{"id":276635,"date":"2019-10-26T12:32:39","date_gmt":"2019-10-26T10:32:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=276635"},"modified":"2019-10-26T16:11:17","modified_gmt":"2019-10-26T14:11:17","slug":"naucnici-globalno-zagrijavanje-podstice-rast-suma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/26\/naucnici-globalno-zagrijavanje-podstice-rast-suma\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici: Globalno zagrijavanje podsti\u010de rast \u0161uma"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici sa Sibirskog federalnog univerziteta razradili su metod pomoc\u0301u koga analiziraju uticaj klimatskih faktora na rast drvec\u0301a, a istra\u017eivanja koja su sproveli zajedno sa kolegama iz Kine, Njema\u010dke i Kanade, pokazala su da bi predvi\u0111ene klimatske promjene mogle pozitivno uticati na rast \u0161uma, prenosi sputniknews.com.<\/a><\/p>\n

Model rasta drvec\u0301a, koji je u osnovi metoda, predlo\u017eili su sredinom osamdesetih godina pro\u0161log vijeka dendrolozi Evgenije Vaganov i Aleksandar \u0160a\u0161kin. Nakon toga su je modifikovali njihovi studenti sa Sibirskog federalnog univerziteta (SFU).<\/p>\n

Prema rije\u010dima nau\u010dnika sa tog Univerziteta, ovaj model danas omoguc\u0301ava da se formiraju adekvatne prognoze stanja \u0161umskog pokriva\u010da na slo\u017eenim terenima.<\/p>\n

Nekoliko poznatih me\u0111unarodnih nau\u010dnih centara \u017eeli da integri\u0161e model sibirskih nau\u010dnika u svoje metodologije prora\u010duna. Konkretno, za razvoj su zainteresovane kineske kolege, pa je metod pro\u0161ao ozbiljne provere.<\/p>\n

Istra\u017eivanja koja su sprovedena u hladnim, su\u0161nim podru\u010djima sjeverne i centralne Kine, pokazala su da model omoguc\u0301ava da se sa velikom ta\u010dno\u0161c\u0301u predvidi reakcija drvenastih biljaka.<\/p>\n

\u201ePredvidjeli smo scenario sa razli\u010ditim mjerenjima temperature i re\u017eimom vlage u narednih nekoliko decenija. Takvo modeliranje je neophodno kako bi se kompetentno upravljalo \u0161umskim ekosistemima, osiguralo odr\u017eivo planiranje i razvoj \u0161umarstva\u201c, objasnio je \u0161ef Katedre za matemati\u010dke metode i informacione tehnologije SFU Vladimir \u0160i\u0161ov.<\/p>\n

Ukoliko se temperatura i vla\u017enost na istra\u017eivanom podru\u010dju budu povec\u0301avali onako kako predvi\u0111aju globalne prognoze, stru\u010dnjaci tvrde da bi radijalni prirast drvec\u0301a mogao da se povec\u0301a za 19 odsto u odnosu na srednji pokazatelj iz perioda od 1951. do 2010. godine.<\/p>\n

Pored toga, nau\u010dnici su potvrdili hipotezu da u hladnim i su\u0161nim uslovima glavnu ulogu u formiranju ksilema (provodno tkivo koje \u010dini osnovnu korisnu biomasu drveta) igra vlaga zemlji\u0161ta. Sa druge strane, po\u010detak i kraj perioda godi\u0161njeg rasta odre\u0111uje temperatura okolne sredine.<\/p>\n

\u201eO\u010dekujemo da c\u0301emo za 10-15 godina dobiti podatke monitoringa, koji c\u0301e potvrditi rezultate modeliranja koje smo izvr\u0161ili 2019. godine. Ovakve dugoro\u010dne studije su neophodne kako bi se formirala kompletna slika o tome kako c\u0301e \u0161ume reagovati na najekstremnije klimatske promjene\u201c, istakao je Vladimir \u0160i\u0161ov.<\/p>\n

Trenutno na projektu radi interdisciplinarni istra\u017eiva\u010dki tim koji priprema model za \u0161iroku upotrebu.<\/p>\n

Ruski nau\u010dnici namjeravaju da stvore neuronsku mre\u017eu (sistem vje\u0161ta\u010dke inteligencije), koja c\u0301e zna\u010dajno olak\u0161ati i ubrzati prora\u010dune na globalnom nivou, posebno na teritoriji sjeverne hemisfere na\u0161e planete.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Radijalni prirast drvec\u0301a mogao bi da se povec\u0301a za 19 odsto <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274461,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-276635","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276635"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276635\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}