{"id":278512,"date":"2019-11-24T06:59:05","date_gmt":"2019-11-24T05:59:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=278512"},"modified":"2019-11-24T00:09:49","modified_gmt":"2019-11-23T23:09:49","slug":"kako-pobijediti-u-ratu-za-svoj-um","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/24\/kako-pobijediti-u-ratu-za-svoj-um\/","title":{"rendered":"Kako pobijediti u ratu za svoj um"},"content":{"rendered":"

Autor: Brandon Smith<\/strong><\/p>\n

Sve bitke, svi ratovi, sve tu\u010de i barske sva\u0111e, svi sukobi bilo gdje i bilo kada (osim onih sukoba u kojima obje strane odgovaraju istom lutkaru) po\u010dinju i zavr\u0161avaju kao bitke za um. Nijedna borba se ne odlu\u010duje samo snagom oru\u017eja. U stvari, tehnolo\u0161ki napredniji protivnik sa svom svojom pomodnom vatrenom mo\u0107i je \u010desto ranjiviji od svog tehnolo\u0161ki slabije razvijenog suparnika. \u010cinjenica je, naravno, da se to suprostavlja na\u0161em zapadnja\u010dkom na\u010dinu razmi\u0161ljanja koji nas u\u010di da vjerujemo da \u010dovjek koji ima ve\u0107i pi\u0161tolj (ili ve\u0107u bespilotnu letjelicu) uvijek pobje\u0111uje. Tu\u017eno je re\u0107i da smo morali propatiti vi\u0161estruke poraze i pretjerane okupacije u Aziji kako bismo nau\u010dili druk\u010dije. Jedna od velikih neizre\u010denih istina na\u0161eg doba je \u010dinjenica da je modernizacija ratovanja malo promijenila na\u010dine na koje se ratovi dobivaju. Od po\u010detka povijesti, inteligencija, snaga volje, i principi koji se slijede su dominantni faktori u svakoj kampanji.<\/p>\n

Stoga, posve je razumno da je najbitnija bitka s kojom \u0107emo se ikada susresti ona psiholo\u0161ka, unutarnja borba; jer uspjeh uma \u0107e odlu\u010diti uspjeh u svim drugim pothvatima.<\/p>\n

Na\u017ealost, jako malo ljudi razmi\u0161lja o va\u017enosti rata za um, a jo\u0161 manje se zna obraniti od psiholo\u0161kog napada. Kao i s drugim metodama samoobrane, potrebno je stalno vje\u017ebanje.<\/p>\n

Zadnjih stotinu godina, barem u SAD-u, prevratni\u010dki i tajni hladni rat se vodi protiv ljudi u vidu psiholo\u0161kog podjarmljivanja. Taj hladni rat je osmi\u0161ljen kako bi oslabio na\u0161u odlu\u010dnost, na\u0161e naslije\u0111e, na\u0161a samouvjerenja, na\u0161e samopouzdanje i na\u0161 integritet u pripremi za \u201evru\u0107i rat\u201c protiv na\u0161ih dugo \u010duvanih Ustavnih prava. Elita na vlasti dobro zna da je naju\u010dinkovitija strategija pobjede u svakoj bitci uvjeriti neprijatelja da se preda prije nego \u0161to borba uop\u0107e zapo\u010dne. Danas se ameri\u010dko stanovni\u0161tvo kondicionira da legne i mentalno umre, da preda unutarnji rat, tako da kad do\u0111e do vanjskog rata, ono \u0107e ve\u0107 biti pora\u017eeno.<\/p>\n

Korumpirana vlast se jako oslanja na ono \u0161to nazivaju “psiholo\u0161kim operacijama” koje su primarno propagandne inicijative s ciljem demoraliziranja njihove mete (obi\u010dno stanovni\u0161tva). U slu\u010daju despotskog re\u017eima, psiholo\u0161ke operacije uklju\u010duju insinuaciju la\u017ei, poluistina, prijetnji i brutalnosti koja je koreografirana radi izazivanja prili\u010dno odre\u0111ene reakcije. Koristi se da kako bi se masovno potaknula jaka emocionalna reakcija koja \u0107e i\u0107i u korist oligarhije. Sljede\u0107e smjernice vas mogu za\u0161tititi od strelica prijevare, omogu\u0107uju\u0107i vam zadr\u017eavanje kontrole i izbjegavanje nesvjesnog manipuliranja kako biste radili protiv sebe…<\/p>\n

Nemojte se pla\u0161iti hipotetskih opasnosti<\/h2>\n

\u0160to se ti\u010de totalitarnih prista\u0161a, oni biraju strah kao svoje oru\u017eje. Osvaja\u010dke vojske i birokracije su zloglasne po preuveli\u010davanju svoje snage i brojnosti u svrhu pora\u017eavanja borbenog duha onih koje namjeravaju pokoriti. D\u017eingis-kan, na primjer, koristio se taktikom preuveli\u010davanja brojnosti, zajedno s pokvarenim genocidom, kako bi izazvao teror u podru\u010djima koja jo\u0161 nije poku\u0161ao zauzeti. Kad bi do\u0161ao, mongolske horde su imale takav ugled (dijelom izmi\u0161ljen) da su se mnoga podru\u010dja odmah predala bez borbe.<\/p>\n

Kad se postaje aktivist protiv nekog kriminalnog ustroja, \u010desto se postaje meta kampanja straha. Danas, oni od nas koji su uklju\u010deni u pokret za slobodu slu\u0161aju upozorenja od “nasumi\u010dnih” zabrinutih strana kako nam stalno govore da su na\u0161a nastojanja “potpuno uzaludna”, da “sami sebe ispostavljamo”. Da je globalisti\u010dki sustav daleko prejak i uznapredovao da bismo ga porazili. Da oni imaju bespilotne letjelice i NSA-inu bazu podataka i be\u0161\u0107utne vojnike itd., itd.<\/p>\n

Oni se nadaju da \u0107e nas ustra\u0161iti hipotetskim situacijama koje se ne mogu ni potvrditi niti opovrgnuti. Da \u0107e nas natjerati da budemo opsjednuti “onim \u0161to bi moglo biti” umjesto onim \u0161to je objektivno. Drugim rije\u010dima, nadaju se da \u0107e potaknuti stanje masovnog kukavi\u010dluka. Kako bi poni\u0161tili tu taktiku, treba ostati usredoto\u010den na cilj bez obzira na mogu\u0107u opasnost. Odnosno, snaga neprijatelja, bilo stvarna ili izmi\u0161ljena, nije va\u017ena. Bezna\u010dajna je. Golijat je ni\u0161ta drugo nego jedna prepreka, a preko svih prepreka se mo\u017ee prije\u0107i. Kreni prema cilju i nikad ne posustaj.<\/p>\n

Neka Vam manje neugodnosti i osobni problemi ne odvra\u0107aju pa\u017enju<\/h2>\n

Na vrhuncu komunisti\u010dke mo\u0107i u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, tajna policija Stasi je razvila taktiku koju su zvali “Zersetzung” \u0161to zna\u010di “nagristi” ili “potkopati”. Metoda Zersetzung je uklju\u010divala suptilne manipulacije \u017eivota odre\u0111ene osobe kako bi se onemogu\u0107ilo da ona normalno funkcionira i da se potpuno uklju\u010di u disidentske aktivnosti. Stasi bi znao slati agente u dom osobe da premjeste njene stvari ili da la\u017eiraju provalu. \u010cesto su znali poku\u0161avati stvoriti emocionalni konflikt izme\u0111u osobe i njenog supru\u017enika, obitelji i prijatelja, i \u0161tetiti poslovnim odnosima. Svrha je bila natjerati metu da odvrati svoju pa\u017enju od svog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog rada prema vi\u0161e manjih neugodnosti.<\/p>\n

Osobne oluje, bilo da ih je prouzro\u010dio Stasi ili su do\u0161le prirodnim putem, razaraju samo onda kad im se posveti previ\u0161e pa\u017enje i kad im se da previ\u0161e va\u017enosti. Neki ljudi budu sasvim opsjednuti svojim vlastitim osobnim sapunicama i tu slabost \u010desto iskori\u0161tavaju elementi vlasti.<\/p>\n

Istina jest da su na\u0161i domovi i napetosti u njima sekundarni u usporedbi s obranom na\u0161ih principa i kulture od porobljavanja i zaborava. \u017denski problemi, obiteljske sva\u0111e i upadi u na\u0161e osobne \u017eivote nisu va\u017eni. Samo je misija bitna, a u pokretu za slobodu, na\u0161a misija je probuditi javnost, poremetiti indoktrinaciju masa i, ako je to potrebno, fizi\u010dki ukloniti elite s vlasti. Obitelj i prijatelji koji se na\u0111u na putu ili ih se izmanipulira da se na\u0111u na putu treba ignorirati.<\/p>\n

Neka Vas darovi ne zavedu<\/h2>\n

Tirani vole nuditi darove gra\u0111anstvu, pogotovo kad se tek uspinju na vlast. Mo\u017ee to biti obe\u0107anje novih radnih mjesta, bolje infrastrukture, besplatnog zdravstva, vi\u0161e hrane, vi\u0161e sigurnosti, a ponekad i besplatnih mobitela. Mogu nuditi nagrade za provokacije ili \u0161pijuniranje. Cilj im je da gra\u0111anstvo primame ne\u010dim, a u biti ni\u010dim, ili barem la\u017eima o ne\u010demu za ni\u0161ta. Ako nas vladini du\u017enosnici (ili bilo tko drugi \u0161to se toga ti\u010de) obasipaju darovima, vrijeme je da postanemo sumnji\u010davi.<\/p>\n

Vlade ne “pla\u0107aju” za darove koje dobivamo. Vi pla\u0107ate te darove putem poreza ili inflacije. Besplatne stvar\u010dice nikad ne bi smjele utjecati na um ratnika da mu se omili bilo koja birokratska ili korporativna tvorevina. Nikad ne dozvolite da vas se kupi. Jedina prava blaga koja i\u0161ta vrijede su na\u0161a individualnost i samopo\u0161tovanje.<\/p>\n

Nikad nemojte vjerovati medijskom aparatu – uvijek potvrdite informacije<\/h2>\n

U slu\u017ebenim, popularnim medijima vi\u0161e nema takve stvari kao \u0161to je “objektivno novinarstvo”. Ono \u0161to vidimo i \u010dujemo nije istina nego reprodukcija te istine, iskrivljena tako da sama vlast ima korist od toga. Mediji danas ne istra\u017euju doga\u0111aje. Umjesto toga, oni ometaju i sprije\u010davaju istragu promoviranjem samo jedne strane svake pri\u010de i napadanjem svakoga tko propitkuje njihovu verziju. “Slu\u017ebena verzija” svake informativne pri\u010de je skoro uvijek zamr\u0161ena izmi\u0161ljotina koja \u0161titi oligarhiju.<\/p>\n

Nitko tko sebe smatra inteligentnim ljudskim bi\u0107em ne bi trebao prihva\u0107ati slu\u017ebenu verziju pri\u010de zdravo za gotovo. Va\u017eno je uvijek ispitivati ono \u0161to nam se ka\u017ee i istra\u017eivati koriste\u0107i nezavisne ili originalne izvore. Nemojte nikad dopustiti da vas “u\u010de”. Uvijek sami provjeravajte \u010dinjenice. Tra\u017eite da oni na vlasti ka\u017eu tko im je izvor informacija, umjesto da glume kao da bi mi trebali slijepo vjerovati u sve \u0161to ka\u017eu.<\/p>\n

Nemojte se optere\u0107ivati ismijavanjem<\/h2>\n

Borba protiv dezinformacija je klju\u010dna, ali na\u0161 osobni ponos nije va\u017ean. \u010cuvati svoj ego nije bitno. Poku\u0161avati stalno zadovoljiti svakoga je nemogu\u0107e i neva\u017eno. Ismijavanje se koristi ne samo da se diskreditira aktiviste; koristi i kako bi oni propitivali svoju odlu\u010dnost. Ako vas ne mogu posramiti i zapla\u0161iti, onda vas ne mogu zastra\u0161iti i pobijediti pukim rije\u010dima.<\/p>\n

Tra\u017eite od va\u0161ih protivnika da odgovore na va\u0161a opravdana pitanja. Prije\u0111ite preko njihovog odvra\u0107anja pa\u017enje i ustrajte na konkretnosti. Neka iznesu valjane argumente. Kada to nisu u stanju, ve\u0107 nastavljaju pribjegavati napadima na osobu\/karakter (ad hominem, op. prev.), otkrivaju nemo\u0107 svog polo\u017eaja, te ste pobijedili.<\/p>\n

Prihvatite rizik prije su\u010deljavanja s neprijateljem<\/h2>\n

Jo\u0161 uvijek me za\u010du\u0111uju oni disidenti i borci za slobodu koji se pona\u0161aju kao da su iznena\u0111eni kad se potencijalni bijes sustava usmjeri na njih. Zar nisu shva\u0107ali rizik kad su kretali u bitku? Zar su zaista vjerovali da ne\u0107e biti ba\u0161 tako stra\u0161no?<\/p>\n

U svakom sukobu protiv ve\u0107eg, okrutnog i nemoralnog protivnika, uvijek pretpostavite da \u0107ete morati pro\u0107i kroz pakao da biste i\u0161ta ostvarili. Prihvatite da vam \u017eivot vi\u0161e ne\u0107e biti spokojan i ugodan. Znajte da mo\u017eda ne\u0107ete pre\u017eivjeti da vidite plodove svog rada. Shvatite da \u0107ete mo\u017eda morati hodati kroz vatru i prihvatiti bol. U suprotnom, ostat \u0107ete jadan i smije\u0161no nedorastao vojnik u umnom ratu.<\/p>\n

Osobni rizik nije va\u017ean. Samo su istina i budu\u0107nost va\u017ene. Biti u\u010dinkovit zna\u010di biti “na radaru”. Ako \u010dinite razliku, i ako ste konkretna prijetnja, onda trebate o\u010dekivati da imate nacrtanu metu na prsima.<\/p>\n

Znajte svoje slabosti<\/h2>\n

Praviti se kao da nemate slabosti je najbolji na\u010din da pomognete svom neprijatelju. Ako ste ponositi, va\u0161a \u0107e se pretjerana samouvjerenost koristiti protiv vas. Ako ste kivni, va\u0161a \u0107e se zavist iskoristiti da vam se skrene pa\u017enja. Ako vas se brzo naljuti, va\u0161 \u0107e se bijes koristiti da vas namami da sami sebe uni\u0161tite. Istra\u017eite sami sebe isto tako duboko i temeljito kao \u0161to biste neprijatelja. Iako \u0107e mo\u017eda zvu\u010dati otrcano, u biti mo\u017eete postati puno gori neprijatelj svom vlastitom cilju nego \u0161to \u0107e to biti bilo koja vojska koju va\u0161 protivnik mo\u017ee skupiti.<\/p>\n

Ironi\u010dno, identificiraju\u0107i svoja ograni\u010denja, mo\u017eemo tako\u0111er postati stru\u010dnjaci u prepoznavanju slabosti drugih. Nezaslijepljene na\u0161im vlastitim pristranostima i predrasudama, predrasude i pristranosti protivnika postaju jasno vidljive.<\/p>\n

Nemojte vjerovati la\u017enom autoritetu<\/h2>\n

Mo\u017eda je to u na\u0161oj plemenskoj prirodi, ali \u010dini se da puno ljudi pati od nezasitne \u017eelje za hijerarhijom i vodstvom – \u010dak i kad se to vodstvo temelji na obmanama. Krajnja za\u0161tita od pokvarenosti je da se postane sam svoj vo\u0111a, a ne da se \u010deka nekog \u010dudesno bezgre\u0161nog nadglednika (ili talentiranog prevaranta) da nas vodi za ruku. Oslanjati se na druge da biraju va\u0161 put za vas, otvara vrata da se va\u0161e pravo na izbor u potpunosti ukloni iz jednad\u017ebe.<\/p>\n

La\u017eni autoritet je onaj koji po\u010diva na la\u017enim pretvaranjima, umjesto na zaslu\u017eenom po\u0161tovanju i priznavanju. Nijedan \u010dovjek, bez obzira na titulu, nije iznad istine; i sigurno nije vrijedniji od vas. Poput titule, uniforma je simbol ideala, ali osoba u toj uniformi mo\u017eda ne prihva\u0107a taj ideal. Nemojte se usredoto\u010diti na uniformu. Fokusirajte se na \u010dovjeka, te se zapitajte zaslu\u017euje li on tu uniformu.<\/p>\n

Ako netko \u017eeli u va\u0161e ime odrediti da treba po\u0107i lijevo ili desno, onda tu osobu treba podvrgnuti najstro\u017eim testovima koje se mo\u017ee zamisliti. Ona bi trebala dokazati da radi za va\u0161u dobrobit i da ima mudrost da s du\u017enom pa\u017enjom upravlja s va\u0161om budu\u0107nosti.<\/p>\n

Priznajte mo\u0107 simbolizma i mita<\/h2>\n

Oligarsi koriste kazali\u0161te i privid kako bi utjecali na kolektivno nesvjesno jer ljudski um te\u017ei k ritualima \u0161to hrani na\u0161u priro\u0111enu potrebu za mitom i simbolom. Psiholog Carl Jung je \u010desto govorio o uro\u0111enim simboli\u010dkim procesima psihe kao “arhetipovima”, koji postoje u umjetnosti, snovima i duhovnosti svakog dru\u0161tva bez obzira na vrijeme, mjesto, religiju ili kulturu. Poznavanje tih univerzalnih simbola i kako na njih emocionalno reagiramo, omogu\u0107ava osobi da sprije\u010di da ju se programira (uvjetuje) ili da se na nju utje\u010de pomo\u0107u njih.<\/p>\n

Nisu svi izvanredni doga\u0111aji u povijesti spontani. Neki su namje\u0161teni kako bi se prizvalo odre\u0111enu stranu kolektivne psihe neke nacije. Te radnje “pod la\u017enom zastavom” se vrlo \u010desto vrte oko nekog simbola kojeg se kulturalno cijeni. Izgradnja ili uni\u0161tenje tog simboli\u010dkog zdanja, poznate osobe, dru\u0161tvenog mehanizma ili preferirane vizije budu\u0107nosti ostavlja dugotrajan i duboko ukorijenjen utisak na tisu\u0107e, ako \u010dak ne i milijune ljudi. Oni se emocionalno uklju\u010duju u doga\u0111aj – pomahnitalo, u\u017easnuto ili \u017eestoko – bez imalo nagovje\u0161taja za\u0161to. Na kraju, mo\u017ee ih se prevariti da u\u010dine stra\u0161ne i katastrofalne stvari samo kako bi ubla\u017eili unutarnju neravnote\u017eu. Mo\u017ee ih se odvu\u0107i u rat, u ropstvo i u smrt – sve na osnovu obe\u0107anja sprije\u010davanja pojavljivanja ili nestajanja nekog mita.<\/p>\n

Tajna je u tome da istra\u017eimo na\u0161 unutarnji \u017eivot s vi\u0161e snage i energije nego \u0161to tro\u0161imo na vanjske fantazije. Otkrivaju\u0107i na\u0161 vlastiti unutarnji mit, i time na\u0161u vlastitu individualnost, postajemo imuni na uvjetovanje “pod la\u017enom zastavom”. Na\u0161e emocije ostaju pod na\u0161om kontrolom, na\u0161e sklonosti i predrasude nestaju, a strahovi postaju neva\u017eni. Ne vezujemo se previ\u0161e za slike, za povr\u0161na o\u010dekivanja, ili za kolektiv. Kazali\u0161te uma gubi svoju mo\u0107, a od tog trenutka nadalje, sami biramo svoje vlastite sudbine.<\/p>\n

Nikad nemojte zaboraviti svoju individualnost<\/h2>\n

Kolektivisti konstantno promoviraju ideju da su ljudska bi\u0107a poput praznih vozila, praznih plo\u010da koje oblikuje okolina, ili da su samo biolo\u0161ki strojevi s rudimentarnim \u017eivotinjskim instinktima za koje “krivo mislimo da su du\u0161a”. Kao \u0161to sam istaknuo u gornjem tekstu, rad Carla Junga na uro\u0111enim psiholo\u0161kim arhetipovima dokazuje da mi zapravo NISMO prazna vozila. Svatko od nas se ra\u0111a s uobi\u010dajenim odlikama, poput savjesti i pronicljivosti, kao i s karakteristi\u010dnim sposobnostima koje nas \u010dine jedinstvenima. Ra\u0111amo se s dualnim konceptima dobra i zla. \u0160to je pravo, a \u0161to krivo. Zbog te dualnosti, dobili smo mo\u0107 izbora. Ignorirati savjest ili je prihvatiti.<\/p>\n

Kolektivisti podvode svoju propagandu o praznim plo\u010dama jer \u017eele da vjerujemo da nemamo uro\u0111enih sposobnosti i odlika, te stoga, da nemamo savjest. \u017dele da ignoriramo svoju intuiciju i da usvojimo moralni relativizam. Budu\u0107i da ako je svaki \u010dovjek prazan, onda nema pravog i krivog, dobrog i lo\u0161eg, i ni\u0161ta \u0161to elite naprave se ne mo\u017ee okarakterizirati kao “kriminal”. Ako se svakog \u010dovjeka uvjeri da je samo produkt svoje okoline, tada ga se mo\u017ee uvjeriti da prepusti svoju slobodnu volju onima za koje se \u010dini da imaju kontrole nad okolinom. Ako \u010dovjek vjeruje da individualno ne odre\u0111uje (nema mogu\u0107nost individualne odluke, op. prev.), onda on mo\u017ee preuzeti ulogu robota, \u010dekaju\u0107i da ga vanjski svijet programira.<\/p>\n

To je krajnji san kolektivista: da postanu “veliki davatelji i tvorci” masa. Da nas hrane \u010dime oni \u017eele, da nas obla\u010de onako kako oni \u017eele, da nas u\u010de ono \u0161to oni \u017eele, i da nam ka\u017eu \u0161to trebamo misliti i kada to trebamo misliti. Oni \u017eele sebe vidjeti kao slikara, a nas kao platno. Samo \u0107e tada, u njihovim glavama, na\u0161e dru\u0161tvo posti\u0107i “savr\u0161enstvo”.<\/p>\n

Ako \u010dovje\u010danstvo izgubi trag svoje individualnosti i prihvati ideologiju prazne plo\u010de, predat \u0107e umni rat, mo\u017eda \u010dak i bez da toga bude svjesno.<\/p>\n

Um prije materije<\/h2>\n

Suprotstavljanje suparniku oru\u017ejem ili \u0161akama je lako shvatljivo. Suprotstavljanje la\u017ei, ili ideji \u010dija je svrha uni\u0161titi ne\u010diji mentalni kapacitet za otpor, je nevjerojatno kompleksno. Me\u0111utim, kada protivnik poku\u0161ava koristiti umne trikove, to je jasan znak da nije sposoban nadja\u010dati vas samo fizi\u010dkom snagom. \u010cinjenica da na\u0161a vlada i struktura mo\u0107i koja stoji iza nje tako o\u010dajno pribjegava takvim strategijama ve\u0107 toliko puno godina pokazuje da oni vjeruju da ne mogu ozakoniti centralizirani autoritet nad na\u0161om nacijom i sprije\u010diti na\u0161e izra\u017eavanje sloboda koriste\u0107i samo vojnu silu. Nijedan pi\u0161tolj, bez obzira na veli\u010dinu, ne\u0107e im dati ono \u0161to \u017eele. Tako da nastavljaju s igricama dok ne rasture na\u0161u odlu\u010dnost i ne smanje na\u0161u borbenu sposobnost.<\/p>\n

Da bismo opstali, moramo postati imuni na trikove. Moramo se udaljiti, odvajaju\u0107i se potpuno od toga. Moramo se osloboditi svih nepotrebnih strahova, sumnji, i mr\u017enje, i \u010diniti ono \u0161to znamo da treba napraviti. Moramo zanemariti retoriku poraza i nihilizma. Moramo napraviti taj veliki dostojanstveni, sve\u010dani korak kroz veo sumnje, znaju\u0107i da su svi veliki ljudi prije nas vodili svoje vlastite bitke unato\u010d takozvanoj “sigurnosti smrti”.<\/p>\n

Ako ne mo\u017eemo zavladati svojim vlastitim psiholo\u0161kim svijetom, osu\u0111eni smo na neuspjeh u svakoj drugoj bitci koju vodimo. Bez neprobojne volje, ne mo\u017eemo nadja\u010dati, i ne mo\u017eemo na\u0107i mir.<\/p>\n

SOTT<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ne mo\u017eemo zavladati svojim vlastitim psiholo\u0161kim svijetom, osu\u0111eni smo na neuspjeh u svakoj drugoj bitci koju vodimo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278513,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-278512","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278512","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=278512"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278512\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278513"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=278512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=278512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=278512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}