{"id":277898,"date":"2019-11-14T07:06:00","date_gmt":"2019-11-14T06:06:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=277898"},"modified":"2019-11-14T07:06:00","modified_gmt":"2019-11-14T06:06:00","slug":"pitajte-tita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/14\/pitajte-tita\/","title":{"rendered":"Pitajte Tita"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Citat: \u2018Tito \u0107e vjerojatno \u017eeljeti razgovarati o stanju u svijetu i, u op\u0107im pojmovima, o ameri\u010dko-jugoslavenskim odnosima. Pitajte Tita o dojmovima s njegove turneje po Latinskoj Americi (Brazil, \u010cile, Bolivija, Meksiko). Pitajte o Hru\u0161\u010dovljevom posjetu Jugoslaviji i o odnosima Jugoslavije s Istokom i Zapadom. Zatra\u017eite Titovu procjenu kinesko-sovjetskog konflikta i njegova odraza na stanje u svijetu. Kako procjenjuje budu\u0107i razvoj tog konflikta? Smatra li da on mo\u017ee biti razrije\u0161en u bliskoj budu\u0107nosti i na kojoj osnovi? Ne bi li kinesko-sovjetsko pomirenje nu\u017eno bilo na ra\u010dun Jugoslavije? Pitajte o jugoslavenskoj pomo\u0107i nerazvijenim dr\u017eavama. Pitajte Tita koje korake smatra najva\u017enijima za osiguranje mira. Pitajte Tita kako ocjenjuje ameri\u010dko-jugoslavenske odnose.\u2019 Pet puta \u2018pitajte Tita\u2019 i jo\u0161 \u010detiri pitanja za Tita, ali bez upotrebe rije\u010di \u2018pitanje\u2019. A onaj koji pita, to je ni manje ni vi\u0161e nego predsjednik Sjedinjenih Dr\u017eava. Nije valjda?<\/p>\n<p>Pro\u010dita li to, svaki \u0107e \u2018informirani\u2019 gra\u0111anin Hrvatske odmah znati kako mo\u017ee biti rije\u010d samo o ulomku iz romana kojim neki zadrti jugonostalgi\u010dar (komunjara, titoisti\u010dka okamina, jugozombi) poku\u0161ava o\u017eivjeti sliku Jugoslavije i njezinog dugogodi\u0161njeg predsjednika kao svojedobnog va\u017enog \u010dimbenika u me\u0111unarodnim odnosima. A to nije i ne mo\u017ee biti ni\u0161ta drugo nego fikcija ili \u2013 \u0161to bi rekao jedan dru\u0161tveni anonimus (mada ne i nepoznat \u0161iroj javnosti) \u2013 to je \u2018argumentacija koja prelazi u humor\u2019. Je li zaista?<\/p>\n<p>Ne, nije! Moramo razo\u010darati sve \u2018osvije\u0161tene\u2019 koji \u2018znaju\u2019, odnosno koji \u2018ne vjeruju\u2019. Da, sve one, od vrha dr\u017eave nadolje, koji \u2018znaju\u2019, a zapravo suvereno la\u017eu da je Jugoslavija (i Hrvatska) bila iza \u017eeljezne zavjese, da su do\u017eivljavali poni\u017eavanja pri prelasku granice s crvenim jugoslavenskim paso\u0161em, da je Pokret nesvrstanih u kojemu je Jugoslavija igrala vode\u0107u ulogu, enormno time pove\u0107avaju\u0107i svoj presti\u017e na me\u0111unarodnoj sceni, \u2018povijesno zanemariv pokret\u2019. Moramo razo\u010darati sve one koji \u2018ne vjeruju\u2019 da je Josip Broz Tito bio jedan od vode\u0107ih svjetskih (ne nacionalnih, ne regionalnih, nego svjetskih) dr\u017eavnika druge polovice dvadesetog stolje\u0107a, da su ga cijenili i respektirali \u0161irom svijeta, pa i oni koji se u mnogim stvarima s njime nisu slagali, da su ga \u2013 vratimo se citatu \u2013 pitali i da ih je zanimalo njegovo mi\u0161ljenje, odnosno pozicija Jugoslavije. Pita li se nekoga bezna\u010dajnoga za mi\u0161ljenje? Tra\u017ee li se od nekoga s margina procjene? I \u010dini li to najmo\u0107nija dr\u017eava svijeta, supersila? Ne, nikako! A Tita se pitalo, Jugoslaviju se pitalo. Dokument iz kojega smo citirali nije iz jugoslavenskih arhiva (jer u njima su, to tako\u0111er \u2018znamo\u2019, falsifikati koji pothranjuju legendu o jugoslavenskoj ulozi u svjetskoj politici). Dokument se \u010duva u Biblioteci J. F. Kennedyja. Rije\u010d je o op\u0161irnoj bilje\u0161ci \u0161to ju je ameri\u010dko ministarstvo vanjskih poslova pripremilo za predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja uo\u010di njegovoga susreta s Titom u Washingtonu u jesen godine 1963.<\/p>\n<p>U tom dokumentu na sedam stranica detaljno su navedene teme za koje su Amerikanci o\u010dekivali da \u0107e ih Tito otvoriti, kao i one \u0161to ih je trebao otvoriti \u0161ef Bijele ku\u0107e. Zanimljivo \u2013 kod svake teme navedeno je, naravno u formi pretpostavke, \u0161to \u0107e re\u0107i i sugovornik, jugoslavenski predsjednik. Ve\u0107 sama ta \u010dinjenica govori da je Tito bio Americi zanimljiv (i va\u017ean) do te mjere da su njega, njegovu politiku, ali i pona\u0161anje temeljito analizirali. Do koje mjere, najbolje se vidi na primjeru o\u010dekivanoga razgovora o ameri\u010dkoj pomo\u0107i poslije katastrofalnoga potresa u Skoplju. Da ne prepri\u010davamo, evo doslovnog citata: \u2018Tito \u0107e nedvojbeno zahvaliti na do sada ukazanoj pomo\u0107i, ali vrlo je malo vjerojatno da \u0107e sam postaviti pitanje na\u0161ih daljih namjera u tom podru\u010dju; takve stvari uobi\u010dajeno prepu\u0161ta podre\u0111enima.\u2019 Znali su dakle da Tito ne\u0107e moliti (za nastavak pomo\u0107i). Ako treba ne\u0161to moliti ili makar samo pokazati interes da pomo\u0107 bude nastavljena, a bila je potrebna, on \u0107e to prepustiti podre\u0111enima. I nisu na to imali nikakvih primjedbi, naprosto konstatirali su da imaju posla s dr\u017eavnikom koji se pona\u0161a na odre\u0111eni na\u010din, koji demonstrira nacionalni ponos i samosvijest i prihva\u0107ali su ga takvoga kakav je bio.<\/p>\n<p>Pitanje o mogu\u0107im negativnim reperkusijama kinesko-sovjetskog pomirenja za Jugoslaviju pokazuje pak do koje su mjere Sjedinjene Dr\u017eave bile zainteresirane za me\u0111unarodni status federacije. Taj interes pokazuje jo\u0161 jedan citat u kojemu nije te\u0161ko i\u0161\u010ditati i vrlo suptilno izra\u017eenu \u017eelju (nikakvo optu\u017eivanje, nikakvo postavljanje zahtjeva!) za demokratizacijom u Jugoslaviji, ali i za o\u010duvanjem dotada\u0161njeg vanjskopoliti\u010dkog kursa zemlje za koju nas danas neki \u017eele uvjeriti kako je bila \u2018iza \u017eeljezne zavjese\u2019. Sugerira se Kennedyju da svojem gostu ka\u017ee i sljede\u0107e: \u2018Va\u017ean je op\u0107i razvoj jugoslavenske unutarnje politike u smjeru ostvarivanja ve\u0107e slobode izbora pojedinaca u politi\u010dkoj i gospodarskoj sferi i izbjegavanje politike koju bi bilo te\u0161ko razlikovati od one Sovjetskog Saveza i sovjetskog bloka.\u2019 Dakle, podr\u017eava se jugoslavenska samostalna vanjska politika koja je u uvodnom dijelu bilje\u0161ke za ameri\u010dkog predsjednika opisana kao \u2018politika aktivne, miroljubive koegzistencije i prijateljskih odnosa sa svim zemljama, bez obzira na razlike u njihovim dru\u0161tvenim sistemima\u2019. A u dijelu pripreme za razgovor s Titom u kojemu se otvara pitanje predod\u017ebe o (komunisti\u010dkoj) Jugoslaviji u ameri\u010dkoj javnosti, s jasno izra\u017eenom \u017eeljom da se ta predod\u017eba promijeni u pozitivnom smjeru, sugerira se Kennedyju da najavi kako bi ameri\u010dka strana u \u2018javnom govoru\u2019 umjesto termina \u2018komunisti\u010dki ekspanzionizam\u2019 mogla upotrebljavati izraz \u2018sovjetski imperijalizam\u2019. U pretpostavljenoj Titovoj reakciji dolazi ponovno do izra\u017eaja temeljitost u studiranju njegovih stavova, ali i njihovo uva\u017eavanje. Opet citat: \u2018Tito \u0107e vjerojatno na uljudan na\u010din re\u0107i kako se Jugoslavija ne\u0107e odre\u0107i upotrebe termina \u2018komunizam\u2019 da bi zadovoljila Zapad.\u2019<\/p>\n<p>Jedan dokument, jedan susret, a toliko je toga jasno. O vremenu pro\u0161lom, o dr\u017eavi koja je nestala deset godina nakon smrti dr\u017eavnika koji ju je uveo u svjetsku povijest i, naravno, o tom dr\u017eavniku o kojemu se u jednome ovda\u0161njem televizijskom kvizu podrugljivo govorilo kako je pio brlju, dok ga Englezi nisu nau\u010dili (!) na viski, a kojega u dana\u0161njoj Hrvatskoj politi\u010dki patuljci (isprika patuljcima!) i nedou\u010deni kvazipoliti\u010dari unisono nazivaju jednim od deset megaubojica dvadesetoga stolje\u0107a. Pro\u010dita li se temeljito, ali bez predrasuda, samo taj dokument, taj jedan dokument, postaje jasna monstruoznost la\u017ei koja se javnosti servira ve\u0107 gotovo puna tri desetlje\u0107a. Zato i poziv iz nadnaslova ovoga teksta.<\/p>\n<p>Da, \u010ditajte: svi vi koji jo\u0161 niste zaboravili \u010ditati, ako se ve\u0107 pravite kao da ste zaboravili svoje vlastite \u017eivote do godine 1990. i prihva\u0107ate novokomponirane la\u017ei o svemu \u0161to po\u010dinje sa slovom \u2018j\u2019 (npr. Jugoslavija), ili \u2018t\u2019 (npr. Tito), ili \u2018k\u2019 (npr. komunizam).<\/p>\n<p>Da, u\u010dite: svi vi koji dokumentima, \u010dinjenicama i svjedo\u010denjima relevantnih suvremenika, sudionika i svjedoka povijesti suprotstavljate gole la\u017ei, poluistine, legende i otrcane proizvode propagandne kuhinje iz vremena McCarthyjevoga lova na (komunisti\u010dke) vje\u0161tice, a podgrijane vatrom novoga hladnoga rata i antikomunisti\u010dke histerije.<\/p>\n<p>Da, nau\u010dite kako je doista bilo, ako sposobnost u\u010denja niste u potpunosti izgubili, valjaju\u0107i se u blatu vlastitih la\u017ei i prevara; nau\u010dite \u0161to je bilo, nau\u010dite \u0161to je i koliko tko zna\u010dio u tom \u2018mra\u010dnome\u2019 svijetu prije vas.<\/p>\n<p>I da, priznajte: vi koji desetlje\u0107ima la\u017eete, obmanjujete, pre\u0161u\u0107ujete i varate, a za volju dolaska na vlast i ostanka na vlasti, priznajte da sustavno trujete mlade generacije, pretvaraju\u0107i ih u neinformiranu, zavedenu i slijepo poslu\u0161nu vojsku bira\u010da, indoktriniranih radikalnim nacionalizmom, pa i neskrivenim neofa\u0161izmom.<\/p>\n<p>\u010citajte, u\u010dite i nau\u010dite, priznajte \u2013 mission impossible? Optimist \u0107e re\u0107i da nam predstoje izbori, realist \u0107e upitati kome bi na tim izborima imalo smisla dati povjerenje, dok bi pesimist odgovorio \u2013 ne, o tome ne\u0107emo, jer mo\u017eda jo\u0161 ima \u0161anse da svjetlo istine razbije tamu la\u017ei u koju bi nas htjeli nepovratno zato\u010diti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/pitajte-tita\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iz op\u0161irne bilje\u0161ke koju je ameri\u010dko ministarstvo vanjskih poslova pripremilo za predsjednika Kennedyja uo\u010di susreta s Titom u Washingtonu 1963., a koja se \u010duva u Biblioteci J. F. K., jasno je koliko su do Tita i njegova mi\u0161ljenja dr\u017eali \u0161irom svijeta. Iz nje \u010ditajte, u\u010dite, nau\u010dite i priznajte da se hrvatskoj javnosti gotovo tri desetlje\u0107a serviraju la\u017ei<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277899,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-277898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=277898"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277898\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=277898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=277898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=277898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}