{"id":277988,"date":"2019-11-15T12:25:59","date_gmt":"2019-11-15T11:25:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=277988"},"modified":"2019-11-15T12:26:59","modified_gmt":"2019-11-15T11:26:59","slug":"buducim-generacijama-prijete-dozivotni-zdravstveni-problemi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/15\/buducim-generacijama-prijete-dozivotni-zdravstveni-problemi\/","title":{"rendered":"Budu\u0107im generacijama prijete do\u017eivotni zdravstveni problemi"},"content":{"rendered":"

Djeca ro\u0111ena danas suo\u010dena su s raznim i do\u017eivotnim zdravstvenim posljedicama zbog klimatskih promjena – odrastanjem u toplijem svijetu uz rizike nesta\u0161ica hrane, zaraznih bolesti, poplava i ekstremnih vru\u0107ina, pokazalo je veliko istra\u017eivanje.<\/p>\n

Klimatske promjene ve\u0107 nanose \u0161tetu ljudskom zdravlju pove\u0107avanjem broja ekstremnih vremenskih pojava i poja\u010davanjem zaga\u0111enja vazduha, prema studiji objavljenoj u \u010dasopisu Lancet.<\/p>\n

Ako se ni\u0161ta ne u\u010dini kako bi se to ubla\u017eilo, uticaj klime mogao bi opteretiti \u010ditavu generaciju bolestima tokom \u010ditavog njihova \u017eivota.<\/p>\n

Djeca su posebno osjetljiva na zdravstvene rizike mijenjaju\u0107e klime. Njihova tijela i imunolo\u0161ki sistemi jo\u0161 su u razvoju i stoga su izlo\u017eeniji bolestima i zaga\u0111iva\u010dima u okolini, ka\u017ee Nick Watts, koji je vodio studiju o zdravlju i klimatskim promjenama, prenosi portal 24sata.hr. vijest agencije Hina<\/a>.<\/p>\n

Upozorio je da su \u0161tete po zdravlje u ranom djetinjstvu “tvrdokorne i prevladavaju\u0107e” i nose do\u017eivotne posljedice.<\/p>\n

“Bez trenutne akcije svih zemalja na smanjivanju emisije stakleni\u010dkih gasova postignuto u kvalitetu \u017eivota i dugovje\u010dnosti bi\u0107e kompromitovano i klimatske promjene po\u010de\u0107e odre\u0111ivati zdravlje \u010ditave generacije” kazao je u Londonu.<\/p>\n

Nau\u010dni tim poru\u010dio je da bi uvo\u0111enje mjera ograni\u010davanja emisija i ograni\u010davanja globalnog zagrijavanja dovelo do drugog ishoda.<\/p>\n

U tom scenariju danas ro\u0111eno dijete bilo bi, na primjer, svjedokom prestanka kori\u0161\u0107enja uglja u Britaniji do svoga \u0161estog ro\u0111endana, a na 31. ro\u0111endan svjedo\u010dilo bi potpunoj kontroli emisija stakleni\u010dkih gasova. Studija objavljena u \u010dasopisu Lancet rezultat je saradnje 120 stru\u010dnjaka iz 35 institucija me\u0111u kojima i Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske banke, University College London i kineskog univerziteta Tsinghua.<\/p>\n

Uz ignorisanje potrebe za promjenom pona\u0161anja, uz malo mjera za ograni\u010davanje klimatskih promjena utvr\u0111eno je da \u0107e, uz rastu\u0107e temperature i ekstremne vremenske nepogode, djeca biti izlo\u017eena pothranjenosti i rastu\u0107im cijenama hrane i najvjerovatnije \u0107e patiti zbog zagrijanih voda i klime koji ubrzavaju \u0161irenje zaraznih bolesti poput tropske denga groznice i kolere.<\/p>\n

Me\u0111u najakutnijim i najdugotrajnijim zdravstvenim prijetnjama klimatskih promjena je zaga\u0111enje vazduha, upozoravaju nau\u010dnici. Pozvali su na hitne mjere na smanjivanju spolja\u0161njeg i unutra\u0161njeg zaga\u0111enja uvo\u0111enjem \u010distijeg goriva i \u010distijih vozila, te mjera koje \u0107e podsticati sigurni i aktivni transport poput hodanja i vo\u017enje biciklom.<\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno u 2016. godini sedam miliona smrti rezultat u\u010dinaka zaga\u0111enja vazduha u domovima i spoljnom svijetu.<\/p>\n

“Ako \u017eelimo za\u0161tititi na\u0161u djecu, moramo obezbijediti da vazduh koji udi\u0161u nije otrovan”, ka\u017ee Sonja Ayeb-Karlsson sa britanskog Univerziteta Sussex, koja je radila na studiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160tete po zdravlje u ranom djetinjstvu su “tvrdokorne i prevladavaju\u0107e” i nose do\u017eivotne posljedice.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277989,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-277988","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277988","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=277988"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277988\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=277988"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=277988"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=277988"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}