Abortusi su u Crnoj Gori javna tajna, pogotovo oni legalni. Na godi\u0161njem nivou, prosje\u010dno 1.400 \u017eena abortira, a u 70 odsto slu\u010dajeva se radi o namjernom prekidu trudno\u0107e.<\/p>\n
Osim ilegalnih, selektivni poba\u010daji su i dalje aktuelna tema u Crnoj Gori. Prije deset godina, Ulcinjanin koji je radio u Institutu za javno zdravlje Francuske je ukazao na podatak da je u Crnoj Gori ro\u0111eno 105 dje\u010daka na 100 djevoj\u010dica. Savjet Evrope na osnovu ovih podataka od 2013. godine je apelovao na zvani\u010dnu Podgoricu da prona\u0111e model koji \u0107e izbalansirati broj\u010danu razliku izme\u0111u \u017eivoro\u0111enih djevoj\u010dica i dje\u010daka, te samim tim i prevenirati selektivne abortuse u toj zemlji.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/nezeljena-580x557.jpg\")
Kampanja \u2018Ne\u017eeljena\u2019 je uzburkala crnogorsku javnost, \u0161to se de\u0161ava uvijek kada se pokrenu razgovori o pitanjima koja zadiru u tradiciju i nastoje da mijenjaju uvrije\u017eene stavove i vjerovanja.<\/p>\n
Koriste\u0107i podatke MONSTAT-a, C\u017dP je izra\u010dunao da je u 2018. godini ro\u0111eno 107 dje\u010daka na 100 djevoj\u010dica, \u0161to pokazuje da je problem i dalje prisutan s obzirom na to da je “normalan odnos” od 102 do 105 novoro\u0111enih dje\u010daka na 100 djevoj\u010dica.<\/p>\n
Pretpro\u0161le godine je ro\u0111eno 314 dje\u010daka vi\u0161e nego djevoj\u010dica ili, prema Zavodu za statistiku Crne Gore \u2013 MONSTAT, 52,1 odsto dje\u010daka i 47,9 odsto djevoj\u010dica.<\/p>\n
Kampanju \u2018Ne\u017eeljena\u2019 je podr\u017ealo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo zdravlja, a potom i Vlada Crne Gore. No, dalje od deklarativne podr\u0161ke se nije oti\u0161lo, u smislu preduzimanja mjera koje su predlo\u017eene u peticiji C\u017dP.<\/p>\n
Da bi se osjetila promjena, Rai\u010devi\u0107 smatra da je neophodno promi\u0161ljeno uklju\u010divanje i mu\u0161karaca i \u017eena u preispitivanje i promjenu normi koje doprinose ovoj negativnoj praksi.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/maja-raicevic-300x198.jpg\")
Maja Rai\u010devi\u0107: Dje\u010dake i djevoj\u010dice trebamo od malih nogu u\u010diti ravnopravnosti<\/p><\/div>\n
“Dje\u010dake i djevoj\u010dice trebamo od malih nogu u\u010diti ravnopravnosti. Moramo osna\u017eiti \u017eene i podr\u017eati ih u dono\u0161enju informisanih i autonomnih odluka. Treba da preduzmemo mjere za sprje\u010davanje neeti\u010dnih medicinskih usluga \u010diji je cilj finansijska dobit, a ne dobrobit i interes \u017eena i dru\u0161tva u cjelini”, ka\u017ee Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Ona se prisje\u0107a da su dobili podr\u0161ku od velikog broja \u017eena, ali i od mu\u0161karaca – o\u010deva djevoj\u010dica, \u201ckoji nijesu \u017eeljeli da njihove k\u0107erke nose teret \u0161tetne tradicije”.<\/p>\n
Oni su slali fotografije sa svojim djevoj\u010dicama, na kojima je pisalo “Za mene si \u017eeljena”. Me\u0111utim, nije sve cvjetalo. Bilo je i dosta otpora, osude i kritike, nevjerice.<\/p>\n
“Ali to tako ide sa patrijarhatom – toliko je prisutan da ga ne primje\u0107ujemo, kao planina koju ne mo\u017eemo da vidimo iz njenog podno\u017eja. Potrebno je da nam neko promijeni ugao gledanja”, ka\u017ee Rai\u010devi\u0107.<\/p>\n
Ona napominje da kampanja \u2018Ne\u017eeljena\u2019 nije pokrenuta da bi se ograni\u010dila reproduktivna prava \u017eena (\u201c\u0161to mo\u017ee imati samo negativne implikacije na njihovo zdravlje i bezbjednost”), ve\u0107 da \u201cbile preispitane i mijenjane dru\u0161tvene norme koje dovode do prenatalnog odabira pola kao \u0161iroko rasprostranjenog oblika kr\u0161enja ljudskih prava \u017eena, \u010dija su posljedica selektivni prekidi trudno\u0107e”.<\/p>\n
Branka \u0106alasan<\/strong>, psiholo\u0161kinja, porodi\u010dna savjetnica, sistemska porodi\u010dna psihoterapeutkinja i profesorica u srednjoj \u0161koli, otkriva da se posljedice selektivnih abortusa ve\u0107 primje\u0107uju u odjeljenjima osnovnih \u0161kola, gdje se mo\u017ee uo\u010diti disbalans u brojnosti djevoj\u010dica, kojih je desetak i dje\u010daka kojih je oko 20.<\/p>\n Branka \u0106alasan: Disbalans u brojnosti djevoj\u010dica uo\u010dljiv u osnovnim \u0161kolama<\/p><\/div>\n \u0106alasan ka\u017ee da je bila u prilici da se od nje tra\u017ei savjet u vezi sa abortusom i da su \u017eene kod nje dolazile na sugestiju ginekologa.<\/p>\n \u201cMoj savjet ne smije da postoji u tom slu\u010daju, niti moje li\u010dno uvjerenje ili stav prema tome. Mi iz odre\u0111ene terapeutske intervencije uvijek prolazimo sa klijentima kroz proces odlu\u010divanja i zajedno dolazimo do neke kona\u010dne odluke. Doktori mi \u0161alju klijente kako iz javnih tako i iz privatnih ustanova. Oni su polagali Hipokratovu zakletvu i moraju da imaju taj human odnos prema \u017eivotu”, ka\u017ee \u0106alasan.<\/p>\n Mnistarstvo zdravlja je ovlastilo Klini\u010dki centar CG, dr\u017eavne bolnice u ve\u0107ini crnogorskih op\u0161tina i privatnu kliniku \u2018Codra\u2019 u Podgorici da obavljaju kireta\u017ee. Ipak, zbog \u2018papirologije\u2019 i zata\u0161kavanja, \u017eene se uglavnom okre\u0107u privatnim klinikama koje nemaju dozvolu za ovakve intervencije.<\/p>\n Direktorica C\u017dP Maja Rai\u010devi\u0107<\/strong> smatra da je ova informacija nepoznata velikom broju \u017eena u Crnoj Gori.<\/p>\n Sara KURGA\u0160<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Poslije dvije godine od kampanje \u2018Ne\u017eeljena\u2019 i peticije koju je potpisalo vi\u0161e od 6.000 ljudi, izvr\u0161na direktorica Centra za \u017eenska prava (C\u017dP) Maja Rai\u010devi\u0107 smatra da je kampanja otvorila prostor za dru\u0161tveni dijalog i podizanje svijesti o problemu koji je realan, ali se skriva i pre\u0107utkuje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276974,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,14,12],"tags":[],"class_list":["post-276973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276973"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276973\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/branka-calasan-psiholoskinja-300x205.jpg\")