{"id":277192,"date":"2019-11-03T06:53:17","date_gmt":"2019-11-03T05:53:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=277192"},"modified":"2019-11-03T08:19:01","modified_gmt":"2019-11-03T07:19:01","slug":"zajednicka-svijest-se-gubi-potrebno-nam-je-europsko-mi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/11\/03\/zajednicka-svijest-se-gubi-potrebno-nam-je-europsko-mi\/","title":{"rendered":"Zajedni\u010dka svijest se gubi\u2013potrebno nam je europsko Mi"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Jan Assmann<\/strong><\/p>\n<p>Anti\u010dki mit o Europi pripovijeda o k\u0107eri feni\u010dkog kralja Agenora, koju je oteo Zeus u obliku bijelog bika i odveo je na Kretu. Istinska sr\u017e ovog mita je svijest da europska kultura potje\u010de sa Istoka. Iz Fenicije potje\u010de prije svega gr\u010dki alfabet. Kadmos, Europin brat, ga je uveo u Gr\u010dku. Ime Kadmos potje\u010de od semitskog \u00bbqadem\u00ab. U ovom korijenu se spajaju predstave \u00bbIstoka\u00ab i \u00bbstarog svijeta\u00ab. Grci na istok od Egipta do Anadolije gledaju kao na svoju antiku, kao \u0161to mi na Gr\u010dku i Rim gledamo kao svoju antiku, i u oba slu\u010daja radi se o vremenu prije 2000 do 3000 godina unatrag. Dvije do tri tisu\u0107e godina dijeli nas od klasi\u010dne antike, dakle od Homera do Tacita, a dvije do tri tisu\u0107e godina dijeli njih od faraona i sumerskih kraljeva.<\/p>\n<p>Za Grke je Europa ozna\u010davala gr\u010dki svijet, od Jonije do Marseja. U odnosu na Istok, Europa je slovila kao svijet slobode i duha, za razliku od Perzije koja je slovila kao svijet despotije.<\/p>\n<p><strong>Svjesno europejstvo<\/strong><\/p>\n<p>Sljede\u0107a Europa nastala je u kasnoj antici. Kristijanizacija je bio prvi \u2013 ne nu\u017eno beznasilni \u2013 europski projekt u znaku jedinstva i ujedinjenja koji je tekao iz dva centra: Bizanta i Rima. Bizant je otvorio Istok Europi preko Kijeva i Moskve, Rim je Zapad preko jednog centra na rubu zapada. Ve\u0107 je u 4. i 5. stolje\u0107u zapo\u010dela misija iz Irske, koja je stvorila Europu samostana te je na europskom kopnu do 7. stolje\u0107a utemeljila ne manje od 300 samostana. Kristijanizacija sre\u0107om nije zna\u010dila samo uni\u0161tenje, nego i spas anti\u010dkog nasljedstva. Irski samostani su slu\u017eili i kao skriptoriji, te su kopirali ne samo Bibliju i djela crkvenih otaca, nego i veliki dio pogansko-anti\u010dke literature. Sli\u010dno su na Istoku bizantski monasi, ali i malo isto\u010dnije islamski u\u010denjaci, brinuli o gr\u010dkoj znanosti, prije svega medicini, astronomiji i filozofiji.<\/p>\n<p>Onako kako je kristijanizacija Europe od 4. do 12. stolje\u0107a ujedinila, tako je \u00bbvelika \u0161izma\u00ab iz 1054. godine podijelila pravoslavni istok i rimokatoli\u010dki zapad. U Firenci i Ferari se 1439. godine odr\u017eao koncil koji je poku\u0161ao ponovno ujediniti kr\u0161\u0107anske Crkve uo\u010di osmanske opasnosti. U tu svrhu je doputovala gr\u010dko-pravoslavna delegacija pod vodstvom patrijarha Konstantinopola. Stari patrijarh je na tom koncilu 14. 6. 1439. godine u Ferari umro, a njegov grob sadr\u017ei i natpis, u kojoj se izri\u010dito deklarira kao Europljanin: \u00bbBiskup Crkve i mudri Europljanin sam bio. Ovdje le\u017eim ja, Josip, velik u vjeri. Jedno sam \u017eelio, gorljivom ljubavlju, \u010da\u0161\u0107enje Boga i jednu vjeru za Europu.\u00ab U trenutku suo\u010davanja sa osmanlijskom opasno\u0161\u0107u do\u0161lo je do prvog novovjekovnog momenta svijesti europejstva.<\/p>\n<p>Na\u017ealost ni\u0161ta nije bilo od ponovnog ujedinjenja. Na du\u017ee staze su bile prevelike razdvajaju\u0107e to\u010dke. Rascjep je ostao djelotvoran sve do danas. No gr\u010dka je delegacija na Zapad ponovno vratila starogr\u010dku literaturu, te je renesansom i reformacijom nastala tre\u0107a Europa, Europa u\u010denjaka i umjetnika, nastala je humanisti\u010dka ideja Res publica litteratia koja je 1500. nastala po\u010detkom tiskanja knjiga. Ona je pjesnike i u\u010denjake prakti\u010dki svih europskih zemalja dovela u dijalog prvo na lingua franca &#8211; latinskom jeziku, kojeg su svi poznavali, a zatim i na nacionalnim jezicima. Me\u0111usobno su se pisala pisma, posje\u0107ivalo se, poznavala se Europa uzdu\u017e i poprijeko, a to je osobito va\u017eilo za umjetnike, prije svega glazbenike. Izum notnog zapisa podigao je glazbu na visinu velike umjetnosti. Sada je nastala Europa kao rezonantni prostor za glazbu, poeziju, u\u010denost, umjetnost i znanost koji je nadilazio sve nacionalne i jezi\u010dke granice.<\/p>\n<p><strong>Sa\u010duvati duhovnu Europu<\/strong><\/p>\n<p>Istovremeno je Europa nasilno posegnula za ostatkom svijeta. Od vremena Marka Pola, Vascoa da Game i Kristofora Kolumba koristila je Europa svoje obale, luke, flote da istra\u017ei ostatak svijeta i da ga kolonizira. Europu ratova i koloniziranja smo nadi\u0161li. Treba se vratiti i dr\u017eati duhovnu Europu, Europu umjetnika i u\u010denjaka.<\/p>\n<p>Europskoj svijesti prijeti nestanak. Ne trebaju nam nikakve \u00bbSjedinjene Europske Dr\u017eave\u00ab po uzoru na ameri\u010dke. Nacionalne dr\u017eave trebaju ostati ono \u0161to jesu. One su se pokazale kao optimalne za o\u010duvanje demokracije, u kojima se redovito provode izbori, te su kao takve \u010duvari i njegovatelji kulturalne raznolikosti koja \u010dini ono posebno u europskoj zajednici. Ono \u0161to nam je potrebno je ideja, cilj ja\u010de povezanosti, europsko Mi, svijest o zajedni\u010dkoj pripadnosti, povjerenju, solidarnosti i potpomaganju, utemeljena na sje\u0107anju \u0161to smo zajedni\u010dki pro\u017eivjeli i dostigli, te \u0161to ne smijemo ponovno napustiti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/prijevodi\/jan-assmann-zajednicka-svijest-se-gubi-potrebno-nam-je-europsko-mi-4131\">Prometej<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Treba se vratiti i dr\u017eati duhovnu Europu, Europu umjetnika i u\u010denjaka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277193,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-277192","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=277192"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/277192\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277193"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=277192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=277192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=277192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}