi se obogatilo \u2013 svakako igra va\u017enu ulogu za svest o idealima poput solidarnosti ili jednakosti. To \u0161to, sa druge strane, Kurti unutar Kosova deluje kao \u201egra\u0111anin Kosova\u201d a u odnosu prema Beogradu \u201ekao Albanac\u201d, kako sam tvrdi \u2013 name\u0107e jednu drugu vrstu svesti koja, kako sam gore naveo, apsolutno ne odgovara motivima koje pred sebe postavlja jedan levi progresivni pokret (a pogotovo ne ako je na vlasti).<\/p>\n<p>U narednim mesecima, klju\u010dnim \u0107e se pokazati spoznaja o tome da li je \u201eVetevendosje\u201d simbol svesti o kriminogenosti OVK politi\u010dke i ekonomske elite koja na talasu tranzicije \u201eja\u0161e\u201d na Kosovu ve\u0107 20 godina, ili simbol neke \u201emoderne nacionalne svesti\u201d iz koje onda \u201epo logici stvari\u201d treba da se izrode progresivne revolucionarne promene. Ako je ovo potonje, onda \u0107e Kurti postati samo jo\u0161 jedan \u0110in\u0111i\u0107 sa malo ve\u0107om socijalnom osetljivo\u0161\u0107u, koji je naseo na pri\u010du uvezanosti re\u0161avanja nacionalnog i socijalno-ekonomskog pitanja. Ako je ovo prvo navedeno, onda dajte da kidnapujemo \u010doveka, dovedemo u Beograd i postavimo na mesto premijera neke budu\u0107e federacije.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.noviplamen.net\/glavna\/nacionalno-i-socijalno-kod-aljbina-kurtija\/\">Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Niti jedan narod na ovim prostorima ne mo\u017ee sam sebe za\u0161tititi od elita, doma\u0107ih i me\u0111unarodnih \u2013 bio on ujedinjen u jednoj ili \u201erasut\u201c u vi\u0161e dr\u017eava.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":190336,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-279277","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279277"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279277\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279278,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279277\/revisions\/279278"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/190336"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}