{"id":276579,"date":"2019-10-25T12:43:11","date_gmt":"2019-10-25T10:43:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=276579"},"modified":"2019-10-25T12:43:49","modified_gmt":"2019-10-25T10:43:49","slug":"svaka-zadrzana-suza-steti-organizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/25\/svaka-zadrzana-suza-steti-organizmu\/","title":{"rendered":"Svaka zadr\u017eana suza \u0161teti organizmu"},"content":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja su pokazala da ljudi nakon plakanja imaju ni\u017ei krvni pritisak i tjelesnu temperaturu, slabije otkucaje srca i ujedna\u010deniji rad mozga.<\/p>\n<p>Na plakanje se \u010desto gleda kao na znak slabosti. No, ako vam se pla\u010de, nemojte zadr\u017eavati suze, jer su one iznena\u0111uju\u0107e dobre za zdravlje. Pla\u010d je fiziolo\u0161ka pojava koja omogu\u0107ava da se rije\u0161ite akumuliranih emotivnih stresova i napetosti, uz pozitivan u\u010dinak za tijelo i za psihu. I svaka zadr\u017eana suza, ka\u017eu nau\u010dnici, pretvara se u potencijalnu \u0161tetu za organizam.<\/p>\n<p>Smanjuje nivo stresa<\/p>\n<p>Studija objavljenja 2014. pokazala je da plakanje mo\u017ee pomo\u0107i ljudima tokom stresnog razdoblja. Rezultati se ne vide odmah, ali ve\u0107 nakon nekoliko minuta tijelo se po\u010dinje opu\u0161tati. Istra\u017eiva\u010di navode kako plakanje aktivira parasimpati\u010dki \u017eiv\u010dani sistem, koji zbog plakanja ima umiruju\u0107i u\u010dinak na mozak.<\/p>\n<p>Smanjuje krvni pritisak<\/p>\n<p>Visok krvni pritisak mo\u017ee dovesti do ozbiljnih problema, poput mo\u017edanog i sr\u010danog udara, demencije, pa \u010dak i do otkazivanja bubrega. Dobra vijest je ta da istra\u017eivanja pokazuju kako plakanje smanjuje visok krvni pritisak i dr\u017ei ga na zadovoljavaju\u0107em nivou.<\/p>\n<p>Uklanja toksine<\/p>\n<p>Suze koje idu iz o\u010diju \u010diste nakupljenu prljav\u0161tinu poput dima i pra\u0161ine. Kada pla\u010demo, suze isto tako izbacuju toksine koji su se nakupili u tijelu zbog stresa. Ovo uklanjanje toksina smanjuje nivo kortizola u tijelu i dovodi do boljeg raspolo\u017eenja. Upravo zato se nakon plakanja \u010desto osje\u0107amo kao da nam je pao ogroman teret s le\u0111a.<\/p>\n<p>Poma\u017ee kod promjena raspolo\u017eenja<\/p>\n<p>Nagle promjene raspolo\u017eenja mogu se pojaviti iz vi\u0161e razloga, a nekoliko istra\u017eivanja pokazalo je da plakanje mo\u017ee smanjiti koncentraciju hemijskih spojeva koji se ina\u010de ve\u017eu uz nervozu, agresivnost, emocionalnu uznemirenost i zabrinutost. Kada pla\u010dete, sa suzama izlazi i vi\u0161ak mangana, zbog \u010dega se osje\u0107ate smireno i opu\u0161teno.<\/p>\n<p>Poma\u017ee kod boli<\/p>\n<p>Kada trpite fizi\u010dku bol, mo\u017eete nenamjerno pustiti nekoliko suza. To je na\u010din kojim tijelo poku\u0161ava smanjiti osje\u0107aj boli. Istra\u017eivanja su otkrila da plakanje dovodi do otpu\u0161tanja endorfina i oksitocina, hemikalija zbog koji se osje\u0107ate dobro. One tako\u0111e mogu ubla\u017eiti tjelesnu i emocionalnu bol.<\/p>\n<p>nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pla\u010d je fiziolo\u0161ka pojava koja omogu\u0107ava da se rije\u0161ite akumuliranih emotivnih stresova i napetosti,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276580,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-276579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276579"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276579\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}