{"id":276337,"date":"2019-10-22T06:33:11","date_gmt":"2019-10-22T04:33:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=276337"},"modified":"2019-10-22T07:48:08","modified_gmt":"2019-10-22T05:48:08","slug":"britanija-na-kisi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/10\/22\/britanija-na-kisi\/","title":{"rendered":"Britanija na ki\u0161i"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Milan Gavrovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Britanski premijer Boris Johnson najnoviji je korifej nacionalisti\u010dkog vala koji je zapljusnuo Europu jo\u0161 prije tri desetlje\u0107a, u doba tranzicije, nestanka SSSR-a i \u010cehoslova\u010dke i krvavog raspada jugoslavenske (kon)federacije. Nema nikakve sumnje da je Brexit, za koji se on tako usrdno bori, nacionalisti\u010dki pokret, pri \u010demu njegova pojava u Velikoj Britaniji baca novo svjetlo na taj fenomen. Smatralo se naime da se on pojavljuje u zaka\u0161njelim nacijama, \u010dime se, uz ostalo, tuma\u010dilo za\u0161to su fa\u0161izam i nacizam nastali upravo u Italiji i Njema\u010dkoj, koje su se formirale tek u drugoj polovici devetnaestog stolje\u0107a. Jo\u0161 tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a politi\u010dka parola Adolfa Hitlera bila je \u2018Ein Volk, ein Reich, ein F\u00fchrer!\u2019 Dakle, jo\u0161 uvijek je imao potrebu da uvjerava Nijemce kako su jedan narod (Volk) i da trebaju jedno carstvo (Reich) i jednog F\u00fchrera (vo\u0111u). Proces formiranja nacije jo\u0161 nije bio zavr\u0161en.<\/p>\n<p>Englezi sasvim sigurno nisu zaka\u0161njela nacija. (Pritom treba re\u0107i da se radi o politi\u010dkim nacijama, a ne o narodima i plemenima.) \u0160tovi\u0161e, kako tvrdi Hugh Seton-Watson u svom kapitalnom djelu \u2018Nacije i dr\u017eave\u2019, iako jo\u0161 mutni, osje\u0107aj nacionalne povezanosti prvo se po\u010deo ra\u0111ati u Engleskoj i Francuskoj, i to negdje na prijelazu iz petnaestog u \u0161esnaesto stolje\u0107e. U drugim europskim zemljama to se de\u0161avalo poslije, pri \u010demu je okida\u010d bila Francuska revolucija. Mlada bur\u017eoazija, koja je preuzimala politi\u010dku vlast, trebala je nacionalnu dr\u017eavu da \u0161titi njene interese. Nacija se rodila zajedno s kapitalizmom, a vjerojatno je rije\u010d o jednojaj\u010danim blizancima. Ali \u0161to se sada doga\u0111a u Velikoj Britaniji? Kako je uop\u0107e do\u0161lo da Brexita i pokreta za obnavljanje nacionalne dr\u017eave?<\/p>\n<p>Velika je Britanija bila sve do kraja Drugog svjetskog rata carstvo u kojem sunce ne zalazi, da bi se poslije njega ubrzano svela na svoj otok. Britanci su se povla\u010dili relativno mirno i mudro (a i vladali su trgovinom, mnogo manje vojskom), ali \u017eal za vremenima kad su bili prva sila svijeta \u017eivjela je zapretana u dubinama nacionalnog bi\u0107a (kako bi to rekli nacionalisti). Probudili su je pad Berlinskog zida i duboke promjene s njegove obje strane. Nije propao samo bolj\u0161evizam. I lice kapitalizma se mr\u0161tilo i mijenjalo. Koliko je nostalgija za vlastitom dr\u017eavom postala jaka, posebno u politi\u010dkim i intelektualnim krugovima, pokazalo se kad je vlada Davida Camerona osjetila potrebu da raspi\u0161e referendum o izlasku iz Europske unije. Ali na njemu su odlu\u010divale mase, a ovaj je autor uvjeren da odluka o Brexitu ipak nije donesena iz nacionalisti\u010dkih razloga. Za izlazak iz Unije velik je dio Britanaca glasao zbog promjena kapitalizma, nezadovoljan golemim i rastu\u0107im socijalnim razlikama i apsolutnom dominacijom banaka i korporacija. Po psiholo\u0161kom principu transfera, oni su krivnju za to prebacili na EU. Nisu pogrije\u0161ili, utoliko \u0161to se Unija zaista pretvorila u organizaciju banaka i korporacija. Ali Velika Britanija ne bi bila druk\u010dija i da nije u Uniji.<\/p>\n<p>Bez obzira na razlog njenog dono\u0161enja, odluka o Brexitu o\u017eivjela je nacionalisti\u010dku struju, koja se bitno ne razlikuje od onih u Poljskoj, Ma\u0111arskoj, Italiji ili zemljama nastalim nakon kataklizme biv\u0161e Jugoslavije. Pritom se razotkrila jo\u0161 jedna karakteristika suvremenog nacionalizma. Njemu naime nije stalo do nacije zbog \u017eivih ljudi, ve\u0107 zbog dr\u017eave. Nacionalistima je jedino va\u017ena potpuno samostalna dr\u017eava (iako ona mo\u017eda vi\u0161e ne pogoduje nacionalnom kapitalu), a ljudima kako bude. Godine 1992. ovaj je autor sreo na ulici jednog tada poznatog ekonomista, koji mu je rekao: \u2018Gledam ove ljude oko sebe i mislim kako trojica od \u010detvorice vi\u0161e ne\u0107e \u017eivjeti tako dobro kao dosad.\u2019 On je taj zaklju\u010dak izveo samo zbog kidanja postoje\u0107ih poslovnih veza i nestanka dotada\u0161njeg ekonomskog okru\u017eenja. (Privatizacija i uni\u0161tavanje poduze\u0107a bili su na samom po\u010detku.) Ali nacionalisti govore ne\u0161to drugo. Oni tvrde da ih postoje\u0107a okolina plja\u010dka. Katalonski nacionalisti dokazuju da vi\u0161e daju Madridu nego \u0161to od njega dobivaju. Ne pitaju se \u0161to bi se desilo s njihovom ekonomijom da se odvoje od \u0160panjolske, u kojoj su sada najbogatiji. (Usput re\u010deno, sli\u010dno govore i na\u0161i Istrani. Oni daju vi\u0161e\u2026 A tko bi trebao davati vi\u0161e? Najsiroma\u0161niji?) I Boris Johnson nabraja \u0161to bi sve na njegovom otoku mogli napraviti s novcem koji sada upla\u0107uju Europskoj uniji. On bi izi\u0161ao iz nje odmah, bez ikakvog sporazuma. \u017destoko mu se suprotstavljaju oni koji ra\u010dunaju i gubitke. Oni bi da i poslije Brexita zadr\u017ee sve prednosti \u010dlanstva. Na\u0161a zemlja nema prijatelje, ve\u0107 samo interese, rekao je lord H. J. T. Palmerston, premijer iz polovice devetnaestog stolje\u0107a. Ali to vrijedi i za ostale zemlje Unije, kojima ne odgovara sporazum po britanskoj mjeri. Naivni mogu vjerovati da je problem samo u statusu Sjeverne Irske i da klju\u010deve sporazuma dr\u017ee tamo\u0161nji unionisti.<\/p>\n<p>Pitanje je, naravno, kako tko razumije i tuma\u010di vlastite interese. U godinama koje su prethodile raspadu Jugoslavije svi njeni dijelovi smatrali su se oplja\u010dkanima. \u010cak se i na Kosovu, na koje se iz cijele Jugoslavije slijevao velik novac, skandiralo \u2018Trep\u010da radi, Beograd se gradi\u2019, a makedonski akademici dokazivali su da je Makedonija oplja\u010dkana. I po tome Europska unija danas sli\u010di biv\u0161oj Jugoslaviji. (\u010cak i kod nas neki su uspore\u0111ivali \u010dlanarinu u Uniji s onim \u0161to Hrvatska od nje dobiva, da slu\u010dajno ne bi prevagnulo na krivu stranu.) S razli\u010ditim tuma\u010denjem interesa iz Jugoslavije su izi\u0161le Hrvatska i Slovenija. Slovenska povelja o osamostaljenju sadr\u017eavala je \u010dak i stavak o Ljubljanskoj banci. Na to sada nalikuju zahtjevi onih britanskih politi\u010dara koji se protive Brexitu bez sporazuma. Hrvatska vlast nije se bavila takvim banalnostima. A na koga nalikuje Boris Johnson? Rekli bismo na onog ve\u0107 zaboravljenog fratra, zastupnika u prvom vi\u0161estrana\u010dkom Saboru, koji je na zasjedanja dolazio s pi\u0161toljem oko pasa i \u010dija je glavna mudrost bila da je narod bez dr\u017eave kao govno na ki\u0161i. Zaneseni feti\u0161em dr\u017eave, nacionalisti se po cijeloj Europi ne pitaju kako i od \u010dega \u0107e \u017eivjeti pripadnici njihove nacije nakon \u0161to oni ostvare svoje snove. Fa\u0161istoidi suvremenih boja (danas se ka\u017ee populisti) uvijek imaju neka prijeka rje\u0161enja. Nerijetko sli\u010dna na\u010dinu na koji bi saborski zastupnik Hrvoje Zekanovi\u0107 rije\u0161io demografske probleme. Imamo milijun Hrvatica u fertilnoj dobi, \u0161to zna\u010di da ve\u0107 za devet mjeseci mo\u017ee biti milijun Hrvata vi\u0161e, ka\u017ee on. Za njega je, dakle, Hrvatska ne\u0161to kao farma ze\u010deva. I Borisu Johnsonu je sve jednostavno. Tvrdi da on ima plan, a neka mu vjeruje tko ho\u0107e. Osim toga, pomo\u0107i \u0107e mu i Donald Trump. On je ve\u0107 mnoge u svijetu usre\u0107io.<\/p>\n<p>Pojava radikalnog nacionalizma u velikom dijelu Europe, a sada i u Britaniji, koja je morala odavno preboljeti nacionalisti\u010dke dje\u010dje bolesti, pokazuje da je suvremeni kapitalizam u slijepoj ulici. Jednojaj\u010dani blizanci djeluju poput spojenih posuda. Tako postaje ponovno aktualna poruka njema\u010dkog filozofa Maxa Horkheimera, jednog od o\u010deva nekad \u010duvene frankfurtske \u0161kole, da \u2018tko ne \u017eeli govoriti o kapitalizmu, mora \u0161utjeti i o fa\u0161izmu\u2019.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/britanija-na-kisi\">Portal Novosti\u00a0\u00a0\u00a0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>EU sli\u010di biv\u0161oj Jugoslaviji u kojoj su se u godinama prije raspada svi njeni dijelovi smatrali oplja\u010dkanima. A na koga nalikuje Boris Johnson? Rekli bismo na onog fratra, zastupnika u prvom vi\u0161estrana\u010dkom Saboru, \u010dija je glavna mudrost bila da je narod bez dr\u017eave kao govno na ki\u0161i<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-276337","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=276337"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/276337\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=276337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=276337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=276337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}