{"id":276659,"date":"2019-10-26T18:39:13","date_gmt":"2019-10-26T16:39:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=276659"},"modified":"2019-10-26T18:39:13","modified_gmt":"2019-10-26T16:39:13","slug":"grcki-istrazivaci-otkrili-uzrok-smrti-aleksandra-velikog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/26\/grcki-istrazivaci-otkrili-uzrok-smrti-aleksandra-velikog\/","title":{"rendered":"Gr\u010dki istra\u017eiva\u010di otkrili uzrok smrti Aleksandra Velikog"},"content":{"rendered":"<p>Tim istra\u017eiva\u010da predvo\u0111en dr Tomasom Gerasimidisom sa Univerziteta Aristotel u Solunu zavr\u0161io je gotovo 25-godi\u0161nje istra\u017eivanje o poslednjim danima \u017eivota Aleksandra Velikog, sa zaklju\u010dkom da je osvaja\u010d umro od nekroze pankreasa, a ne od malarije, tifusa ili upale pluc\u0301a, kako se ranije mislilo, izvijestio je Sputnjik.<\/p>\n<p>Dr Gerasimidis, profesor medicine, po\u010deo je da prou\u010dava Aleksandrove poslednje dane 1995. godine, pa\u017eljivo analizirajuc\u0301i simptome bolesti koje je imao kralj Makedonije, a koje su opisali drevni istori\u010dari, uklju\u010dujuc\u0301i Arijana, koji se smatra jednim od najboljih izvora ovih podataka, kao i drugih \u2014 od Ptolomeja i Plutarha do Kvintusa Kurtijusa. On je svoj pristup nazvao \u201emedicinom zasnovanom na dokazima\u201c.<\/p>\n<p>Nakon pa\u017eljive analize, profesor je zaklju\u010dio da je te\u0161ka sepsa, nastala zbog akutne nekroze pankreasa, odnijela \u017eivot nepora\u017eenom komandantu, uz ocjenu da je bolest uzrokovao kamen u \u017eu\u010dnoj kesi i zapovijednikova ljubav prema obilju hrane i alkohola.<\/p>\n<p>Prema izvorima istra\u017eiva\u010da, prvog dana bolesti koja ga je zadesila u Vavilonu (dana\u0161njem Iraku), dok je planirao osvajanje Rima, Aleksandar je osjetio jake bolove u stomaku i imao je temperaturu, \u0161to je podstaklo ljekare da ga natjeraju da povrac\u0301a i da ga kupaju hladnim kupkama.<\/p>\n<p>Posle \u010detrnaest dana, 13. juna 323. godine prije nove ere, Aleksandar Veliki je umro od sepse u 32. godini, zaklju\u010dio je dr Gerasimidis.<\/p>\n<p>Izme\u0111u 334. i 323. godine prije nove ere, veliki vojni zapovijednik i kralj drevne gr\u010dke Kraljevine Makedonije stvorio je najvec\u0301e carstvo u drevnom svijetu koje se protezalo od dana\u0161nje Gr\u010dke, Bugarske i Turske do Sirije, Libana, Izraela, Egipta, Iraka, Irana, Indije i velikog dijela centralne Azije. I sve je to uradio do svojih ranih tridesetih godina.<\/p>\n<p>Desetogodi\u0161nja osvaja\u010dka kampanja Aleksandra Velikog dovela je do \u0161irenja gr\u010dke kulture, jezika i uticaja na vec\u0301em dijelu Bliskog istoka, Persijskog carstva, zapadne Azije i sjeveroisto\u010dne Afrike.<\/p>\n<p>Njegova vladavina je pokrenula \u201ehelenisti\u010dki period\u201c, tokom kojeg su udaljene teritorije koje su se prostirale na hiljade kilometara podlegle gr\u010dkom uticaju. Njegova zaostav\u0161tina uklju\u010duje osnivanje vi\u0161e gradova uklju\u010dujuc\u0301i Aleksandriju, Egipat, izgradnju velikih hramova i porast trgovine izme\u0111u Evrope i Azije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aleksandar Veliki  je umro od nekroze pankreasa, a ne od malarije, tifusa ili upale pluc\u0301a, kako se ranije mislilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-276659","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276659","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276659"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276659\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}