Tresetna zemlji\u0161ta su prirodni upija\u010di ugljenika, po\u0161to apsorbuju ugljen dioksid iz atmosfere i \u201ezakopavaju” ga u sebe.<\/p>\n
Samo u Evropi, one \u201ezaklju\u010davaju” pet puta vi\u0161e ugljenika nego \u0161ume.<\/p>\n
Najnovije istra\u017eivanje pokazuje da se tresetna zemlji\u0161ta isu\u0161uju i da se nalaze u krhkom stanju, a to bi za posljedicu moglo da ima obrnut proces – da zemlji\u0161te po\u010dne da ispu\u0161ta ugljenik, umjesto da ga apsorbuje. Nau\u010dnici ka\u017eu da je u ovom trenutku izuzetno va\u017eno da se o\u010duva ova vrsta zemlji\u0161ta.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su ispitali 31 tresetno zemlji\u0161te u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i ostatku Evrope kako bi spoznali razmjere promjena u posljednjih 2.000 godina.<\/p>\n
Studija je objavljena u specijalizovanom magazinu Nature Geoscience, a pokazala je da je ve\u0107i dio ovakve vrste zemlji\u0161ta postao suvlji od 1800. do 2000.<\/p>\n
40 posto suvlje nego prije 1.000 godina 24 posto suvlje nego prije 2.000 godina Martin Blauv sa Kvins univerziteta u Belfastu rekao je da tresetna zemlja poma\u017ee u o\u010duvanju planete – usisava ugljenik iz atmosfere i skladi\u0161ti ga, \u0161to ubla\u017eava posljedice klimatskih promjena, prenosi BBC.<\/p>\n
Ipak, ova studija pokazuje da je \u201eisu\u0161ivanje ovakve vrste zemlji\u0161ta promijenilo proces i da bi ono sada moglo da se pretvori u izvor koji ispu\u0161ta ugljenik, a to svakako nisu dobre vijesti za na\u0161u planetu”, navodi Blauv.<\/p>\n
Grejem Svindls sa Univerziteta u Lidsu, koji je vodio studiju, isti\u010de da je sada va\u017enije nego prije da se o\u010duva zemlji\u0161te, a za to je potrebno racionalno upravljanje i aktivna obnova.<\/p>\n
\u201eKombinaciju pritiska klimatskih promjena i uticaja \u010dovjeka mogu potencijalno da dovedu do toga da ovi ekosistemi za skladi\u0161tenje ugljenika postani izvori ispu\u0161tanja istog u prirodu”, upozorio je Svindls, prenosi BBC.<\/p>\n
Tresetno zemlji\u0161te je vrsta vla\u017enog zemlji\u0161ta koje postoji u skoro svima zemljama na planeti, od ki\u0161nih bara u Velikoj Britaniji do mo\u010dvarnih \u0161uma u Aziji.<\/p>\n
Treset je organski sediment koji nastaje talo\u017eenjem organskih ostataka u mo\u010dvarama.<\/p>\n
Formirao se milionima godina unazad.<\/p>\n
Prirodno tresetno zemlji\u0161te na na\u0161oj planeti skladi\u0161ti vi\u0161e ugljen dioksida nego sva ostala vegetacija zajedno.<\/p>\n
Velike koli\u010dine ugljenika izvu\u010dene fotosintezom iz atmosfere, predstavljaju globalno skladi\u0161te.<\/p>\n
Dr\u017eave se ohrabruju da krenu u proces obnove tresetnog zemlji\u0161ta kroz me\u0111unarodne ugovore o borbi protiv klimatskih promjena.<\/p>\n
Klimatske promjene, izvla\u010denje treseta, drena\u017ea, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemlji\u0161te – sve to je uticalo na promjene.<\/p>\n
Oko 15 posto svjetskih povr\u0161ina tresetnog zemlji\u0161ta, koje pokriva manje od 0,4 posto kopna na planeti – je isu\u0161eno, \u0161to je stvorilo efekat staklene ba\u0161te, saop\u0161tila je Me\u0111unarodna Unija za o\u010duvanje prirode.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Klimatske promjene, izvla\u010denje treseta, drena\u017ea, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemlji\u0161te – sve to je uticalo na promjene.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-278081","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=278081"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/278081\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=278081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=278081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=278081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}