{"id":278548,"date":"2019-11-24T14:56:53","date_gmt":"2019-11-24T13:56:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=278548"},"modified":"2019-11-24T15:00:06","modified_gmt":"2019-11-24T14:00:06","slug":"vrijeme-je-za-osvjezavanje-pregovaracke-strukture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/24\/vrijeme-je-za-osvjezavanje-pregovaracke-strukture\/","title":{"rendered":"Vrijeme je za osvje\u017eavanje pregovara\u010dke strukture"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Dr Vladimir Vu\u010dkovi\u0107*<\/strong><\/p>\n<p>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) cijeni da sedam godina pregovora, zna\u010daj integracione dinamike Crne Gore i kvalitet sprovedenih reformi, posebno u periodu kada se konstatuje stagnacija, ali i regresija, u pojedinim oblastima ja\u010danja vladavine prava zahtijeva osvrt i na pregovara\u010dku strukturu, a \u010demu doprinos daje i kroz studiju studiju <a href=\"http:\/\/media.cgo-cce.org\/2019\/11\/Pregovaracka-struktura-u-Crnoj-Gori-i-komparativna-iskustva-print-2.pdf\">Pregovara\u010dka struktura u Crnoj Gori i komparativna iskustva \u2013 jesmo li prona\u0161li najbolji model?<\/a><\/p>\n<p>Crna Gora, kao zemlja kandidat za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji (EU), za kratko vrijeme pozicionirala se kao \u201clider u procesu evropskih integracija\u201d na zapadnom Balkana. Tokom sedam godina pregovora, Crna Gora je otvorila 29 pregovara\u010dkih poglavlja i tri privremeno zatvorila. Ve\u0107 sada je jasno da proces pregovora traje daleko du\u017ee nego \u0161to je to bio slu\u010daj sa drugim dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n<p>Sama pregovara\u010dka struktura nije do\u017eivjela ve\u0107e promjene tokom sedam godina, a \u0161to bi se moglo razmotriti u nastupaje\u0107em periodu imaju\u0107i u vidu uslo\u017enjavanje procesa i izostanak o\u010dekivanih rezultata. Kao podstrek tome, ova studija daje uvid kako u pregovara\u010dku strukturu Crne Gore, tako i u neke druge i to iz dr\u017eava koje se ili nalaze u procesu pristupnih pregovora (Srbija je dr\u017eava kandidat za \u010dlanstvo u EU) ili su uspje\u0161no zavr\u0161ili pregovara\u010dki proces (Hrvatska i Slovenija su 2013, odnosno 2004, postale punopravne \u010dlanice EU), a sa kojima je Crna Gora nekad dijelila isti pravni sistem. Presjek ovih modela ukazuje da je pregovara\u010dka struktura Crne Gore sa EU gotovo istovjetna sa pregovara\u010dkom strukturom koja je Hrvatsku vodila ka EU.<\/p>\n<p>Nakon sedam godina pregovora, vidljiv je zamor unutar crnogorske pregovara\u010dke strukture, odliv profesionalnih kadrova i smanjen nivo entuzijazma. Taj glomazni aparat se i do sada mnogim doimo visoko birokratiziranim, a i prili\u010dno je dalek od gra\u0111ana i gra\u0111anki.<\/p>\n<p>Nivoi odgovornosti unutar same pregovara\u010dke strukture nijesu dovoljno jasno postavljeni ni na jednom nivou sem na politi\u010dkom, a su\u0161tinski na politi\u010dkom nivou ta odgovornost nikada nije analizirana niti otvarana, pri \u010demu je preovla\u0111uju\u0107i narativ da upravo tu le\u017ei klju\u010d usporenja ili ubrzanja pregovora Crne Gore sa EU.<\/p>\n<p>Iako crnogorske vlasti isti\u010du u\u010de\u0161\u0107e predstavnika civilnog dru\u0161tva unutar pregovara\u010dke strukture ono je u praksi primijenjeno samo na radne grupe za vo\u0111enje pregovora po pojedina\u010dnim pregovara\u010dkim poglavljima, formalisti\u010dko i sa krajnje ograni\u010denim uticajem, na \u0161to u kontinuitetu ukazuju i same organizacije civilnog dru\u0161tva, a posebno one koje imaju kriti\u010dki pristup i ekspertizu.<\/p>\n<p>Odbor za evropske integracije Skup\u0161tine Crne Gore je u zna\u010dajnoj mjeri marginalizovan i samomarginalizovan iz procesa pristupanja, a \u0161to svoju refleksiju mo\u017ee imati i u stepenu razumijevanja i podr\u0161ke, odnosno izostanka iste, od strane parlamentaraca prema ovom va\u017enom procesu.<\/p>\n<p>Stoga, CGO preporu\u010duje da Vlada Crne Gore napravi procjenu u\u010dinka pregovara\u010dke strukture u cjelini i njenih pojedina\u010dnih dijelova i shodno tome pristupi reorganizaciji koja \u0107e voditi manjoj birokratizaciji a ve\u0107em u\u010dinku, uz jasnije linije odgovornosti, a posebno u svijetu najave o promjenama unutar EU prema procesu pregovora.<\/p>\n<p>Cijenimo i da pri\u010da o zna\u010daju evropskih integracija mora do\u0107i do gra\u0111ana i gra\u0111anki na na\u010din koji je njima prijem\u010div i razumljiv i u tom segmentu pregovara\u010dka struktura mora imati (pro)aktivniji ang\u017eaman.<\/p>\n<p>Da bi se otvorenost Vlade prema civilnom sektoru u procesa pristupanja adekvatno efektuirala \u010dlanovi radnih grupa iz organizacija civilnog dru\u0161tva treba da budu mnogo vi\u0161e uva\u017eeni, a ozbiljno treba razmotriti i otvaranje Savjeta za vladavinu prava za njihovo u\u010de\u0161\u0107e, bilo kroz punopravno ili konsultativno \u010dlanstvo.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, Skup\u0161tina Crne Gore bi morala dobiti istaknutiju ulogu u procesu evropskih integracija, kako kroz ja\u010danje aktivnosti nadle\u017enog Odbora za evropske integracije, tako i kroz \u0161iri opseg uklju\u010denja poslanika a posebno u pravcu komunikacije procesa prema razli\u010ditim javnostima i to prevashodno prema gra\u0111anima i gra\u0111ankama.<\/p>\n<p>Vjerujemo da ove preporuke mogu biti korisne za intenziviranje dinamike, inkluzivnosti ali i unaprje\u0111enja kvaliteta vo\u0111enja procesa progovora Crne Gore sa EU.<\/p>\n<p>Studija je nastala u okviru CGO projekta \u201cPregovarajmo zajedno sa EU\u201d koji je podr\u017ealo Ministarstvo javne uprave Vlade Crne Gore.<\/p>\n<p><em>*Autor je saradnik na programima CGO<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon sedam godina pregovora, vidljiv je zamor unutar crnogorske pregovara\u010dke strukture, odliv profesionalnih kadrova i smanjen nivo entuzijazma<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278552,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-278548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=278548"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278548\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278552"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=278548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=278548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=278548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}