{"id":279080,"date":"2019-12-02T07:28:53","date_gmt":"2019-12-02T06:28:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279080"},"modified":"2019-12-02T07:31:33","modified_gmt":"2019-12-02T06:31:33","slug":"mir-balkane-dome-moj-neka-ti-bude-mir-olega-mandica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/02\/mir-balkane-dome-moj-neka-ti-bude-mir-olega-mandica\/","title":{"rendered":"Mir, Balkane, dome moj: neka ti bude mir Olega Mandi\u0107a!"},"content":{"rendered":"

Autor: Drago Pilsel<\/strong><\/p>\n

Imam ili nemam mira? To me zaista mu\u010di. Ne pro\u0111e dan, a da ne maknem nekoga sa mog Facebook zida. Ima dana kada ih \u201dpobri\u0161em\u201d vi\u0161e. Em konstatiram da je netko lajkao neki fa\u0161isti\u010dki portal tipa Dnevno, em neki lik odjednom stane psovati mene jer \u201dmrzim dr\u017eavu i sve \u0161to je hrvatsko\u201d, pa se pitam \u0161to je doti\u010dni uop\u0107e radio na mome zidu, em se agresija pojavljuje me\u0111u komentatorima, pa se nakon o\u0161trog starta i prema dobrim nogometnim uzusima odmah hvatam za crveni karton\u2026<\/p>\n

Elem, ako sam i\u0161ta u \u017eivotu dobro napravio (a bit \u0107e da sam u \u017eivotu ipak ne\u0161to dobro napravio), to je da sam, kada smo pokretali ovaj portal, odlu\u010dio uvesti najstro\u017ea pravila komentiranja koja postoje na nekom portalu ne samo u Hrvatskoj ve\u0107 i u regiji. Nisu dozvoljeni nickovi ni avatari, to\u010dno znamo i provjeravamo tko se prijavljuje i \u017eeli komentirati, a govor mr\u017enje ili iz mr\u017enje je u potpunosti zabranjen.<\/p>\n

No, nije mi danas namjera baviti se medijskom kanalizacijom ispod nekih portala, ve\u0107 na\u0161om politi\u010dkom kulturom, a ona je definirana neshva\u0107anjem pojma \u201dmir\u201d.<\/p>\n

Gospo\u0111a \u010dijoj djeci moja supruga daje instrukcije \u017ealila se Claudiji koliko je frustrirana \u010dinjenicom da su ljudi toliko podijeljeni da jedni s drugima prestaju razgovarati na sam spomen stranke za koju glasuju ili misle glasovati.<\/p>\n

Naravno da \u010dudaka ima svugdje, ali ako u Njema\u010dkoj, recimo, me\u0111u kolegama na poslu slu\u010dajno krene pri\u010da o politi\u010dkim afinitetima, tek konstatiraju da onaj drugi ne glasa za CDU (ili SPD ili ne\u0161to tre\u0107e, svejedno) i \u017eivot ide dalje, ne vade se no\u017eevi i kancelarija ne zavr\u0161i po\u0161pricana krvlju.<\/p>\n

Mi smo pak u neprestanom ratnome stanju. Mi smo nemirni. Dodu\u0161e, rat zagovaraju neke grupe (bilo je takvih, \u0161atora\u0161a recimo) \u201dprijedlogom\u201d da krene totalni lov na Srbe (\u010ditaj: popis \u201dagresora\u201d), sada se pak \u010dita kako se na satovima vjeronauka treba u\u010diti djecu klati Srbe, ubiti biv\u0161e predsjednike\u2026, ali to nas ne bi smjelo dovesti u stanje ludila. Trebali bismo ostati prisebni.<\/h2>\n

Vjerujem da netko mo\u017ee biti osjetljiviji na vremenske promjene, da je siroma\u0161tvo ljudima uni\u0161tilo \u017eivce, da pojavnosti tipa \u017deljka Marki\u0107, Vice Batarelo, Vlado Ko\u0161i\u0107 ili Josip Bozani\u0107 (kojem su ispadi Vlade Ko\u0161i\u0107a i drugih do sada bili sasvim OK), nekima mo\u017ee poremetiti apetit; ipak to ne bi trebao biti povod da jedni drugima psujemo mater.<\/p>\n

Ne svi\u0111aju vam se Vaso Brki\u0107 ili \u017deljko Glasnovi\u0107, Bujanec ili Ivko\u0161i\u0107 i mislite da nas vra\u0107aju u kameno doba? To je legitiman strah, ne sporim i da je pred takvim HDZ-om i takvom desnicom nu\u017ean oprez, me\u0111utim, trebalo bi znati nadvladavati lo\u0161e politike pravim, odnosno kvalitetnim argumentima.<\/p>\n

A ne odmah prije\u0107i na \u201dpas mater\u201d strategiju.<\/p>\n

Znam da \u0107ete me sada ku\u0161ati pitanjem a za\u0161to ja ne bivam tolerantniji na Facebooku i za\u0161to dobivaju pedalu oni koji lajkaju, recimo, Dnevno, Direktno, Narod, Bujicu i sli\u010dno?<\/p>\n

Odgovor je jasan: biste li pozvali pedofila na ro\u0111endan svoga djeteta da se igra s dje\u010durlijom iz vrti\u0107a u kojem tete \u010duvaju va\u0161ega sin\u010di\u0107a ili va\u0161u k\u0107erkicu?<\/p>\n

Prema pedofiliji, pa tako i prema fa\u0161izmu, nacizmu, usta\u0161tvu i staljinizmu ili prema bilo kojem idiotizmu vrijedi princip nulte tolerancije. To \u0161to u Vije\u0107u za elektroni\u010dke medije, na primjer, komotno piju kavice dok se medijska kloaka puni jest zabrinjavaju\u0107e, ali ne sili nas da u ku\u0107u pozovemo pedofila u goste.<\/p>\n

\u010cak i kada pi\u0161emo ili komentiramo neprihvatljive pojave, u nama treba ostati prostora za drugoga, ali do one mjere u kojoj taj drugi ne\u0107e izvr\u0161iti agresiju na nas. Tada se moramo braniti dopu\u0161tenim sredstvima.<\/p>\n

Na primjer, svima nama koji ne prihva\u0107amo la\u017eiranje hrvatske povijesti, pa smo upozoravali da svaki narod koji brani zlo\u010dince iz vlastitog naroda i suprotstavlja se njihovom ka\u017enjavanju preuzima njihovu krivnju na sebe zalijepljena je etiketa \u201dneprijatelja\u201d, ali smo nastavili kritizirati jer smo znali da \u201donaj drugi\u201d mo\u017ee do\u0107i k sebi ili da \u201donaj drugi\u201d mo\u017ee trenutno biti zbunjen, neinformiran ili u zabludi, pa \u0107e ga jednom ruka istine pomilovati.<\/p>\n

Kad napi\u0161em ovo (pa i a propo izjava nekih politi\u010dara koji ponavljaju da \u201dHrvatska nije bila zlo\u010dinac u BiH\u201d): I pripadnici hrvatskog naroda koji su izvr\u0161ili zlo\u010dine moraju biti ka\u017enjeni. Pod krinkom borbe za slobodu Hrvatske bilo je i silovanja, i mu\u010denja zarobljenika, paljevine, plja\u010dke, ubojstava, progona stanovni\u0161tva, razbijanja tu\u0111e dr\u017eave (Bosne i Hercegovine), otvaranja koncentracionih logora, dilanja droge, kra\u0111a automobila, pranja novca i \u0161to\u0161ta drugo, a sve se to radilo uz podr\u0161ku slu\u017ebene politike i hrvatskih institucija, naj\u010de\u0161\u0107e i uz znanje samih biskupa koji su godinama \u0161utjeli, kao \u0161to to \u010dine i danas (ne, naravno svi), imam pred sobom ne samo zlo\u010dince o kojima pi\u0161em ili one koji te zlo\u010dince prote\u017eiraju ili im asistiraju, ve\u0107 i veliku masu gra\u0111ana koji \u0107e kad-tad shvatiti da nisam u krivu i da se zlo\u010din se smije podr\u017eavati ni na koji na\u010din.<\/p>\n

U pitanju je ispravno shva\u0107anje pojma \u201dmir\u201d, a zatim i ono o \u010demu je papa Franjo govorio na misi u Sarajevu. Za\u0161to je Papa uzeo u razmatranje Isusov govor na Gori gdje Isus, govore\u0107i o bla\u017eenima, definira mirotvorce (Mt 5,9)? Zato jer je to pitanje trenutka, na\u0161e biti ili ne biti.<\/p>\n

Treba znati da u semitskom svijetu rije\u010d \u201dmir\u201d (arapski \u201dsalaam\u201d i hebrejski \u201d\u0161alom\u201d) ima daleko \u0161ire zna\u010denje nego na\u0161a rije\u010d \u201dmir\u201d. Mir konkretno zna\u010di: blagoslov, bogatstvo, spas, \u017eivot, slava, miran po\u010dinak, sre\u0107a, pravednost, sigurnost u privatnom i javnom \u017eivotu, dobrosusjedski odnos, krotkost i puno toga jo\u0161.<\/h2>\n

Mir je dar Bo\u017eji da bi bili \u0161to bli\u017ei njemu, jer biti u zajedni\u0161tvu zna\u010di biti u bla\u017eenstvu, biti u savr\u0161enom miru. Ili, kako bi rekao odli\u010dan promotor mirotvorstva, pokojni spisatelj i sociolog religije \u017deljko Marde\u0161i\u0107, mir tra\u017ei unutarnju osjetljivost i osje\u0107aj za finese.<\/p>\n

Toga, hvala Bogu, u nas ima. Jer nismo svi zaboravili velikoga kapucina Tomislava Janka \u0160agi Buni\u0107a i njegovo sudbonosno \u201dkr\u0161\u0107anstvo ne mo\u017ee biti umorno\u201d.<\/p>\n

Drugi je par rukava za\u0161to mirotvorstvo nije prihva\u0107eno kao \u0161to je \u017eelio i poru\u010dio Ivan Pavao II. 11. rujna 1994. na misi na Hipodromu u Zagrebu kao temeljni zadatak ovda\u0161nje Crkve (i crkava). To je zato \u0161to se ne shva\u0107a da je ono okosnica Evan\u0111elja.<\/p>\n

Postoje mnogi koji se nerado vra\u0107aju toj fundamentalnoj poruci Hrvatima i narodima Balkana, pa \u0107u ih podsjetiti, a time i sve nas jo\u0161 jednom obavezati na susret s istinom:<\/p>\n

\u201d\u2026U ovim krajevima, danas stavljenim na toliku ku\u0161nju, vjera mora ponovo postati snaga koja ujedinjuje i daje dobre plodove poput rijeka koje protje\u010du ovim zemljama.<\/p>\n

Kao Sava, koja izvire u Sloveniji, protje\u010de va\u0161om domovinom, nastavlja uz hrvatsku i bosansko-hercegova\u010dku granicu te u Srbiji utje\u010de u Dunav. Dunav je druga velika rijeka koja povezuje hrvatsku i srpsku zemlju s velikim zemljama Isto\u010dne, Centralne i Zapadne Europe.<\/p>\n

Te dvije rijeke se susre\u0107u, isto kao \u0161to su pozvani na susret i razni narodi koje one povezuju.<\/p>\n

To posebno moraju ostvariti dvije kr\u0161\u0107anske crkve, Isto\u010dna i Zapadna, koje upravo u tim krajevima oduvijek \u017eive zajedno.<\/p>\n

U toj metafori rijeka mo\u017eemo skoro zapaziti tragove puta kojim Bog od vas tra\u017ei da kro\u010dite u ovom te\u0161kom povijesnom trenutku.<\/p>\n

To je put jedinstva i mira koji nitko ne smije izbjegavati. Njega iziskuje sam razbor, jo\u0161 prije vjere. Nije li povijest stvorila tisu\u0107e neraskidivih veza me\u0111u va\u0161im narodima?<\/p>\n

Va\u0161i jezici, iako razli\u010diti, nisu li me\u0111u sobom tako bliski da se me\u0111usobno sporazumijevate i razumijete vi\u0161e nego je to slu\u010daj u ostalim dijelovima Europe? I sam zemljopisni polo\u017eaj balkanskih zemalja name\u0107e se kao graditelj mira, jer su te zemlje obavezan prolaz izme\u0111u Bliskog istoka i Srednje Europe.<\/p>\n

Upravo zbog toga u pro\u0161lim je stolje\u0107ima ovdje cvjetala trgovina, razmjena raznih dobara i poduzetni\u0161tva, i to sva na dobrobit i blagostanje svih. U toj perspektivi nalazi se i budu\u0107nost Balkanskog poluotoka.<\/p>\n

U suradnji i solidarnosti narodi Balkanskog poluotoka mo\u0107i \u0107e se suo\u010diti s mnogim problemima i rije\u0161iti ih. Napredak i dobro naroda na Balkanu imaju samo jedno ime: mir!<\/p>\n

Bez obzira na ljudske ra\u010dune, na taj hitan zadatak ti, zagreba\u010dka Crkvo i Crkvo u cijeloj Hrvatskoj, pozvana si jednim kategori\u010dkim moralnim imperativom. Imperativom koji se neodoljivo pojavljuje u svakoj vjerni\u010dkoj savjesti, svaki put kada usne izgovore molitvu \u2018O\u010de na\u0161\u2019\u2026.\u201d<\/p>\n

Danas se to \u017eeli zaboraviti, ali je 700.000 Hrvata tada pljeskalo i nakon \u0161to je Ivan Pavao II. i po deveti put (!) u toj propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan.<\/p>\n

Zar ne bi bila nedopustiva dvoli\u010dnost ponavljati \u201cO\u010de na\u0161\u201d dok se gaje osje\u0107aji srd\u017ebe i zavisti ili \u010dak namjere nasilja i osvete? \u201cO\u010de na\u0161\u201d uistinu sadr\u017ei u sr\u017ei odre\u0111eni nacrt dru\u0161tva koje ne samo da isklju\u010duje svako nasilje nego se u svakom svom vidu izgra\u0111uje prema na\u010delima bratske solidarnosti, kazao nam je Ivan Pavao II.<\/h2>\n

Bio sam na Hipodromu i pamtim odu\u0161evljenje kada je papa Ivan Pavao II., isto kao papa Franjo na Ko\u0161evskom stadionu 6. lipnja 2015.,rekao \u201dNikad vi\u0161e rata!\u201d<\/p>\n

\u0160to su to ljudi osjetili? Oni su sebi rekli: Mir sada. Ja tome dodajem: Mir, Balkane, dome moj.<\/p>\n

Pi\u0161em ovu kolumnu u Sarajevu, gdje sam u dru\u0161tvu Olega Mandi\u0107a (r. 1933.) koji je pre\u017eivio strahote Auschwitza i postao \u201dposljednji dje\u010dak iz Auschwitza\u201d, doslovno, posljednji mu\u0161ki zato\u010denik koji je napustio logor uz pomo\u0107 pripadnika Crvene armije. Iza Olega su se zatvorila vrata toga prestra\u0161nog mjesta i za Olega je po\u010dela borba da se oslobodi mr\u017enje, zatim da odlu\u010di, nakon deset godina \u0161utnje, te 1955. po prvi puta progovoriti o do\u017eivljajima iz Auschwitza, \u0161to ne prestaje \u010diniti ni sada kada smo snimali emisiju u dva dijela i kada smo zajedno nastupili u rodnoj ku\u0107i Ive Andri\u0107a u Travniku. Samo u ovoj \u0161kolskoj godini u Italiji je ve\u0107 odr\u017eao preko 40 nastupa pred mladima.<\/p>\n

Oleg je ve\u0107 bio u Auschwitzu dvanaest puta, na duhovnim vje\u017ebama, na terapiji, kako ka\u017ee. Stigne predve\u010der kada turisti odlaze, poka\u017ee stra\u017earima istetovirani logora\u0161ki broj na lijevoj nadlaktici i ta tetova\u017ea otvara sva tamo\u0161nja vrata. Ulazi na peron kamo su stizale kompozicije, i one s Jevrejima koji bi odmah bili usmjereni u plinske komore i onda u krematorije i ove druge, politi\u010dkih zatvorenika kakvi su bili Oleg, njegova majka i baka.<\/p>\n

Olega slu\u0161am dva sata, a mogao bih jo\u0161 toliko. I meni se stvara knedla u grlu kada i njemu, pred kamerama sam, a te\u0161ko savladavam suze. Razgovara s duhovima onih koji nisu imali sre\u0107e da pre\u017eivre; Oleg se obnovi, napuni baterije i krene natrag u Opatiju.<\/p>\n

Emisije s Olegom se mogu pogledati na desnom stupcu u rubrici \u201dVrijeme suodgovornosti\u201d na portalu Autograf. Malo nakon \u0161to budu emitirane, subotom u 20 sati.<\/p>\n

Budete li ih pogledali, vjerujem, sinut \u0107e vam sve ovo o \u010demu vam danas pi\u0161em. O miru, o na\u0161em balkanskom domu.<\/p>\n

Jer mo\u017eemo se vaditi na politi\u010dare ili na svjetske sile, ali stvar ipak ovisi o tomu kako \u0107emo se mi pona\u0161ati u svakodnevnom \u017eivotu i kako \u0107emo si dru\u0161tvo poslo\u017eiti.<\/p>\n

Mir, brate i sestro, mir Ole\u017ee, mir sada, mir, mir \u2013 ne umorimo se to ponavljati. Pa sve dok se on zaista ne dogodi u nama.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zar ne bi bila nedopustiva dvoli\u010dnost ponavljati \u201cO\u010de na\u0161\u201d dok se gaje osje\u0107aji srd\u017ebe i zavisti ili \u010dak namjere nasilja i osvete? <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273352,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-279080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279080"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279084,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279080\/revisions\/279084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}