Pretrpane \u017eenske ta\u0161ne neprimetno dovode do neprijatnih posledica, a da pripadnice ne\u017enijeg pola toga nisu svesne. No\u0161enje te\u0161kih, a pogotovo velikih torbi, kod svake druge \u017eene izaziva odre\u0111ene bolove. Mo\u017ee do\u0107i i do prevremenog starenja, tvrdi britanski fizioterapeut Rasel Stoker iz Britanskog udru\u017eenja kiroprakti\u010dara, na osnovu obavljenih istra\u017eivanja.<\/p>\n
No\u0161enjem te\u0161ke torbe telo je prinu\u0111eno da se prilago\u0111ava, a celokupnu situaciju dodatno komplikuju visoke potpetice. U takvom polo\u017eaju stradaju vrat, le\u0111a, ruke i kolena.<\/p>\n
Vrat se naginje u stranu da bi se uspostavila bolja ravnote\u017ea, \u0161to mo\u017ee da dovede do napetosti i upale mi\u0161i\u0107a. Rame na kome se nalazi torba pomereno je unazad i vi\u0161e je od drugog ramena. Ovakav polo\u017eaj uti\u010de na mi\u0161i\u0107e gornjeg dela le\u0111a, lopatice i potporne mi\u0161i\u0107e ki\u010dme, zbog \u010dega se i oni umaraju i gr\u010de. Kako umoran mi\u0161i\u0107 ne podupire ki\u010dmu na pravilan na\u010din, dolazi do pogrbljenosti. Ako se torba nosi isklju\u010divo na jednoj strani, mo\u017ee do\u0107i i do iritacije nerava, kao i do i\u0161ijasa – obja\u0161njava ovaj stru\u010dnjak.<\/p>\n
Osim toga, ruka u kojoj je torba ostaje stati\u010dna, \u0161to je suprotno od uobi\u010dajenog mahanja rukama dok se hoda. Mahanje rukama je, zapravo, prirodan na\u010din za odr\u017eavanje ravnote\u017ee. Ako to izostane, osoba je nestabilna. Istovremeno, zbog pritiska koji torba stvara, mo\u017ee da do\u0111e do iritacije nerava ruke, pa i hroni\u010dnog bola. \u0160to je torba te\u017ea ve\u0107i je pritisak na zglobove, a to dovodi do njihovog tro\u0161enja i optere\u0107ivanja kolena.<\/p>\n
Novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zbog no\u0161enja te\u0161ke torbe stradaju vrat, le\u0111a, ruke i koljena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-278153","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=278153"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278153\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=278153"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=278153"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=278153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}