{"id":279029,"date":"2019-12-01T06:20:20","date_gmt":"2019-12-01T05:20:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=279029"},"modified":"2019-12-01T06:37:10","modified_gmt":"2019-12-01T05:37:10","slug":"bez-morala-se-ne-moze-no-mi-sve-moraliziramo-i-to-je-pogresno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/12\/01\/bez-morala-se-ne-moze-no-mi-sve-moraliziramo-i-to-je-pogresno\/","title":{"rendered":"Bez morala se ne mo\u017ee. No, mi sve moraliziramo \u2013 i to je pogre\u0161no"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Reinhard K. Sprenger<\/strong><\/p>\n<p>Nedavno sam pozvan pa odzvan od jednog poduze\u0107a da odr\u017eim predavanje o \u201eDigitalnom liderstvu\u201c. Usprotivio sam se potpisati \u201eCode of Conduct\u201c (kodeks pona\u0161anja). Je li to sitni\u010davost ili iznimka?<\/p>\n<p>Otvorimo o\u010di. Vode\u0107e sile gospodarstva pozivaju: \u201eMora\u0161 rasti i biti profitabilan, ali prije svega mora\u0161 biti eti\u010dan! Raznolikost! Uskla\u0111enost!\u201c<\/p>\n<p>Poduze\u0107a se javno izja\u0161njavaju za \u201evrijednosti\u201c, udru\u017euju se u nove saveze za za\u0161titu okoli\u0161a. Multinacionalni koncerni svoja upravlja\u010dka tijela ne biraju vi\u0161e primarno po kriterijima sposobnosti nego po etni\u010dkim i rodnim principima. U SAD-u vas na kasi pitaju ho\u0107ete li kusur dati u \u201edobre svrhe\u201c. \u010cak i oni milijunski darovatelji imaju gri\u017enju savjesti, jer \u017eele \u201evratiti ne\u0161to dru\u0161tvu\u201c. Je li to on ne\u0161to ukrao? Zaposlenici u Volkswagenu dobivaju u ruke moralni katalog, po kojem trebaju djelovati.<\/p>\n<p>Otvorimo li o\u010di jo\u0161 vi\u0161e, vidimo da se slike i kri\u017eevi skidaju, knjige se indeksiraju, ulicama se mijenjaju imena, spomenici uklanjaju, glumci se isijecaju iz filmova jer su osumnji\u010deni za seksisti\u010dke \u010dinove. Van sa svime \u0161to iritira. Ili jo\u0161 bolje: \u0161to bi moglo iritirati.<\/p>\n<p>Zapadnim dru\u0161tvom se \u0161iri jedna bakterija: moraliziranje. Koliko god raznoliko bilo, jedno mu je zajedni\u010dko: evangelizam primijenjen na odgovaraju\u0107u sociosferu. Napada se sve \u0161to se ikako mo\u017ee tribunalizirati. Klekni na koljena i priznaj da si lo\u0161 \u010dovjek!<\/p>\n<p><strong>Ograni\u010davanje borbene zone<\/strong><\/p>\n<p>Iz kojih se izvora \u0161iri ta tendencija? Tomu je svakako doprinijela godina 1989. kada se izgubio polaritet Zapada i Istoka. Svijet je time postao neuredan, moralno neutralan, prostor jasnih vrijednosnih spona postao je prazan. Uz to su do\u0161li efekti globalizacije, koja je u o\u010dima mnogih stvorila \u201esvijet-u-neredu\u201c (Kaspar Villigner): tradicije su izgubile svoju vezivnost, a religije svoju normativnu povezljivost. Ponude smisla su postale kontingentne, proizvoljne, izgubile su svoju centripetalnu snagu. Pritisak promjena je rastao, i to ne samo gospodarskih. Posljedica je duboko zbunjeno dru\u0161tvo.<\/p>\n<p>Ni jedno dru\u0161tvo ne mo\u017ee funkcionirati bez morala \u2013 dakle bez kodeksa koji normira pona\u0161anje izvan zakona. Taj kodeks nazivamo pristojnost. \u017delimo li ga odr\u017eati, moramo ga braniti od moralizacije, od pro\u0161irenja na prostor borbe na sve i sva\u0161ta, na pro\u0161lo i budu\u0107e. To prije svega zahtijeva rad na pojmovima.<\/p>\n<p>Moral nije lako razlikovati od moraliziranja. Mo\u017eemo napraviti razlikovanje izme\u0111u morala kao sadr\u017eaja i moraliziranja kao primjene. Moral nastaje. Raste bez intencionalnog djelovanja kao posljedica \u017eivotne prakse, stoljetnog iskustva. On ograni\u010dava ljudsku slobodu i ujedno je omogu\u0107uje. Stoga on nije pravno ispunjiv kao izri\u010diti skup pravila, nego vi\u0161e kao implicitni ugovor koji je po\u017eeljan.<\/p>\n<p>Nasuprot tomu moraliziranje je instant-alat, koji nije rastao povijesno niti je legitimiran prirodnim pravom. Moralizacija \u017eeli proizvesti proizvoljni moral. Ona je samoutemeljena. Upravo u ovoj to\u010dki gdje prirodni temelj morala (tradicija, prirodno pravo, religija) nedostaje, moralizacija poku\u0161ava proizvesti vi\u0161ak vrijednosti i konfrontativno ga pro\u0161iriti.<\/p>\n<p><strong>Interesi koji stoje iza toga<\/strong><\/p>\n<p>Precizno govore\u0107i moralizatorima je stalo samo do interesa. Oni svoje interese jednostavno preto\u010de u \u201evrijednosti\u201c. Time svoje osobne koristi i socijalne imperative umataju i pozla\u0107uju sjajem op\u0107eg odobravanja. To imunizira. Interesne konflikte mo\u017ee se razjasniti i izjedna\u010diti; vrijednosne konflikte samo konstatirati. \u017dele li se vrijednosni konflikti rije\u0161iti, nu\u017eno je eliminirati drugoga. To obja\u0161njava agresivnost moralizatora.<\/p>\n<p>Prednosti za koje se moralizatori dr\u017ee nisu ni u kom slu\u010daju materijalne prirode. Va\u017enija im je dobit mentalne moralizacije.<\/p>\n<p>Prvo: moralizatori \u017eele stvoriti red. Oni od \u201eovako-ili-onako\u201c \u017eeli stvoriti \u201esamo-ovako!\u201c i time idu na onu \u201edobru\u201c stranu polariteta. Zarad toga prebacuju biv\u0161i veliki svjetsko-politi\u010dki dualizam u socijalne sub-napetosti, kao \u0161to su mu\u0161karci \u2013 \u017eene, rezident \u2013 inostranac, tradicionalisti \u2013 progresivni, mesojedi \u2013 vegetarijanci, voza\u010di automobila \u2013 biciklisti. To im ponovno daje sigurnost i preglednost. Biv\u0161i sovjetski politolog Georgi Arbatow je rekao: \u201eU\u010dinili smo vam ono najgore \u2013 oduzeli smo vam neprijatelja.\u201c Samouni\u0161tenje na\u0161eg dru\u0161tva mu daje za pravo.<\/p>\n<p>Drugo: moralizatori upu\u0107uju sami na sebe. Tako \u0161to drugima eksplicitno umanjuju vrijednost, implicitno uzvisuju sebe. Negacija je afirmacija. Ide to pod ruku s opijeno\u0161\u0107u mo\u0107i. Moralizatori su hvastavi, ne cijene granice, pogotovo ne individuu, postavljaju se iznad drugih. Ciljaju na isklju\u010denje: \u201eImamo vi\u0161e prava pripadati tome nego vi!\u201c Stoga je gesta moralizatora sku\u010davanje. Oni ne \u017eele pove\u0107ati mogu\u0107nosti izbora nego ih suziti.<\/p>\n<p>Tre\u0107e: moralisti ne poznaju individue; misle kolektivno. Dru\u0161tva dijele u identitetske grupe, a vlastitim grupama pridaju status \u017ertve i ve\u0107u vrijednost u odnosu na druge. Tako da nije relevantno \u0161to tko ka\u017ee, neko tko to ka\u017ee, tj. kojoj grupi pripada.<\/p>\n<p>\u010cetvrto: moralizatori ne misle. Oni sude. Oni ne poznaju vi\u0161ezna\u010dnost, ambivalentnost, kontekst, situaciju. Ne poznaju \u010dak ni dobro u zlu, stoga se u\u010dahure u dogmatski samodovoljni milje. Ne fali im plauzibilnih otrcanih fraza. One zasljepljuju svaki oblik sumnje, aporije i dileme. Sve je crno-bijelo, jednostavno, jednozna\u010dno. I tri\u010davo: gdje je rijeka naj\u0161ira, tu je \u010desto i najpli\u0107a.<\/p>\n<p>To podsje\u0107a na diktum Hermanna L\u00fcbbea: \u201eMoralizam je trijumf dobrog uvjerenja nad zakonom razuma.\u201c Uz to su i jako energi\u010dni, budni, djelatni, nepovjerljivi, ispunjeni teorijama naklonjenim \u010dovjeku. Ne suo\u010davaju se s argumentima, nego su sabla\u017enjeni jer ih se uop\u0107e zastupa. Vide se u slu\u017ebi vi\u0161e stvari: prirode, zajedni\u010dkog dobra, nacije, dr\u017eave, \u017eena, ljudskosti, budu\u0107nosti. \u010cak i kad pogrije\u0161e u nekoj stvari \u2013 moralno su u pravu.<\/p>\n<p><strong>Jeftina sabla\u017enjivost<\/strong><\/p>\n<p>Time kora\u010damo na peto: podru\u010dje paradoksa. Sljede\u0107e misli ih ne zaokupljaju: da se moral mo\u017ee pretvoriti u nemoral, pravo u nepravdu, dobre namjere u lo\u0161e posljedice, da egoisti\u010dno pona\u0161anje, s druge strane, mo\u017ee proizvesti dru\u0161tvenu korist. U pravilu se neka vrijednost istrgava iz svoje dvozna\u010dnosti i normativno se postavlja tako visoko, da se iz solidarne zajednice civilizacije isklju\u010duje svatko tko se usudi protiv te vrijednosti podi\u0107i glas.<\/p>\n<p>Kao kod odr\u017eivosti: smijemo li je samo moralizatorski zahtijevati ili moramo hladne glave raspravljati o njezinim implikacijama. Je li svatko tko unutar imigracijske politike uzima u obzir i interes dr\u017eave patolo\u0161ki slu\u010daj antimoderniteta? Jeftino je solidarizirati se sa najsiroma\u0161nijima, a ne \u010diniti ni\u0161ta da se pobolj\u0161a njihovo stanje. To je sr\u017e: moralizacija raste udaljavanjem.<\/p>\n<p>Bez morala se ne mo\u017ee. No, razvla\u010denje morala na sve \u017eivotne sfere, segmentiranje dru\u0161tva na dobre i lo\u0161e, uni\u0161tava vrijednost morala \u2013 da slu\u017ei zajedni\u010dkom \u017eivotu, a ne razdvajanju.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/prijevodi\/bez-morala-se-ne-moze-no-mi-sve-moraliziramo-i-to-je-pogresno-4176\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Moralizatori ne misle. Oni sude. Oni ne poznaju vi\u0161ezna\u010dnost, ambivalentnost, kontekst, situaciju. Ne fali im plauzibilnih otrcanih fraza<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":279030,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-279029","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279029"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279029\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":279033,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279029\/revisions\/279033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/279030"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}