{"id":279158,"date":"2019-12-03T07:11:17","date_gmt":"2019-12-03T06:11:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279158"},"modified":"2019-12-02T22:15:18","modified_gmt":"2019-12-02T21:15:18","slug":"daleko-a-medu-nama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/03\/daleko-a-medu-nama\/","title":{"rendered":"Daleko, a me\u0111u nama"},"content":{"rendered":"

Autor: Zlatko Dizdarevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Mimo svih ovih doma\u0107ih bh muka na koje se sve u\u010destalije prelijevaju i kom\u0161ijsko-susjedski politi\u010dki nesta\u0161luci provukla se i jedna zanimljiva vjestica koja kazuje kako, zapravo, ni\u0161ta vi\u0161e nije toliko daleko koliko je bilo nekada.<\/p>\n

Javlja se da je Turska otvorila vojnu bazu u Kataru, sa pet hiljada vojnika. Bazu je otvorio li\u010dno, a ko bi drugi, turski predsjednik Erdogan. Mnogi me\u0111u nebrojenim ovda\u0161njim \u201cpoliti\u010dkim analiti\u010darima\u201d kazat \u0107e \u2013 pa \u0161ta, kakve to veze ima sa nama, daleko je to od nas…<\/p>\n

Uz samu vijest o odjednom bazi u Kataru, ostalo je neinteresantno i sve ono \u0161to ide u paketu sa tim. Recimo, bijes zemalja Zaljeva (plus i njima prijateljskog Izraela) kojima su i Katar pa zato i Turska crvena krpa u tamo\u0161njoj regionalnoj \u201cgeostrategiji\u201d.<\/p>\n

Problem je \u0161to smo mi ovdje sve dalje od svijeta uz pamet blokiranu doma\u0107im sudarima i lokal-politi\u010dkim naduravanjima koja su oduzela potrebu i mudrost osmatranja bilo \u010dega \u0161to se\u017ee izvan lokalnog dvori\u0161ta i piljarskog interesa doma\u0107e mahale.<\/p>\n

Naravno, nikom ozbiljnom ne\u0107e pasti na pamet da je ovda\u0161njem stanovniku u njegovim egzistencijalnim mukama, eto ba\u0161 va\u017eno \u0161ta se de\u0161ava sa turskim bazama u Kataru, i nervozama Rijada, Kaira, Tel Aviva i ostalih tamo ovim povodima.<\/p>\n

Li\u010dilo bi to na sjajnu sekvencu iz filma \u201cNi\u010dija zemlja\u201d i onom zblanuto\u0161\u0107u nad \u201csranjem u Ruandi\u201d. Ipak, Turska i njeno dalje \u0161irenje utjecaja sa prostora izvan \u201czelene transferzale\u201d od Trakije pa preko osmanskog Balkana do Biha\u0107a, ima svoje refleksije na podosta stanovnika ovdje.<\/p>\n

Sentimenti i strast pripadanja \u201cna\u0161im\u201d centrima na tri strane izvan Bosne i Hercegovine nisu kod mnogih naivni, i \u0161ire se na razne na\u010dine. Sva\u010dije ambicije prema Zaljevu mogu se, naravno, promatrati i kroz naftu i plin koji su postali va\u017eniji od krvi, posebno tu\u0111e, ali naivno bi bilo u toj osvaja\u010dki strate\u0161koj storiji o energiji smetnuti s uma i onu natuknicu o krvi, ma koliko se ovdje radilo vi\u0161e o metafori ideolo\u0161ko-vjerskog i mentalnog pripadni\u0161tva.<\/p>\n

Zanimljivo je ovdje prisjetiti se nekih epizoda skoro pa anegdotskog karaktera \u0161to su se u bliskoj pro\u0161losti knji\u017eile na me\u0111unarodnu politiku pa i puki protokol unutar nje, a zgodne su i za prepoznavanje veze izme\u0111u Erdogana u Kataru, te Egipta, Saudijske Arabije i drugih na Bliskom istoku sa Bosnom i Hercegovinom.<\/p>\n

Neke od pri\u010dica su svojevremeno prepoznavane i komentarisane tek onoliko koliko je odgovaralo u\u010desnicima u njima a \u0161iroj javnosti nisu saop\u0161tavanje ni jasno ni pecizno. Na prvi pogled su nepovezane, ali zgodne za razumijevanje ovda\u0161njih relacija spram nekih od \u201cgenetskih\u201d partnera po svijetu.<\/p>\n

Prije sedam godina, u junu 2012. godine, u Egiptu je na krilima tzv. \u201carapskog prolje\u0107a\u201d za predsjednika izabran Mohamed Mursi. Bio je lider Muslimanske bra\u0107e, planetarne islamisti\u010dke organizacije sa rodnim mjestom (1928.) u Egiptu. Do ovih izbora, sve od Nasera i Sadata do Mubaraka, bili su zabranjivani.<\/p>\n

Prvi bogati strate\u0161ki i \u201cprirodni\u201d partner iz arapskog svijeta novom predsjedniku Mursiju i njegovoj organizaciji bio je Katar. U\u0161li su u Egipat odmah sa mnogim obe\u0107anjima i dvadesetak milijardi dolara kojima je te projekte trebalo hitno podr\u017eati.<\/p>\n

Katar je, pored Egipta i Turske, glavno upori\u0161te \u201cMuslimanske bra\u0107e\u201d. Sa evropskih prostora najgrlatiji politi\u010dar, tada predsjedavaju\u0107i Predsjedni\u0161tva BiH Bakir Izetbegovi\u0107, odu\u0161evljeno je pred tv kamerama, uz podignuta \u010detiri prsta (simbol \u201cBra\u0107e\u201d) pozdravljao pobjedu \u201cdemokracije\u201d i Mursija kao predsjednika u Egiptu.<\/p>\n

Samo malo kasnije, u avgustu iste godine, u \u201cbajramskom intervjuu Oslobo\u0111enju\u201d Izetbegovi\u0107 je uz ostalo kazao i kako su \u201cMuslimanska bra\u0107a organizacija koja je pro\u0161la scilu i haribdu u proteklim decenijama, sazrela u uslovima ilegalnog rada i te\u0161kog pritiska re\u017eima, a njen temelj se od po\u010detka nalazio u akademskoj zajednici…\u201d Zanimljivo.<\/p>\n

Godinu dana poslije, mnogi koji su iz svojih interesa podr\u017eavali tzv. Mursijevu \u201cdemokraciju\u201d u Egiptu povukli su ru\u010dnu. Poseban bijes iz dubinsko vjerskih i drugih opipljivijih regionalnih interesa i razloga pokazao je Rijad.<\/p>\n

Doktrinarno, islamski ekstremizam saudijskih vehabija i egipatske \u201cbra\u0107e\u201d nije se napajao na istim izvorima. Neprijateljstvo je duboko. Nije nebitno ni to \u0161to su i ideolozi \u201cprolje\u0107a\u201d u Washingtonu procijenili da su \u201cBra\u0107a\u201d nepouzdana u igri \u010duvanja Izraela, \u0161to je Egiptu bio primarni zadatak po Sporazumu iz Camp Davida.<\/h2>\n

Put za vra\u0107anje na vlast vojske i generala Sisija bio je otvoren. Ostalo je poznato. Mursi je svrgnut nakon samo godinu dana vlasti, a skon\u010dao je i doslovce u sudnici 2019. slu\u0161aju\u0107i najte\u017ee optu\u017ebe genarala i pristalica nove \u2013 stare politike iz zemlje i inozemstva. Katar je brzo nakon pada Mursija prakti\u010dno protjeran iz Egipta.<\/p>\n

Sa svojim novcima i interesima a protiv \u201cbra\u0107e\u201d instalirala se Saudijska Arabija. I opet me\u0111u najgrlatijim iz svijeta u protestima zbog ru\u0161enja Mursijeve \u201cdemokracije\u201d, uz podignuta \u010detiri prsta, bio je Bakir Izetbegovi\u0107.<\/p>\n

Glasniji od njega sa ovih strana jedino je Erdogan. Zapadni ambasadori u Sarajevu bili su zblanuti, po obi\u010daju tiho i iza le\u0111a javnosti. Diplomatska elegancija i uljudba.<\/p>\n

Pri\u010dica ima zanimljiv lokalni rep, formalno jasan ali sveden na glasni \u0161apat. Iz \u201cprijateljske Saudijske Arabije\u201d, dolazi 2015. poziv predsjedavaju\u0107em Predsjedni\u0161tva BiH, tada na toj poziciji Draganu \u010covi\u0107u, da do\u0111e u zvani\u010dnu posjetu Rijadu.<\/p>\n

U onim politi\u010dkim krugovima u BiH u kojima \u201cse zna\u201d odavno ko iz Predsjedni\u0161tva ide u koju zemlju u posjetu, ne krije se za\u010du\u0111enost (malo je kazati) pred \u010dinjenicom da je Rijad pozivom zaobi\u0161ao Izetbegovi\u0107a. U diplomaciji na ovom nivou to nije slu\u010dajnost, ve\u0107 poruka. Konsternacija je bila posebna u kabinetu i bli\u017eoj okolici Izetbegovi\u0107a.<\/p>\n

Pa otud \u010dak i raspitivanja ispotiha kod onih koji bi to mogli znati, otkud ovaj \u0161amar. Naravno, malo je ko bio spreman objasniti \u0161efu da su mu se eto kao bumerang vratila ona \u010detiri prsta odu\u0161evljeno podizana \u201cdemokratskom bratu\u201d. Time, usput, i katarskoj bra\u0107i koja su ne\u0161to kasnije agresivno ekskomunicirana iz svega u Zaljevu na \u0161to je Rijad imao utjecaj podr\u017eavan i od Emirata, Egipta, Bahreina…<\/p>\n

Usput, \u010covi\u0107eva posjeta onda bila je na ivici spektakla. Uz sjaj prijema, obe\u0107anja i planova bi i poziv kralju da do\u0111e u BiH. Neupitna je bila i potpuna suglasnost sa mla\u0111anim, presudno utjecajnim prestolonasljednikom Muhammed bin Salmanom, da je \u201cterorizam ozbiljno kr\u0161enje ljudskog dostojanstva i prava na \u017eivot i prava na op\u0107u sigurnost…\u201d Skoro pa nije bilo mjesta na svijetu za grotesku u upozoravanju na opasnosti od terorizma nego \u0161to je to bio Rijad.<\/p>\n

Ostalo je u krugovima koji su pratili ovaj spektakl nepoznato da li je Izetbegovi\u0107 ikada doku\u010dio otkud \u010covi\u0107 mimo internog \u201creda\u201d u Rijadu a ne on. Katar u me\u0111uvremenu nije \u201cpao\u201d jer mu konstantno, evo, poma\u017ee Turska uz jo\u0161 neke interesne partnere.<\/p>\n

Uz pomenutu posjetu stigao je i iznenadni prijedlog da se dr\u017eavljanima Saudijske Arabije, uz ostalo, odobri bezvizni re\u017eim (\u010dak i bez reciprociteta). Naravno, nije pro\u0161lo. Bosna je ipak u srcu Evrope, bez obzira \u0161to nije u EU, pa ta stvar nije samo \u201cbilateralna\u201d. A Muslimanska bra\u0107a ostaju kod nekih kao po\u017eeljna zahvaljuju\u0107i najve\u0107em bratu Erdoganu i njegovim ovda\u0161njim lokalnim obo\u017eavateljima. Na sre\u0107u, ne i ve\u0107ini Bo\u0161njaka. Bez obzira na \u201ctemelje Bra\u0107e u akademskoj zajednici…\u201d<\/p>\n

Taj \u201cakademizam\u201d lijepo je definirao dugogodi\u0161nji ideolog Muslimanske bra\u0107e Said Kutba u knjizi \u201cZnakovi pored puta\u201d koja je odavno me\u0111u njima tamo i ovdje politi\u010dko-vjerski manifest islamskog fundamentalizma. Recimo, jedan od pokreta\u010dkih \u201cakademskih citata\u201d iz te knjige glasi: \u201cSvijet je danas na rubu litice, Istok i Zapad su pora\u017eeni, pa je sada Islam alternativa kao spoj vjerovanja i prakse… Put spasenja vodi kroz formiranje zajednice koja \u0107e i\u0107i ispred ostalih tako \u0161to \u0107e povesti \u2018veliki rat\u2019, pribje\u0107i sili kako bi se promijenilo postoje\u0107e stanje…\u201d<\/h2>\n

Erdogan, eto, ode sa vojnom bazom u Katar koji mu je daleko od ku\u0107e ali blizu srcu i interesima. On je govorio jo\u0161 poodavno da su mu d\u017eamije kasarne, kupole \u0161ljemovi, minareti bajoneti a vjernici vojska… Bakir Izetbegovi\u0107, \u010diji je otac tom Erdoganu ostavio Bosnu u \u201camanet\u201d, ipak se preigrao i sa Mursijem i onima koji su ga doveli \u201cprolje\u0107em\u201d. Za vojnu bazu poput Katara BiH ionako nema uslova, ali bi se o razornoj filozofiji i ambiciji \u201cbra\u0107e\u201d koja ne priznaju ni naciju ni dr\u017eavu, u ovakvoj bh realnosti moglo malo vi\u0161e povesti ra\u010duna. Pa i nalo\u017eiti svojim \u201canaliti\u010darima\u201d da pa\u017eljivije oslu\u0161kuju vijesti \u0161to su na prvi pogled iz velike daljine i ne ti\u010du se svih nas, ve\u0107 samo bra\u0107e. Mnoge od tih vijesti vrate se na razne na\u010dine, pa ih valja znati, makar akademski.<\/p>\n

Eto to mi je palo na pamet \u010ditaju\u0107i onu nebitnu crticu iz daljine o bratu koji se \u0161iri na \u201cputu spasenja\u201d.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turska i njeno \u0161irenje utjecaja preko osmanskog Balkana do Biha\u0107a ima svoje refleksije na podosta stanovnika ovdje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274998,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-279158","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279158"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279158\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279159,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279158\/revisions\/279159"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274998"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}