{"id":277332,"date":"2019-11-05T07:43:49","date_gmt":"2019-11-05T06:43:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=277332"},"modified":"2019-11-05T07:51:28","modified_gmt":"2019-11-05T06:51:28","slug":"cile-se-budi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/05\/cile-se-budi\/","title":{"rendered":"\u010cile se budi"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autori: Andrew Richner\/Abigail Gutmann Gonzalez<\/strong><\/p>\n<p>Pro\u0161le nedelje su u Santjagu i \u0161irom \u010cilea buknuli masovni protesti \u010diji je neposredni povod bio poskupljenje karte za metro od 4 centa, a uzrok nezadovoljstvo neoliberalnim konsenzusom koji je u \u010cileu na snazi ve\u0107 vi\u0161e od trideset godina, od pada Pino\u010dea. Studenti su odgovorili organizovanim \u201e\u0161vercovanjem\u201d, vlada je zao\u0161trila situaciju izvo\u0111enjem vojske na ulice, pa su usledili masovni protesti. Desni\u010darska vlada predsednika Sebastijana Pinjerea je reagovala munjevito i okrutno, uvode\u0107i vanredno stanje i policijski \u010das, pravnu ba\u0161tinu \u010dileanskog ustava iz 1980. bude\u0107i time duboka se\u0107anja na najburnije dane vojne diktature.<\/p>\n<p>\u010cileanska omladina, a naro\u010dito studenti, i sada su na \u010delu narodnog otpora, kao \u0161to su to bili 2007. i 2011. godine tokom masovnih studentskih okupljanja protiv privatizacije i profitno orijentisanog obrazovnog sistema. Pomenuti pokreti doveli su do formiranja Frente Amplio (odnosno \u0160irokog fronta), \u0161iroke leve izborne koalicije sastavljene od levi\u010darskih partija i dru\u0161tvenih pokreta \u010diji je osnovni cilj da uzdrmaju neoliberalni konsenzus.<\/p>\n<p>Zagovaraju\u0107i promene, uklju\u010duju\u0107i formiranje nove ustavotvorne skup\u0161tine, za\u0161titu vode kao javnog dobra i deprivatizovanje penzionog sistema, \u0160iroki front je iznenadio politi\u010dku elitu u \u010cileu osvojiv\u0161i dvadeset mesta u Predstavni\u010dkom domu, jedno mesto u Senatu i \u010detiri gradona\u010delni\u010dke pozicije na lokalnim izborima (uklju\u010duju\u0107i Valparaiso, najve\u0107i grad posle Santjaga), kao i desetine mesta u lokalnim samoupravama 2017. godine. Ali, najve\u0107e iznena\u0111enje je bila predsedni\u010dka kandidatkinja \u0160irokog fronta Beatris San\u010dez, koja je na izborima dobila \u010dak 22% glasova (uprkos predizbornim o\u010dekivanjima od oko 9%), tako da joj je nedostajalo samo 150.000 glasova da u\u0111e u finalni krug izbora, \u0161to je \u0161okiralo \u010dileanski politi\u010dki establishment.<\/p>\n<p><strong>Uru\u0161avanje neoliberalnog konsenzusa<\/strong><\/p>\n<p>Uprkos tome \u0161to \u010cile va\u017ei za relativno bogatu latinoameri\u010dku zemlju, njegovo dru\u0161tvo je duboko podeljeno na bogate i siroma\u0161ne. Nejednakost u prihodima je izra\u017eenija nego u bilo kojoj drugoj dr\u017eavi OECD-a. Istovremeno, \u0161irok spektar javnih usluga, od penzionog sistema do vode, ostaje privatizovan \u2013 \u0161to predstavlja zaostav\u0161tinu Pino\u010deove vladavine, upravo kao i ustav iz 1980. i vanredno stanje.<\/p>\n<p>\u201e\u010cile u ekonomskom smislu nastavlja da radi isto \u0161to i proteklih dvadeset godina: naime, da primenjuje ekstraktivisti\u010dki privredni model koji se intenzivno oslanja na eksploataciju bakra, ali i \u0161umarstvo, ribarstvo, itd.\u201d, obja\u0161njava Emilija Rios Savedra, borkinja organizacije Demokratska revolucija (stranke koja ulazi u sastav partije \u0160iroki front) i gradska savetnica u predgra\u0111u Santjaga, Njunjoa:<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cTo stvara napetost i ose\u0107aj bespomo\u0107nosti na koji politi\u010dki sistem ne mo\u017ee da odgovori. Sa jedne strane nema kapaciteta, a, sa druge, politi\u010dke i ekonomske elite su nesposobne da razmi\u0161ljaju o prioritetnim potrebama zemlje\u201d.<\/h3>\n<p>Budu\u0107i da koalicija levog centra koja je \u010cile vodila kroz tranziciju ka demokratiji nije uspela da se suo\u010di sa narastaju\u0107om krizom izazvanom nametnutom regulativom \u010dika\u0161kih mladih kadrova koji su osamdesetih godina sara\u0111ivali sa Pino\u010deom na demontiranju socijaldemokratske ba\u0161tine \u010cilea, njihova podr\u0161ka u narodu se uru\u0161ila. Na predsedni\u010dkim izborima 2017. je izabran desni\u010dar, milijarder koji je u \u010cile uveo korisni\u010dki dug, Sebastijan Pinjera.<\/p>\n<p>\u201cPinjera je pobedio zahvaljuju\u0107i osipanju i protivre\u010dnosti koalicije levog centra Nova ve\u0107ina, kao i njegovim predizbornim obe\u0107anjima o boljem \u017eivotu\u201c, izjavljuje Franciska Perales, \u010dlanica nacionalne direktive Dru\u0161tvena konvergencija u regionu Valparaiso, tako\u0111e jedne od organizacija koje ulaze u sastav \u0160irokog fronta.<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cMe\u0111utim, nezaposlenost se pove\u0107ala, nisu iskorenjeni nepotizam i korupcija, a pokazalo se da Pinjerine reforme pogoduju krupnom kapitalu\u201d.<\/h3>\n<p>Razmere u kojima je Pinjerina elitisti\u010dka vrhu\u0161ka nesvesna ekonomske svakodnevice obi\u010dnih \u010cileanaca raspirila su aktuelnu krizu. Kao re\u0161enje problema predugog \u010dekanja na red u bolnicama pomo\u0107nik sekretara za zdravstvo Luis Kastiljo je predlo\u017eio gra\u0111anima da porane u zdravstvene ustanove da bi se dru\u017eili dok \u010dekaju na pregled, dok je ministar za ekonomiju razvoj i obnovu Huan Andres Fontejn u odgovor na nedavna poskupljenje sugerisao radnicima da ustaju pre zore da bi izbegli saobra\u0107ajne gu\u017eve.<\/p>\n<p>Reakcija Pinjerine vlade, uklju\u010duju\u0107i i objavu \u201eMi smo u ratu\u201c, razgorela je plamen narodnog otpora. Uprkos ratnoj retorici i nasuprot vladinoj karakterizaciji masovnih protesta, raspolo\u017eenje na ulicama \u010cilea je energi\u010dno, optimisti\u010dno i, povremeno, eufori\u010dno. Kao \u0161to ka\u017ee Perales:<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cPuni smo nade, jer ljudi na ulicama bez boja\u017eljivosti ka\u017eu da se \u010cile nakon godina zlotvorstva neoliberalnih regulativa kona\u010dno probudio\u201d.<\/h3>\n<p>Narod \u010cilea zahteva deprivatizovanje penzionog sistema, skra\u0107ivanje radne nedelje na \u010detrdeset sati, deprivatizovanje vode, novi Zakon o radu, dovo\u0111enje sistema zdravstvene za\u0161tite u red kroz direktno finansiranje javnih zdravstvenih ustanova, ja\u010danje javnog obrazovanja na svim nivoima, besplatan javni saobra\u0107aj i pristupanje dono\u0161enju novog ustava putem sazivanja ustavotvorne skup\u0161tine.<\/p>\n<p>Uprkos vrlo umerenom u\u010de\u0161\u0107u \u0160irokog fronta u nacionalnoj politici, zahtevi masovnih protesta odra\u017eavaju politi\u010dki program koalicije, \u0161to otvara mogu\u0107nost da \u0160iroki front zauzda ne\u0161to od ove energije. Kao izborna koalicija, \u0160iroki front je zauzeo jasan stav protiv nepotizma i korupcije koji su decenijama obele\u017eje \u010cilea. Umesto toga, oni \u017eele da uklju\u010de gra\u0111anstvo u politi\u010dki proces, \u0161to je pristup koji podse\u0107a da je njegov koren u dugoj istoriji socijalne borbe u \u010cileu.<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201c\u0160iroki front je sve\u017ea alternativa, ro\u0111ena iz pre\u0111a\u0161njih dru\u0161tvenih okupljanja i otpora protiv diktature, znamo da nemamo sve odgovore i da nas ovaj protest prevazilazi\u201d, ka\u017ee Perales.<\/h3>\n<p>Pod rastu\u0107im pritiskom masovnih narodnih protesta Pinjerina vlada je bila primorana da ponudi politi\u010dki odgovor. Pinjera je pre nekoliko dana objavio novi \u201edru\u0161tveni plan\u201c, koji sadr\u017ei ustupke poput reforme penzionog sistema, garantovanog minimalnog li\u010dnog dohotka i oporezivanja bogatih. Demonstranti i \u0160iroki front, me\u0111utim, ne pristaju na te reforme dok se ne okon\u010da vojna represija.<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cPrvi korak ka bilo kakvom napretku u re\u0161avanju ovog sukoba je da se obnovi demokratija u \u010cileu\u201d, izjavljuje Perales.<\/h3>\n<p>\u0160to se ti\u010de Pinjerinih poku\u0161aja da primiri demonstrante, ona ka\u017ee:<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cLjudi ne\u0107e prestati da se okupljaju zbog pukih obe\u0107anja i govora. Gra\u0111ani su se ve\u0107 izjasnili, i jedini na\u010din da se ova kriza re\u0161i je da vlada odgovori na zahteve naroda koji su usmereni na prevazila\u017eenje prekarnih uslova \u017eivota\u201d.<\/h3>\n<p>Sa jednom nogom u institucijama mo\u0107i, i drugom na ulicama, \u0160iroki front je u jedinstvenom polo\u017eaju da preuzme vo\u0111stvo u demontiranju neoliberalnog ekonomsko-politi\u010dkog modela u \u010cileu. Kada je Nacionalni kongres zbog protesta smanjio sopstvene nerealne plate, zamenik organizacije Dru\u0161tvena konvergencija Dijego Ibanjez je prokomentarisao: \u201eOvo ne bi bilo mogu\u0107e bez dru\u0161tvene mobilizacije\u201c. Oni su pro\u0161log petka objavili svoj predlog referenduma o uspostavljanju ustavotvorne skup\u0161tine koja bi izmenila ustav iz 1980. godine.<\/p>\n<p>Ipak, \u0160iroki front se ne\u0107e ograni\u010diti na institucionalnu borbu za ustupke. Perales je izjavila: \u201e\u0160iroki front ne\u0107e ni na koji na\u010din pregovarati sa vladom dok se ne ukine vanredno stanje i smesta po\u010dne demilitarizacija\u201c, i odbila Pinjerinu ponudu o \u201eradnom sastanku\u201c usmerenom na re\u0161avanje krize. Njihov pristup zalaganja za zahteve izra\u017eene na masovnim protestima je, kako ka\u017ee Perales, namera da se \u201esvim sredstvima bore usvajanje i pro\u0161irivanje zahteva\u201c.<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cPrimarni zadatak \u0160irokog fronta je da obnovi ose\u0107aj nade po kome je bila prepoznatljiva vlada Narodnog jedinstva Salvadora Aljendea. Ljudi koji su do\u017eiveli momente uspona Narodnog jedinstva, iskusili su ogromne nade, ogromnog ose\u0107aja uklju\u010denosti u politi\u010dki \u017eivot (agency), i vere da je promena mogu\u0107a. Bez takvog duha te\u0161ko da \u0107emo i\u0161ta posti\u0107i\u201d, ka\u017ee Rios.<\/h3>\n<p>Ro\u0111eni iz ogor\u010denja zbog zloupotreba neoliberalnog modela ekonomije i progonjeni senkom vojne diktature, narodni protesti u \u010cileu nose i duh nade i mogu\u0107nosti u\u010de\u0161\u0107a u javnom \u017eivotu. \u0160iroki front o\u010dekuje da kanali\u0161e energiju naroda i poslu\u017ei kao sredstvo za dru\u0161tvene promene.<\/p>\n<h3>\u00a0\u00a0\u00a0 \u201cU ovom trenutku ne treba odustajati i prepu\u0161tati se strahu od dr\u017eavne represije\u201d, ka\u017ee Perales. \u201cMoramo nastaviti da se organizujemo, okupljamo i napredujemo na putu promene svog dru\u0161tva, kojom \u0107emo izgraditi aktivniji i su\u0161tinski demokratski \u010cile\u201d.<\/h3>\n<p><a href=\"http:\/\/www.masina.rs\/?p=11279\">Ma\u0161ina<\/a>\/<a href=\"https:\/\/www.jacobinmag.com\/2019\/10\/chile-protests-sebastian-pinera-frente-amplio?\">Jacobin<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Masovni protesti u \u010cileu uzdrmali su neoliberalni model upravljanja i ispunili nadom milione \u010cileanaca. Na talasu eksplozije protesta tokom prethodnih nekoliko nedelja leva koalicija bi mogla da ustane protiv neoliberalizma koji ve\u0107 decenijama poni\u017eava narod \u010cilea<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-277332","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=277332"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277332\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=277332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=277332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=277332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}