{"id":278394,"date":"2019-11-22T06:14:09","date_gmt":"2019-11-22T05:14:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=278394"},"modified":"2019-11-21T19:24:25","modified_gmt":"2019-11-21T18:24:25","slug":"prve-bajke-bile-su-feministicka-kritika-patrijarhata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/22\/prve-bajke-bile-su-feministicka-kritika-patrijarhata\/","title":{"rendered":"Prve bajke bile su feministi\u010dka kritika patrijarhata"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Melissa Ashley<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina revolucija zapo\u010dinje tiho. Na primjer, bajke. Popularno je shva\u0107anje da su bajke nastale isklju\u010divo usmenom predajom \u2013 od neobrazovane dadilje, “majke guske”, pri\u010de su se stolje\u0107ima prenosile uz ognji\u0161te.<\/p>\n

Ali ova je pri\u010da mit. Bajke su izmislile plava krv i znoj pomije\u0161an s pomadama u kabinetima francuskih spisateljica 17. stolje\u0107a.<\/p>\n

Autorica izraza “bajka”, barunica Marie Catherine d'Aulnoy, nije trebala drugog junaka kada je objavila prvu bajku 1690. Njezina snala\u017eljiva vilinska kraljica Felicite bila je prava heroina, vladala je veli\u010danstvenim kraljevstvom i obasipala svoga ljubavnika, princa Adolpha, pa\u017enjom i poklonima, samo da bi je on napustio u potrazi za slavom.<\/p>\n

U posljednjim godinama vladavine Luja XIV, Francusko je dru\u0161tvo postalo opasno religiozno i konzervativno. Istaknuti pripadnici klera zalagali su se za zabranu kazali\u0161nih predstava u Versaillesu, a umjetni\u010dke forme poput romana koje su pisale spisateljice bile su izlo\u017eene kritikama.<\/p>\n

\u017divot \u017eena u tom periodu bio je duboko ograni\u010den. Udavane su s petnaestak godina \u2013 \u010desto za mnogo starije mu\u0161karce \u2013 u dogovorene brakove kako bi se o\u010duvala obiteljska imovina. Nisu se mogle razvesti, raditi niti kontrolirati svoje nasljedstvo. U pokrajinama gdje su mu\u0161karci smjeli imati ljubavnice, \u017eene su zbog \u0161irenja glasina o mu\u017eevima mogle biti ka\u017enjene slanjem u samostan.<\/p>\n

Bajke su se kao \u017eanr oblikovale u represivnoj klimi posljednjeg desetlje\u0107a 17. stolje\u0107a u Francuskoj. Prije toga tek recitirane u knji\u017eevnim salonima, od 1697. bajke autorica D'Aulnoy, Comtesse Henriette-Julie de Murat, Mademoiselle L'H\u00e9ritier i Madame Charlotte-Rose de la Force prikupljene su u zbirke i objavljene.<\/p>\n

U La Mercure Galant, najpopularnijem knji\u017eevnom \u010dasopisu u Parizu, ove su nove pri\u010de i njihove autore slavljene kao najnovija moda. Subverzivni \u017eanr uklju\u010divao je motive i trope iz klasi\u010dnog mita, kodove srednjovjekovnog vite\u0161tva, basne La Fontainea i romane ranih feministi\u010dkih francuskih spisateljica Mademoiselle de Scud\u00e9ry i Madame la Fayette.<\/p>\n

D'Aulnoy i njezine drugarice koristile su pretjerivanje, parodiju i reference na druge pri\u010de kako bi preispitale konvencije koje su ograni\u010davale slobodu i sposobnost djelovanja \u017eena. Tijekom svoje spisateljske karijere, sredi\u0161nja tema D'Aulnoy bila je kritika dogovorenog braka, a njezine su junakinje bile kova\u010dice vlastitih sudbina. Iako je i dalje glavni motiv bila ljubav, bilo je to pod uvjetima \u010ditateljica. Rodne uloge bile su obrnute; princeze su se udvarale prin\u010devima, obasiplju\u0107i ih ekstravagantnim znakovima pa\u017enje i veli\u010danstvenim darovima, poput u orah zataknutog si\u0107u\u0161nog psa koji ple\u0161e i klepe\u0107e kastanjetama.<\/p>\n

D'Aulnoyn princ iz pri\u010de “Plava ptica” i danas privla\u010di moderne \u010ditatelje_ice, osobito zbog njegove izdr\u017eljivosti, dugotrajne pa\u017enje i predanosti udvaranja princezi. No ona tako\u0111er suptilno propituje vite\u0161ki kodeks ljubavi. U “Finette Cendron”, ina\u010dici Pepeljuge, princ trpi ljubavnu bol:<\/p>\n

“Od toga dana odbijao je jesti, a njegov je izgled do\u017eivio veliku promjenu; postao je \u017eut poput dunje, mr\u0161av, melankoli\u010dan i poti\u0161ten. [\u2026] Promatraju\u0107i ga neprekidno tri dana i tri no\u0107i, zaklju\u010dili su da je zaljubljen i da \u0107e umrijeti ako ne na\u0111u jedini lijek za njega.”<\/p>\n

D'Aulnoy nije imala ravne u svom sjajnom stvaranju minijaturnih fantasti\u010dnih svjetova \u2013 prete\u010da spektakla i fantazije. U svoja si\u0107u\u0161na kraljevstva umetnula je kritiku patrijarhata \u2013 njezini kraljevi, o\u010devi i vladari bili su nesposobni, pasivni, nerazumni.<\/p>\n

Plemkinje su stvorile arhetipove klasi\u010dnih junakinja: Pepeljugu, Uspavanu ljepoticu i Matovilku. One su svojedobno bile najprodavanije spisateljice, a njihova se popularnost nastavila do 18. stolje\u0107a, ra\u0161iriv\u0161i se po svim razinama dru\u0161tva kroz jeftino tiskana i lako dostupna izdanja Biblioth\u00e8que Bleue.<\/p>\n

Ali njihove su pri\u010de bile slo\u017eene, a pouke dvosmislene. Njihova ciljana publika nisu bila djeca, ve\u0107 obrazovani odrasli. Njihove su pri\u010de bile duge poput romana, uklju\u010divale su razvoj likova, dijalog i komplicirane zaplete. \u0160irile su se u ekstravagantnu tapiseriju minijaturnih, za\u010dudnih detalja. A to im je, mo\u017eda, bio i nedostatak.<\/p>\n

U 19. stolje\u0107u, kada su bra\u0107a Grimm zapo\u010dela svoj projekt prikupljanja i objavljivanja narodnih predaja, odbacili su spisateljice kao neautenti\u010dne i nereprezentativne za puk. Ali Grimmova teorija da bajke imaju linearni odnos prema narodim predajama znanstveno je prokazana kao nacionalisti\u010dka \u2013 i maskulinisti\u010dka, budu\u0107i da je kaziva\u010dica obi\u010dno nepismena \u017eena \u2013 la\u017e.<\/p>\n

Moramo ispraviti to la\u017eno uvjerenje, jer nas ono sprje\u010dava da priznamo doprinos koji su pojedine autorice dale pri\u010dama koje i danas \u2013 u stalno mijenjaju\u0107im formama, poput stripa, filma, romana, televizijskih serija \u2013 imaju vrijednost u na\u0161oj kulturi.<\/p>\n

Povijest francuskih spisateljica zaboravljena je pri\u010da koju je potrebno iznova ispripovijedati. Pri\u010da u kojoj autorice pozvaju svoje \u010ditateljice da zamisle slobodniji \u017eivot, da kreiraju najosnovniju od svih ljudskih te\u017enji \u2013 da odaberu svoju ljubav.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U 19. stolje\u0107u, kada su bra\u0107a Grimm zapo\u010dela svoj projekt prikupljanja i objavljivanja narodnih predaja, odbacili su spisateljice kao neautenti\u010dne i nereprezentativne za puk<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278395,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-278394","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278394","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=278394"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278394\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=278394"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=278394"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=278394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}