{"id":276615,"date":"2019-10-26T07:10:10","date_gmt":"2019-10-26T05:10:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=276615"},"modified":"2019-10-26T10:38:17","modified_gmt":"2019-10-26T08:38:17","slug":"coca-cola-najveci-zagadivac-plastikom-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/26\/coca-cola-najveci-zagadivac-plastikom-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Coca-Cola: najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d plastikom na svijetu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrea Milat<\/strong><\/p>\n

Drugi put u isto toliko godina, Coca-Cola brend progla\u0161en je najve\u0107im svjetskim zaga\u0111iva\u010dem plastikom. Rezultat je to globalne revizije brendova prepoznatljivih iz plasti\u010dnog sme\u0107a pokupljenih s pla\u017ea koju jednom godi\u0161nje provodi globalni pokret Oslobo\u0111enje od plastike (Break Free From Plastic).<\/p>\n

Revizija je pokazala da je Coca-Cola odgovorna za vi\u0161e plastike nego idu\u0107a tri zaga\u0111iva\u010da\u00a0 . Na tisu\u0107e volontera, to\u010dnije, njih 72.541, u 51 zemlji svijeta, okupili su se kako bi pokupili komade sme\u0107a s pla\u017ea, obala rijeka te oko svojih radnih mjesta i domova. Prikupili su 476.423 komada plasti\u010dnog otpada, pri \u010demu je podrijetlo omota, odnosno brend, bio vidljiv na 43 posto komada, dok je ostatak bio u neprepoznatljivom stanju. Ve\u0107ina otpada pokupljena je 21. septembra, a, dio je prikupljen i u drugim prilikama. Volonteri su katalogizirali otpad na 8.000 brendova i 50 vrsta materijala. Deset najve\u0107ih ovogodi\u0161njih zaga\u0111iva\u010da su Coca-Cola, Nestle, PepsiCo, Mondelez International (Oreo), Unilever, Mars, P&G, Colgate-Palmolive, Phillip Morris, i Perfetti Van Mille. Coca-Cola je odgovorna za 11.732 komada plastike prona\u0111enih u 37 zemalja na 4 kontinenta.<\/p>\n

Coca-Cola je najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d plastikom u Africi i Europi, te drugi najve\u0107i u Aziji i Ju\u017enoj Americi, dok je u Sjevernoj Americi tek peta na listi. Prema pokretu Break Free From Plastic, na ovom kontinentu najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d je Nestle, kojeg slijede Solo Cup Company i Starbucks. Tako\u0111er, najve\u0107a tri ovogodi\u0161nja zaga\u0111iva\u010da na identi\u010dnim su pozicijama bili i u pro\u0161logodi\u0161njoj reviziji.<\/p>\n

Kako isti\u010du u pokretu Break Free From Plastic smisao ove revizije je zaga\u0111iva\u010dima jasno dati do znanja da se s pozivima na odgovornost \u201cne\u0107e stati\u201d dok kompanije ne odustanu od kori\u0161tenja jednokratne plastike. Presko\u010dit \u0107emo ovdje problematizirati \u010dinjenicu da se pritom misli na eti\u010dku odgovornost te da je kaznena prakti\u010dki tabu pitanje, tek iznimno postavljano. Ipak, Break Free From Plastic ne ostaje tek na moralnoj osudi. Umjesto toga dekonstruira medijsku strategiju multinacionalki koje godinama odgovornost svaljuju na konzumente svojih proizvoda istovremeno se nude\u0107i kao dio rje\u0161enja, dok odgovornost za distribuciju okoli\u0161no \u0161tetnih materijala zapravo le\u017ei na proizvo\u0111a\u010dima, ili kako jednostavno poentiraju u pokretu Oslobo\u0111enje od plastike, \u201cimamo pouzdane podatke koji potvr\u0111uju na\u0161e teze, stoga korporacije vi\u0161e ne mogu prebacivati odgovornost na potro\u0161a\u010de \u2013 brojevi jednostavno nisu na njihovoj strani\u201d.<\/p>\n

Doba obilja je iza nas<\/strong><\/p>\n

Prema mi\u0161ljenju 1800 nevladinih organizacija okupljenih u pokretu Break Free From Plastic koji je osnovan 2016. godine, bit \u0107e nemogu\u0107e smanjiti zaga\u0111enje plastikom bez suradnje ovih kompanija. One moraju uvesti ogromne promjene u svoju proizvodnju. Doba razbacivanja jednokratnom plastikom jednostavno je pro\u0161lo, smatraju u pokretu, te p(r)ozivaju zaga\u0111iva\u010de navedene u reviziji da objave koju koli\u010dinu plastike za jednokratnu upotrebu zapravo tro\u0161e. Smatraju to prvim nu\u017enim korakom kako bi se donijela adekvatna strategija za smanjenje upotrebe plastike. U drugom koraku od korporacija o\u010dekuju da potpuno redizajniraju omote svojih proizvoda potpuno izbjegavaju\u0107i plastiku.<\/p>\n

Proizvodnja plastike eksplodirala je tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, pri \u010demu se sada, kada se razumiju posljedice njezine dugotrajnosti, umjesto postupnog napu\u0161tanja ovog proizvoda sve vi\u0161e ula\u017ee u nova postrojenja za proizvodnju tog materijala, a da se pritom jo\u0161 uvijek nije rije\u0161io problem njegovog odlaganja. Procjene ka\u017eu da \u0107e se do 2050. godine proizvodnja plastike u\u010detverostru\u010diti, i to potaknuta jeftinom ekstrakcijom fosilnih goriva iz \u0161kriljca. Plastika se nakon upotrebe zatrpava u zemlju ili se pali, a tek se 9 posto ukupne godi\u0161nje proizvodnje reciklira. I to s razlogom. Plastika se mo\u017ee reciklirati svega nekoliko puta, jer se sa svakom recikla\u017eom polimeri koji joj daju trajnost skra\u0107uju \u010dime se gubi kvaliteta te postaju nepodatni za pakiranje hrane i pi\u0107a. No, \u010dak i reciklirana plastika koristi se za proizvodnju odje\u0107e, u gra\u0111evini, a ima i druge primjene nakon \u010dega se ne mo\u017ee dalje reciklirati, no nikako nije pogodna za hranu i pi\u0107e.<\/p>\n

Takva praksa proturje\u010dna je obe\u0107anjima kompanija da \u0107e smanjiti utjecaj svojih proizvoda na okoli\u0161 u\u010diniv\u0161i ih sto posto obnovljivima, odnosno podobnima za recikliranje.<\/p>\n

Recikliranje nije rje\u0161enje<\/strong><\/p>\n

Iz Break Free From Plastic energi\u010dno isti\u010du kako \u201cne mo\u017eemo izreciklirati put iz problema s plastikom i kompanije koje tvrde da je recikliranje rje\u0161enje jednostavno izbjegavaju bilo kakvu stvarnu promjenu\u201d, te nastavljaju kako \u201csamo jasnim ozna\u010davanjem stvarnih krivaca mo\u017eemo od njih o\u010dekivati da poduzmu neke mjere i promjene omote te da odbace svoje destruktivne poslovne modele\u201d. U reviziji tako\u0111er stoji kako ne postoji jedinstveni srebrni metak koji \u0107e jednim potezom rije\u0161iti probleme kompanija s plastikom, odnosno da ne mo\u017eemo \u010dekati da se izumi ekolo\u0161ki bezopasan materijal koji \u0107e imati sve primjene koje trenutno ima plastika.<\/p>\n

Greenpeace je po\u010dev\u0161i od te pretpostavke zaklju\u010dio kako omoti proizvoda koje pronalazimo na pla\u017eama moraju zadovoljavati kriterije vi\u0161ekratne upotrebe: priu\u0161tivo, pravedno, dugotrajno, prakti\u010dno, bezopasno i jednostavno.<\/p>\n

Pri\u010du o Coca-Coli kao najve\u0107em zaga\u0111iva\u010du objavio je i Intercept koji je kompaniju tra\u017eio i dobio komentar: \u201cKada god na\u0161a ambala\u017ea zavr\u0161i u na\u0161im oceanima \u2013 ili bilo gdje drugdje kamo ne pripada \u2013 nama je to potpuno neprihvatljivo\u2026\u201d Iako se posljednjih godina poku\u0161ava brendirati kao lider u za\u0161titi okoli\u0161a, Intercept je iskopao audio snimku Coca-Colinih CEO-ova zabilje\u017eenih u nastojanju da osujete planirane zakone o zabrani jednokratnih plasti\u010dnih boca. No, Coca-Cola ni tu nije stala, te je pro\u0161le godine poku\u0161ala aproprirati pojam \u201czero waste\u201d podvode\u0107i ga pod pojam recikliranja. Mudra kompanija naime, poku\u0161ala je svoje jeftino ulaganje u postrojenja za prikupljanje svojih ambala\u017ea i njihovo recikliranje u Solunu u Gr\u010dkoj te u Budvi u Crnoj Gori prikazati kao svoje ulaganje u te gradove i njihovu tranziciju na \u201czero waste\u201d. U stvari, Coca-Cola je u Budvi ulo\u017eila u \u201cinteraktivni centar\u201d u kojem posjetitelji mogu saznati ne\u0161to o ekologiji i pomo\u0107i u sufinanciranju programa \u201cUhvati \u010disti talas\u201d koji \u0107e pomo\u0107i prikupljanju otpada s vi\u0161e od 40 pla\u017ea na Budvanskoj rivijeri. Coca-cola je svoj koncept \u201czero waste\u201d Budve zaokru\u017eila kupiv\u0161i jo\u0161 i 30 kanti za sme\u0107e.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proizvodnja plastike eksplodirala je tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276616,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-276615","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276615"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276615\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}